Od Istre do Boke Kotorske

Od Slavonije do Dalmacije

 

 

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :
Specijalizirani za biljege Nezavisne Države Hrvatske, regularna izdanja, poštanske marke prve i druge emigracije : privatna izdanja i izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji.



 

Od Međimurja do Srijema

Od Zagorja do Sandžaka

 

 

 

Facebook eBay Delcampe aukcije hr Youtube Tik Tok eMail

 

Nezavisna Država Hrvatska

Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.

 

Radio Krugoval :

 

 

Program internet radija “Krugoval”

 

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

 

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

 

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”

- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.

- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

 

 

Četnički i jugo-srpski zloćin u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj : pokolj Hrvata u Drvaru.

Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941. je bio organizirani napad na područje rimokatoličke župe Drvar, s ciljem fizičkog istrjebljenja svih stanovnika u toj župi, mahom Hrvata katolika. Nakon tog napada, župa Drvar je u potpunosti bila zatrta.

Počinitelji su bili Četnici.

Pokolj kod Drvara na području župe Drvar je bio dijelom organiziranog etničkog čišćenja zapadne Bosne i istočne Like od Hrvata. Tada su posve zatrti Hrvati u župama Bosanski Petrovac, Krnjeuša, Bosansko Grahovo u zapadnoj Bosni (Bosanska Krajina, Turska Hrvatska), a u Hrvatskoj (u Lici) župa Boričevac, Srb i drugi mjesta istočne Like.

Pozvao ga je župnik u Kninu da održi svečanu misu na svetkovinu sv. Ane 26. srpnja. 25. srpnja Nestor se zaputio tamo. Budući da je u međuvremenu od prvog poziva kninskog župnika planuo ustanak u Drvaru, kninski župnik i prijatelji savjetovali su župnika da ostane ondje sve dok se stvari ne smire. Nestor je ipak pošao, jer je 27. srpnja bila nedjelja i nije htio da mu župljani ostanu bez mise.

Tog 27. srpnja 1941. je u Trubaru ubijen drvarski župnik Waldemar Maksimilijan Nestor i veća skupina pripadnika njegove župe koji su se vraćali s hodočašća svetoj Ani u Kninskom polju.

Hodočasnički vlak je pri povratku zaustavljen nekih 18 km od Drvara, kod postaje Trubar. Pobunjenici su napali vlak, župnika i vjernike izvukli iz vlaka i odvukli nedaleko od stanice. Svi hodočasnici su okrutno poubijani, a tijela su im bačena u jamu Golubnjaču. Te su žrtve jugokomunisti i četnici proglasili bojovnicima, Ustašama i raznim drugim nazivima, samo da bi se spriječio i sami spomen na njih i tako da bi počinitelji prikrili svoj zločin.

Istog dana, orkestrirano je, uz iste metode etničkog čišćenja, izveden i napad na susjednu katoličku župu Bos. Grahovo, tako da slučajni preživjeli nakon pokolja u Drvaru ne mogu upozoriti susjede, odnosno da grahovljanski Hrvati ne mogu pobjeći nakon što doznaju što se dogodilo drvarskim Hrvatima.

Imena i prezimena svih poginulih nisu do kraja utvrđena; utvrđeno je 568 osoba koje za koje se poimence zna da su mučki ubijeni u tom zločinačkom napadu.

Imena svih identificiranih ubijenih župljana su uklesana na spomen-ploči u dvorani gdje se drvarski katolici okupljaju na bogoslužju. Postoji i posebna mramorna ploča sa slikama i osnovnim podatcima ubijenih župnika iz drvarske i susjednih župa.

Tijela poginulih pronađena su skoro 62 godine poslije. Ekshumirana su 2003. u jami Golubnjači u Trubaru kod Drvara. Nađene su zapravo usputno, jer one nisu bile tražene. 3. lipnja 2003. Federalna komisija za nestale osobe Federacje BiH tražila je žrtve iz Domovinskog rata. Pri tome je ekshumirala u jami Golubnjači u Trubaru kod Drvara.

7. prosinca 2004. uputila je dopis Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci u kojem je navedeno da su tog 3. lipnja iz jame izvadili 17 nekompletnih tijela na kojima se po procjenama vještaka odmah vidjelo da ne potječu iz razdoblja Domovinskog rata. I druga analiza iz inozemstva potvrdila je nalaze domaćih vještaka.

