Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Nezavisna Država Hrvatska : Brač.

Neki časnici 3. bataljona 738. puka 118. divizije Wehrmachta, koji su u siječnju 1944. zauzeli hrvatski otok Brač, očito su imali dovoljno vremena i hrabrosti da proizvedu neke od najčudnijih hrvatskih maraka.

Pod izlikom da žele pomoći siromašnima na otoku, kojima su željeli dati povlastice, došli su na ideju izdavanja markica. Za razliku od sličnih publikacija otoka Hvara i Korčule, geneza bračkih marki je dobro poznata.

U drugoj polovici travnja 1944. dvojica časnika njemačke postrojbe poslana su u Dubrovnik iz Nerežišća, glavnog grada na otoku Braču. U pratnji terenskog žandarma zapovjednika mjesta, posjetili su poznatog filatelistu Erwina Zwergera i zamolili ga za savjet kako stvoriti filatelistički besprijekorni dobrotvornu marku za otok Brač.

Sutradan su gospoda obišla tiskaru "Jadran" i zatražila da tiskara u najkraćem roku izradi izdanje maraka od 5 ili 6 vrijednosti. Kao predložak za ilustracije o namjenskim markama, trebala bi poslužiti donesena razglednica otoka.

Tiskara je odbacila taj zahtjev s obrazloženjem da su tehnički nesposobni i da nemaju dopuštenje za ispisivanje pečata. Dvojica su tada nestala i vratila se u popodnevnim satima s pojačanjem od zapovjednika mjesta i podnijela pismenu naredbu, koja je tiskari izručena pod prijetnjom pravnog postupka ako nebi bi načinila željene marke.

Budući da tiskara iz tehničkih razloga zbilja nije bila u mogućnosti proizvesti etikete, promijenili su plan i odlučili proizvesti pretiske za koje su, naravno, bile potrebne originalne marke.

Za ovo nije bilo moguće uzeti njemačke marke, zato što je to izričito iz O.K.W. bilo zabranjeno.

Poštanske marke Nezavisne Države Hrvatske se nije htjelo koristiti, jer bi se te marke moralo kupiti a postojala je i opasnost od diplomatskih koraka od strane hrvatske vlade u vladi Reicha.

Stoga su korištene marke bivše Kraljevine Jugoslavije, koje su, međutim, morale biti nabavljene u poštanskom skladištu u Cetinju u Crnoj Gori. To nije izazvalo velike poteškoće, jer su ta dva gospodina organizirala tada vrlo oskudno gorivo za svoje privatne potrebe i u Cetinju dobili tražene jugoslavenske marke.

Po povratku, nabavljene arke su poljski žandari doveli u tiskaru i istodobno izdali naredbu da pretici budu napravljeni istog dana. Feldgendarm je čekao u tiskari i nakon četiri sata mogao je uzeti pretiskane marke. Tiskara nije dobila potvrdu za isporučene marke a kamoli plaćanje. Samo dva probna tiska na debelom bijelom papiru i naredba da se marke pretiskaju su ostale u tiskari.

Od tih marki, 50 setova dobilo je zapovjedno središte mjesta, a svi ostali arci odvedeni su na otok Brač. Marke koje su ostale u Dubrovniku došle su u posjed filatelista Erwina Zwergera i vjerojatno su jedine preživjele.

Daljnja sudbina marki donesenih na Brač je sljedeća : početkom svibnja 1944. u poštanskom uredu u Nerežišću prodano je više markica kako bi se žigovima dodijelila pravna marka. Također, šest pisama s adresama u Dubrovniku proizvedeno je i dostavljeno od strane Wehrmachtskuriera na mjesto zapovjedništva Dubrovnik. Sve ostale marke vjerojatno su uništene početkom lipnja 1944. godine tijekom bitki za otok, jer od tih maraka se do danas nije niti jedna pojavila a osobekoje su dali u nalog marke su u borbama poginule.