Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Četnički i jugo-srpski zloćin u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj : pokolj katolički Redovnica u Podrinju.

Drinske mučenice (na obali Drine kod Goražda, 15. prosinca 1941.), djevice i mučenice, blaženice Katoličke Crkve, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi ubijene od strane Četnika za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su :

- predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine,

- časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine,

- časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine,

- časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka, rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine,

- časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.godine.

Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine Četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome. Od 2005. godine svakoga se 26. siječnja obilježava Dan sjećanja u Goraždu kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava četničkog terora.

Završna sjednica istražnog postupka za beatifikaciju redovnice M. Jule Ivanišević i četiriju njenih susestara održana je 14. prosinca 2002., u prostorijama Vrhbosanskoga nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu. Dekret o pokretanju kauze napisan je 4. prosinca 1999. godine, a sjednica otvaranja postupka održana je 6. prosinca iste godine. U tijeku završne sjednice kardinal Vinko Puljić, postulator mons. Marko Josipović, promicatelj pravde dr. fra Velimir Valjan, sudac delegat mons. Mato Zovkić i tajnica kauze s. Sniježna Stjepandić potpisali su potrebnu dokumentaciju, koja je potom zapečaćena. Jedan primjerak prikupljene dokumentacije pohranjen je u arhiv Vrhbosanske nadbiskupije, a drugi predan postulatoru da je proslijedi Kongregaciji za proglašenje svetaca u Rim. Na završnoj sjednici nazočile su i brojne redovnice Družbe Kćeri Božje ljubavi na čelu s vrhovnom poglavaricom časnom sestrom Lucynom Mroczek i provincijalkama zemalja u kojima ta Družba djeluje. Sjednica je završena molitvom za proglašenje blaženima časne sestre Jule Ivanišević i četiriju susestara.

Godine 2011., papa Benedikt XVI. pokrenuo je postupak beatifikacije pet časnih sestara. Papa Benedikt XVI. je 14. siječnja potpisao dekret o mučeništvu Drinskih mučenica, koje su bile ubijene iz mržnje do vjere. Time je otvorio put za njihovu beatifikacija. Istoga dana kada je potpisao i dekret o beatifikaciji Ivana Pavla II., koja se obavila u Rimu 1. svibnja 2011. godine uz nazočnost oko dva milijuna hodočasnika.

Dana 24. rujna 2011. u 11 sati bila je u Sarajevu beatifikacija Drinskih mučenica u olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca salezijanac kardinal Angelo Amato.

U prigodnoj je propovijedi kardinal Amato istaknuo, da je mučeništvo pet redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi "tragična, ali slavna stranica Crkve Katoličke u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine". "Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja. Tragedija njihovog ubojstva se dogodila za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945. godine", rekao je kardinal te podsjetio kako su ubojice, oslijepljeni protukatoličkom mržnjom i beskonačnim egoizmom, počinili pokolj grupe nemoćnih ali neukrotivih žena. "Sestre, budući da se nisu htjele podvrgnuti neurednoj volji ratnika, pokušavaju pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja", kazao je kardinal i dodao da povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer ljudi poniznih, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi. Ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage, istaknuo je kardinal Amato.

Na misi beatifikacije sudjelovalo je gotovo dvadeset tisuća vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja iz koji su nove blaženice, hodočasnici iz drugih europskih zemalja, kao i prekooceanskih poput Brazila.

U koncelebraciji misnog slavlja bili su vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u Kuvajtu, Bahrainu, Katru, Arapskim Emiratima i Jemenu te apostolski delegat na Arapskom poluotoku nadbiskup Petar Rajič, 29 biskupa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Mađarske i Albanije te tristotinjak svećenika.

Organizacija slavlja beatifikacije bila je besprijekorna, čemu su pridonijeli brojni volonteri, policajci, vatrogasci, medicinsko osoblje i mediji. Toga je dana Olimpijska dvorana doista bila "najveća crkva u Bosni i Hercegovini", kako se slikovito izrazio kardinal Puljić.

Tijekom mise pjevao je zbor od 1200 pjevača sastavljen od brojnih župnih zborova, a prije mise održan je meditativno-glazbeni program, u kojemu su nastupili domaći i inozemni izvođači.

Filatelističko izdanje : Čuvaj se Jugoslavena!. Kupi ovdje :

Kronologija četnički, partizanski i srbo-komunistički zločina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od travnja 1941 godine do listopada 1942 godine :

- 13.,14. i 15. travanj 1941 : ubijanje Hrvata u Čapljini u okolici.

- 15. travanj 1941 : četnička razaranja i ubijanja Hrvata u selima Ilići i Cim kod Mostara.

- travanj 1941 i sljedeći mjeseci : divljanja, razaranja i ubijanja Hrvata u Gornjem Everniku, Obljaj, Ugarci, Luka, Korito, Stikovo i Vrlike.

- travanj 1941 do 31. prosinac 1941 : ubijanje katolički i muslimanski Hrvata u selima Varcar-Vakuf, Draganić, Trnovo, Bistovica.

- 5. svibanj 1941 : četnički komunisti ubijaju hrvatsku obitelj Mravunac u Blagaju.

- 28. lipanj 1941 : četničko divljanje i ubijanje Hrvata u selu Avtovac kod Gackog.

- 9. srpanj 1941 : nevidžena zvjerstva četnički Komunista u selima Kljenak i Vrieka kod Stolca.

- 27. srpanj 1941 : pokolj Hrvata u Bosanskom Grahovu.

- 27. srpanj 1941 : pokolj Hrvata u Drvaru.

- 1. kolovoz 1941 : četnički komunisti ubijaju Hrvate u blizini Knina.

- 2. kolovoz 1941 : četnici i Komunisti unistavaju totalno selo Boričevac.