Radioizotopskom analizom u Londonu utvrđeno je da se radi o tijelima starim oko 70 godina. U istom su dopisu iznijeli pretpostavku da vjerojatno pripadaju sveženiku i skupini Hrvata iz Drvara koji su prema knjizi jednog partizanskog zapovjednika smaknuti 1941. godine.


 

Partizanka Mara Došen, krojačica iz Sanskog Mosta, grčko-istočne vjeroispoviesti, preslušana 24. srpnja 1942. u Priedoru od sudbeno-liečničkog povjerenstva iz Zagreba, kojemu je bio predsjednik Matija Kovačić, savjetnik Ministarstva vanjskih poslova, dala je ovaj izkaz o ubijanju Hrvata u vrieme komunističko-četničke vladavine u Drvaru: Bila sam u Drvaru, kada su komunisti-četnici ušli u Drvar.

Čim su ušli u Drvar, komunisti-četnici su sve stanovništvo iz kuća iztjerali, sve kuće pretražili i stanovništvo odveli izvan mjesta u jedan logor. Tu su odijelili Hrvate od Srba i to odmah po skupinama, kako su ih dovodili, pa su znali u pojedinoj skupini odvojiti 40 - 60 ljudi, koje su odmah odvodili u selo Kamenicu, koje se nalazi na brdu i tamo su ih ubijali. Te ljude, koje su odvodili u Kamenicu, vezali su i vezane iz logora odvodili.

Čula sam, da su u Drvaru i bližoj okolici poubijali oko 300 Hrvata. Poslije toga u Drvaru je ostalo vrlo malo Hrvata, po mojem mišljenju oko 15 do 20. Za vrijeme navale komunista-četnika na Drvar odpor su davali mladi Hrvati u Hrvatskom domu, njih oko 30, koji nisu mogli odbiti navalu, pa kad su zarobljeni, sve su ih komunisti-četnici odveli svezane u Kamenicu i sve poubijali. Ostali Hrvati nisu bili naoružani, da bi mogli dati odpor.

U to vrieme nije se samo govorilo o četnicima, nego i o komunistima, jer su zajednički radili. Za vrijeme njihove vlasti u Drvaru,-oni su držali sastanke, na kojima su držali razne promičbene govore, ali se danas tih govora ne mogu sjetiti. Znadem, da su ubili tri Hrvatice, i to neku Čorić Anđelku, Altarac, kojoj imena ne znam, te jednu Dalmatinku, kojoj ne znam ni imena ni prezimena. Koliko se danas sjećam, nakon godinu dana od događaja, poubijani su od komunista-četnika među ostalima ovi Hrvati u Drvaru :

Oto Lurnsek, koji je ubijen na putu do Bos. Petrovcu prema Drvaru i zakopan kod župne crkve u Bos. Petrovcu,

Zvono Ledić, pisar,

Luka Ledić, majstor u tvornici celuloze,

Kiseljak, strojovođa, krstnog imena mu ne znam.

Rudolf Held, i njegov sin,

Guman, majstor, krstnog imena mu ne znam,

Butković, pekar, krstnog imena mu ne znam,

Drago Pavicić, električar,

Steinbauer, ljevač u tvornici, krstnog mu imena ne znam,

Asim Micić, brijač,

Fedorov, krstnog imena mu ne znam,

Ratko Koić,

Bjelecki, radnik u tvornici celuloze, imena mu ne znam,

Tone Paver, podvornik,

Werle, električki majstor u tvornici celuloze, imena mu ne znam,

Skiba, stolarski majstor u tvornici celuloze, imena mu ne znam, te više radnika Hrvata muslimana i katolika u tvornici celuloze, kojima imena ne znam.

Od naoružanih 30 Hrvata bili su trojica iz Drvara, a ostali iz drugih mjesta, dok su ostali Hrvati u samom Drvaru bili nenaoružani. U Drvaru sam se družila s pravoslavkama Dragom Krejić, Radojkom Bajić i Ljubicom Petrović, koje su mi pripoviedale, da su u Bos. Grahovu komunisti-četnici poubijali Hrvate.

Ubijanje su u Kamenici vršili, kako sam čula nad jednim ponorom, a koji su ih ljudi od komunista-četnika ubijali, ja nisam vidjela, ali sam čula, da su u svojim redovima imali najgore ljude iz sela i da su oni to ubijanje vršili. Kod napadaja na sam Drvar nisu ti komunisti-četnici bili svi od reda naoružani oružjem, već su nekoji imali i lopate i sjekire.

Poslije zauzeća Drvara po komunistima-četnicima, nastale su u Drvaru nesnosne prilike, jer je ponestalo živežnih namirnica, pa sve što su komunisti-četnici radili, bilo je na štetu cielog mjesta, jer se poslije u Drvaru nije dalo izdržati. Drvar je izgledao kao groblje. Ja sam ostala u Drvaru, jer nisam mogla nikuda.

Kad su u Drvar ušle talijanske čete, komunisti-četnici su pobjegli, ali su na biegu još zapalili sve radničke kolonije, tvornicu celuloze i kolodvor. Kada su se kasnije četnici-komunisti posvadili i počeli raditi četnici za sebe, a komunisti za sebe, popalili su četnici u selima Kamenici, Šipovljanu, zaselku Pasjak, Crljevici i Zaglavici kuće svima onima, koji su prešli na stranu partizana.

Ovo sve kazala sam po mojem sjećanju i sve gore navedeno potvrđujem svojim podpisom.

Mara Došen, v. r.

Članovi povjerenstva:

Matija Kovačić, v. r.

Dr. Maksimilian Stepinac, v. r.

Dragan Katičić, v. r.

 

 

Filatelističko izdanje : Čuvaj se Jugoslavena!. Kupi ovdje : Kupi ovdje.

 

Informacije o ovom nizu :

Niz se sastoji od maraka od 1, 2, 3 i 5 Banica i 1, 2, 3 i 5 Kuna.

Dan izdanja : 10.4.2024.

[ Pročitaj više ]

 

 

Srpski zlocini u Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj

Knjiga : "Zvjerstva i razaranja pobunjenika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj"

Jedna od najskupljih i najrijedžih knjiga iz doba Nezavisne Države Hrvatske (lijevo) je njemačka knjiga koja svjedoći o razaranjima i zvjerstvima pobunjenika od 13 travnja 1941 do listopada 1942. godine.

U njoj se razlikuju sljedeće formacije pobunjenika :

- Četnika

- Četnički komunista (Četnika koji su prešli tijekom rata u partizane)

- Komunista / partizana (Komunisti / partizani su bili u Srbiji osnovani od četnika, kao crvena (komunistička) frakcija velikosrpski četnika.)

Knjiga "Greueltaten und Verwüstungen der Aufrührer im Unabhängigen Staate Kroatien in den ersten Lebensmonaten des kroatischen Nationalstaates" je izdana po nalogu Ministarstva Vanjskih Poslova u 1942 godini.

Ime knjige prevedeno na hrvatski jezik je : "Zvjerstva i razaranja pobunjenika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”.

 

Kronologija četnički, partizanski i srbo-komunistički zločina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od travnja 1941 godine do listopada 1942 godine :

- 13.,14. i 15. travanj 1941 : ubijanje Hrvata u Čapljini u okolici.

- 15. travanj 1941 : četnička razaranja i ubijanja Hrvata u selima Ilići i Cim kod Mostara.

- travanj 1941 i sljedeći mjeseci : divljanja, razaranja i ubijanja Hrvata u Gornjem Everniku, Obljaj, Ugarci, Luka, Korito, Stikovo i Vrlike.

- travanj 1941 do 31. prosinac 1941 : ubijanje katolički i muslimanski Hrvata u selima Varcar-Vakuf, Draganić, Trnovo, Bistovica.

- 5. svibanj 1941 : četnički komunisti ubijaju hrvatsku obitelj Mravunac u Blagaju.

- 28. lipanj 1941 : četničko divljanje i ubijanje Hrvata u selu Avtovac kod Gackog.

- 9. srpanj 1941 : nevidžena zvjerstva četnički Komunista u selima Kljenak i Vrieka kod Stolca.

- 27. srpanj 1941 : pokolj Hrvata u Bosanskom Grahovu.

- 27. srpanj 1941 : pokolj Hrvata u Drvaru.

- 1. kolovoz 1941 : četnički komunisti ubijaju Hrvate u blizini Knina.

- 2. kolovoz 1941 : četnici i Komunisti unistavaju totalno selo Boričevac.