- 7. kolovoz 1941 : paljenje hrvatski sela u okolici Trebinja.

- 9. i 10. kolovoz 1941 : užasno četničko krvoproliće u selima Krnjeuša i Vrtoče.

- 12. kolovoz 1941 : zvjerska ubijanja Hrvata u selima Draganić i Pliva.

- 12. kolovoz 1941 : četnici pale hrvatske kuće kod Bosanske Kostajnice.

- 18. kolovoz 1941 : krvavi dani u Srebrenici i okolici s strane četnički komunista.

- 21. kolovoz 1941 : četnički komunisti pale hrvatska sela Močile, Radić Mali, Borojevići, Tadići i Begovići.

- 28. kolovoz 1941 : četnički komunisti napadau i okupiraju selo Plana i ubijaju sve hrvatske Domobrane.

- 15. rujan 1941 : zvjerstva četnika u blizini Gline.

- 28. rujan 1941 : četnički komunisti ubijaju njemačke obitelji u gradu Krčedin.

- 20. listopad 1941 : četnički komunisti napadaju selo Polje kod Otočca.

- 23. listopad 1941 : masaker četnika u Kulen Vakufu.

- 29. listopad 1941 : masaker četnika nad muslimanskim Hrvatima u selu Bileće.

- 29. listopad 1941 : četnički komunisti ubijaju Hrvate kod Trebinja.

- 4. studeni 1941 : četnici ubijaju hrvatske Muslimane u selima Prača, Lunje, Sočice i Modrik.

- 13. studeni 1941 : četnički komunisti divljaju i režu hrvatskim ženama u selu Međeđa grudi.

- 28. studeni 1941 : totalno uništenje hrvatskog muslimanskog sela Koraj od četnika.

- 9. prosinac 1941 : četnički komunisti ubijaju Hrvate u Foči.

- 12. prosinac 1941 : ubijanje muslimanski Hrvata kod sela Jezersko.

- 15. prosinac 1941 : pokolj katolički Redovnica u Podrinju.

- 31. prosinac 1941 : krvava srpska divljana nad muslimanskim Hrvatima u Foči.

- 31. prosinac 1941 : četnici ubijaju muslimanske Hrvate u selu Tuholj kod Kladanja.

- kraj 1941. godine in tijekom 1942. godine : četnici i partizani divljaju u Širokoj Kuli.

- 5. sječanj 1942 : razaranje i paljenje kuća hrvatski Katolika i Muslimana u selima Isakovci, Radaslije, Čolije, Odžak, Halapić, Mlinište, Mladašković i Opačić.

- 16. siječanj 1942 : četnički masaker nad hrvatskim Muslimanima u selima Ocrkavlje, Rataje, Mrežica i Jabuka.

- 17. siječanj 1942 : zvjerstva nad hrvatskim Muslimanima u selu Koritnik.

- 22. siječanj 1942 : četnički komunisti razaraju i ubijaju u okolici Glamoča.

- 26. siječanj 1942 : četnički komunisti kolju hrvatske Muslimane na drinskom mostu u Goraždu i pljačkaju njihove kuće.

- 2. veljača 1942 : četnički komunisti ubijaju djecu u selu Plošnik kod Rogatice.

- 8. veljača 1942 : četničko komunistička ruka divlja u okolice Čajniča.

- 15. i 16. svibanj 1942 do 10. lipnja 1942 : stotine ubijeni i mučeni Hrvata od četnika u Priedoru i okolici.

- 25. ožujak 1942 : četnički komunisti izvršili krvoproliće u selima Bukvica i Golubići.

- 29. ožujak 1942 : četnički komunisti ubijaju tisuće Hrvata kod Višegrada.

- 15. lipanj 1942 : zvjerstva četnika nad muslimanskim Hrvatima u okolici Lubinje.

- 22. srpanj 1942 : četnički komunisti ubijaju u Drvaru oko 300 Hrvata.

- 29. kolovoz 1942 : četnički pokolj nad Hrvatima u selima Zabiokovlju, Dragljane i Kozica.

- 29. kolovoz 1942 : četnički pokolj nad Hrvatima u selu Vrgorac.

- 1. listpad 1942 : četnički pokolj nad Hrvatima u selima Gata, Čišli, Zvečanja i Ostrvici.

- listopad 1942 : četnici i Talijani ubijaju katoličke i muslimanske Hrvate u Rami.

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : Čuvaj se četnički i partizanski bandita. Kupi ovdje :

Informacije o ovom nizu : Niz se sastoji od maraka od 10 Banica, 25 Banica, 50 Banica, 75 Banica, 2 Kune, 3 Kune, 5 Kuna, 8 Kuna, 10 Kuna, 12 Kuna, 20 Kuna, 25 Kuna, 30 Kuna, 32 Kuna, 40 Kuna i 50 Kuna. Dan izdanja : 10.4.1990. [ Pročitaj više ]

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : Komunistički monstrumi. Kupi ovdje :

Informacije o ovom nizu : Niz se sastoji od maraka od 10 Kuna, 12 Kuna, 13 Kuna, 14 Kuna, 15 Kuna, 16 Kuna, 17 Kuna i 18 Kuna. Dan izdanja : 10.4.1992. [ Pročitaj više ]

Josip Broz Tito u Beogradu 12. listopada 1944 godine :

"Daje se opšta amnestija svim licima koja su učestvovala u jedinicama Draže Mihaijlovica".

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : Van iz Nezavisne Države Hrvatske. Kupi ovdje :

Informacije o ovom nizu : Niz se sastoji od markica od 1 Kune, 2 Kune, 3 Kune, 4 Kune, 5 Kuna, 6 Kuna, 7 Kuna i 8 Kuna. Dan izdanja : 10.4.1991. [ Pročitaj više ]