- 7. kolovoz 1941 : paljenje hrvatski sela u okolici Trebinja.

- 9. i 10. kolovoz 1941 : užasno četničko krvoproliće u selima Krnjeuša i Vrtoče.

- 12. kolovoz 1941 : zvjerska ubijanja Hrvata u selima Draganić i Pliva.

- 12. kolovoz 1941 : četnici pale hrvatske kuće kod Bosanske Kostajnice.

- 18. kolovoz 1941 : krvavi dani u Srebrenici i okolici s strane četnički komunista.

- 21. kolovoz 1941 : četnički komunisti pale hrvatska sela Močile, Radić Mali, Borojevići, Tadići i Begovići.

- 28. kolovoz 1941 : četnički komunisti napadau i okupiraju selo Plana i ubijaju sve hrvatske Domobrane.

- 15. rujan 1941 : zvjerstva četnika u blizini Gline.

- 28. rujan 1941 : četnički komunisti ubijaju njemačke obitelji u gradu Krčedin.

- 20. listopad 1941 : četnički komunisti napadaju selo Polje kod Otočca.

- 23. listopad 1941 : masaker četnika u Kulen Vakufu.

- 29. listopad 1941 : masaker četnika nad muslimanskim Hrvatima u selu Bileće.

- 29. listopad 1941 : četnički komunisti ubijaju Hrvate kod Trebinja.

- 4. studeni 1941 : četnici ubijaju hrvatske Muslimane u selima Prača, Lunje, Sočice i Modrik.

- 13. studeni 1941 : četnički komunisti divljaju i režu hrvatskim ženama u selu Međeđa grudi.

- 28. studeni 1941 : totalno uništenje hrvatskog muslimanskog sela Koraj od četnika.

- 9. prosinac 1941 : četnički komunisti ubijaju Hrvate u Foči.

- 12. prosinac 1941 : ubijanje muslimanski Hrvata kod sela Jezersko.

- 15. prosinac 1941 : pokolj katolički Redovnica u Podrinju.

- 31. prosinac 1941 : krvava srpska divljana nad muslimanskim Hrvatima u Foči.

- 31. prosinac 1941 : četnici ubijaju muslimanske Hrvate u selu Tuholj kod Kladanja.

- kraj 1941. godine in tijekom 1942. godine : četnici i partizani divljaju u Širokoj Kuli.

- 5. sječanj 1942 : razaranje i paljenje kuća hrvatski Katolika i Muslimana u selima Isakovci, Radaslije, Čolije, Odžak, Halapić, Mlinište, Mladašković i Opačić.

- 16. siječanj 1942 : četnički masaker nad hrvatskim Muslimanima u selima Ocrkavlje, Rataje, Mrežica i Jabuka.

- 17. siječanj 1942 : zvjerstva nad hrvatskim Muslimanima u selu Koritnik.

- 22. siječanj 1942 : četnički komunisti razaraju i ubijaju u okolici Glamoča.

- 26. siječanj 1942 : četnički komunisti kolju hrvatske Muslimane na drinskom mostu u Goraždu i pljačkaju njihove kuće.

- 2. veljača 1942 : četnički komunisti ubijaju djecu u selu Plošnik kod Rogatice.

- 8. veljača 1942 : četničko komunistička ruka divlja u okolice Čajniča.

- 15. i 16. svibanj 1942 do 10. lipnja 1942 : stotine ubijeni i mučeni Hrvata od četnika u Priedoru i okolici.

- 25. ožujak 1942 : četnički komunisti izvršili krvoproliće u selima Bukvica i Golubići.

- 29. ožujak 1942 : četnički komunisti ubijaju tisuće Hrvata kod Višegrada.

- 15. lipanj 1942 : zvjerstva četnika nad muslimanskim Hrvatima u okolici Lubinje.

- 22. srpanj 1942 : četnički komunisti ubijaju u Drvaru oko 300 Hrvata.

- 29. kolovoz 1942 : četnički pokolj nad Hrvatima u selima Zabiokovlju, Dragljane i Kozica.

- 29. kolovoz 1942 : četnički pokolj nad Hrvatima u selu Vrgorac.

- 1. listpad 1942 : četnički pokolj nad Hrvatima u selima Gata, Čišli, Zvečanja i Ostrvici.

- listopad 1942 : četnici i Talijani ubijaju katoličke i muslimanske Hrvate u Rami.

 

 

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : Čuvaj se četnički i partizanski bandita. Kupi ovdje : Kupi ovdje.

 

Informacije o ovom nizu :

Niz se sastoji od maraka od 10 Banica, 25 Banica, 50 Banica, 75 Banica, 2 Kune,

3 Kune, 5 Kuna, 8 Kuna, 10 Kuna, 12 Kuna, 20 Kuna, 25 Kuna, 30 Kuna, 32 Kuna,

40 Kuna i 50 Kuna.

Dan izdanja : 10.4.1990.

[ Pročitaj više ]

 

 

Knjiga : "Istinito lice partizana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj".

Knjigu “Das wahre Gesicht der Partisanen im Unabhängigen Staate Kroatien” (“Istinito lice partizana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”) je napisao Nijemac Ernest Bauer 1943. godine i bavi se zločinima četnika, četnički-komunista i partizana od listopada 1942. godine do 1943 godine a izdana je po nalogu Ministarstva Vanjskih Poslova.

Prva knjiga "Greueltaten und Verwüstungen der Aufrührer im Unabhängigen Staate Kroatien in den ersten Lebensmonaten des kroatischen Nationalstaates" ("Zvjerstva i razaranja pobunjenika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”) je optički jako slićna pa se pretpostavlja da je i nju napisao Nijemac Ernest Bauer.

"Greueltaten und Verwüstungen der Aufrührer im Unabhängigen Staate Kroatien in den ersten Lebensmonaten des kroatischen Nationalstaates" se može sa puno sreće naći u njemačkim antikvarijatima za oko 1.000 - 2.000 €.

“Das wahre Gesicht der Partisanen im Unabhängigen Staate Kroatien” je nesto jeftinija, između 350 - 550 €.

 

 

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : Komunistički monstrumi. Kupi ovdje : Kupi ovdje.

 

Informacije o ovom nizu :

Niz se sastoji od maraka od 10 Kuna, 12 Kuna, 13 Kuna, 14 Kuna, 15 Kuna,

16 Kuna, 17 Kuna i 18 Kuna.

Dan izdanja : 10.4.1992.

[ Pročitaj više ]

 

 

Josip Broz Tito u Beogradu 12. listopada 1944 godine :

"Daje se opšta amnestija svim licima koja su učestvovala u jedinicama Draže Mihaijlovica".

 

Od tada se je broj partizana u Srbiji porastao sa 22.000 na 264.000 partizana koji se krenuli “oslobadanje” Hrvatske od 1.230.000 Hrvata sa potporom domaći crveni izdajnika i u okupaciju Hrvatske.

Za taj četnički odpad je komunistička ideologija bila samo jedna mogućnost djelovanja u duhu veliko-srpske ideologije pod crvenom zvijezdom!

 

 

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : Van iz Nezavisne Države Hrvatske. Kupi ovdje : Kupi ovdje.

 

Informacije o ovom nizu :

Niz se sastoji od markica od 1 Kune, 2 Kune,
3 Kune, 4 Kune, 5 Kuna, 6 Kuna,

7 Kuna i 8 Kuna.


Dan izdanja : 10.4.1991.

[ Pročitaj više ]

 

 

Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :

- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.

- Lažemo zbog slobode.

- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.

- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“

- „Laž je srpski državni interes.“

- „Laž je u samom biću Srbina“.

- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“

- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“

Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :

- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."

 

Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”

U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.

Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"

Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"

Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.

Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”

“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.

U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.

 

 

TRANSPONDER - 10. TRAVANJ :

 

Poslušajte bendove :

Transponder
(Electronic Body Music, Anhalt EBM, Dark Electro)

Ton Agram
(Rhythmic Industrial, Oldschool Industirial, Drum N´ Bass)

[ Otisak ] [ Izjava o privatnosti ] [ Opći uvjeti poslovanja ] [ Pravo na odustanak ] [ Poštarina ]


Flag Counter 


Želite prodati biljege Nezavisne Države Hrvatske, poštanske marke prve i druge emigracije : privatna izdanja i izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji?

Kontaktirajte nas :

Facebook eMail

Ova stranica koristi kolačiće. Ako i dalje ostanete na ovoj stranici, prihvaćate našu upotrebu kolačića.

Izjava o privatnosti Prihvati