|
Naziv Kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu.
Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom Banovac (kovan u Pakracu); Kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.
|
|
|
|
|
Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica (Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica (Beli, isto na Cresu).
Danak je ubrao Venecijanski dužd Oton Orseolo 1018. godine u Osoru.
Od 1941. do 1945. Kuna je postala valuta Nezavisne Države Hrvatske. Privremeno su u optjecaju bile i novčanice talijanske Lire i njemačke Reichskreditkassenschein novčanice do 31.12. 1941. odnosno 23.8. 1941., a nakon toga Kuna je bila jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja.
Kratica za Kunu bila je Kn.
U skandalu oko motiva Kuna ne hrvatskim Euro kovanicama se je izrigao i teški “istoričar” bez povijesti Srboje Klasić.
Teski “istoričar” Srboje Klasić tvrdi da je Kuna ustaški novac, kovan 1941. godine.
Taj teski “istoričar” koji ne znade za povijest nije valjda nikad čuo i vidio 5 Kuna kovane 1934 godine (vidi dolje) a očigledno niti za Banovac iz sredine 13. stoljeća.
|
|
|
|
|
|
“U Zagrebu je 2004. godine održan međunarodni simpozij s temom ‘Religije i novac’. Iduće godine organizator simpozija, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, objavio je zbornik radova sa simpozija. U njemu je objavljen i rad Ševka Omerbašića, bivšeg dugogodišnjeg zagrebačkog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, pod naslovom ‘Islam i novac’. Evo dio koji se odnosi na našu kunu :
‘Na kraju dopustite mi da vam prenesem dio jednoga izvješća putopisca Ebu Hamida el-Garnatija iz davne, 1154. godine, u kojemu izvješćuje o trogodišnjem boravku u Ugarskoj (Unkarija) među tamošnjim muslimanima Ismaelićanima i Kalizija. U njegovom rukopisu, koji je godine 1952. otkriven u poznatoj rukopisnoj zbirci ‘Real Academia de la Historija’ u Eskorijalu u Madridu, a 1953. preveo ga je, redigirao, uredio i objavio španjolski orijentalist C. E. Dubler, Ebu Hamid detaljno opisuje novac koji je čvrsto povezan s imenom naše monete kune. Evo što Ebu Hamid kaže o tom novcu: ‘Stigavši u zemlju Slavena, upoznao sam da je prostrana i bogata zemlja. Vidio sam mnogo košnica pčela, polja ječma i pšenice i brojne voćnjake jabuka, i nikada nisam jeo veće, ukusnije i slasnije jabuke. Hrana je vrlo jeftina. Za platno sredstvo u međusobnoj trgovini upotrebljavaju kožicu kune, obrijane dlake, a koja se ni za što drugo ne upotrebljava, niti je za što drugo upotrebljiva. Kožica kune mora biti cijela s glavom, prednjim i zadnjim šapama i samo kao takva je ispravna. Osamnaest takvih kožica vrijedi kao jedan srebrni dirhem, po njihovu tečaju. Kožica je opšivena čvrstim koncem i zovu je kundža. Za jednu takvu kožicu kupi se komad kruha od kojega se najede odrasli muškarac. Kod njih se za te kožice sve kupuje i prodaje, priležnice, robovi, sluge, zlato, srebro, hrana i sve druge potrepštine. Taj novac ne vrijedi ni u jednoj drugoj zemlji. Kada se kožnati novac pohaba, nose ih na popravak k majstoru koji poderane kožice zašivaju čvrstim kožnim koncem (oputom). Na rubnim koncima vješaju crna olovna zrnca, a zatim se pečate crvenim kraljevim pečatom. Na svakoj je kožici utisnut pečat. Tako popravljene kožice stavljaju se u optjecaj i nitko ih ne smije odbiti u kupoprodaji i trgovini.
Osim kune kao platnog sredstva Slavena, Ebu Hamid opisuje njihovu zemlju, veliku crnu rijeku (Dunav) čija je voda pitka i slatka, a u kojoj ima više vodenih zmija nego riba, neprohodne šume u kojima žive različite i čudne životinje, dabrove oko rijeka čija se koža odvozi u Bugarsku i tamo prodaje na trgovima, a od koje se izrađuju krzna. Ebu Hamid opisuje Slavene vrlo poštenim i radinim narodom.
Arapski su putopisci uglavnom odlazili na svoja duga putovanja po zadatku vlasti u Bagdadu ili Kordobi. Nalazili su među trgovcima donatore koji su plaćali njihova putovanja, a oni su zauzvrat bili dužni detaljno opisati zemlje i narode u kojima su boravili, njihovo gospodarstvo, poljoprivredu i prirodne resurse. Tako je bilo i s Ebu Hamidom.’”
A sad Srboje Klasiću?
|
|
|
|
|
|
Kovanice Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
|
|
25 Banica :
Proba. 1941. Cink.
Različiti metali.
|
|
|
25 Banica :
Proba iz 1941. godine sa novim reversom.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
25 Banica :
Proba. 1941. Zlato.
Kovanica je trebala izaći nakon II. Svijetskog rata.
|
|
|
50 Banica :
Proba. 1941. Cink.
Kovanica je trebala izaći nakon II. Svijetskog rata.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Proba. 1941. Zlato.
Kovanica je trebala izaći nakon II. Svijetskog rata.
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Aluminij.
|
|
|
1 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Jedina kovanica (osim zlatnika) koja je bila u upotrebi.
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Proba.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Proba.
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Proba.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Kune :
Cink. 1941.
Proba.
|
|
|
4 Kune :
Telefonski žeton. 1941.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 Kuna :
Izdana u egzilu u 1934 godini, 7 godina prije uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Berlin u Njemačkoj.
Srebro (900/1000), 23 mm, 4,34 g.
Postoje uzorci iz bronce, nikla i bakra.
|
|
|
5 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 Kuna :
Falsifikat iz novijeg doba!
|
|
|
10 Kuna :
Proba. 1941.
Različiti metali.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
10 Kuna :
Falsifikat iz novijeg doba!
|
|
|
50 Kuna :
Privatno posljeratno izdanje.
Zlato.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Kuna :
Privatno posljeratno izdanje.
Srebro.
|
|
|
100 Kuna :
Posljeratno izdanje ustaške emigracije. 1979.
Srebro.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
250 Kuna :
Posljeratno izdanje ustaške emigracije. 1959.
Zlato.
|
|
|
500 Kuna :
1941.
Zlato.
Izrađena u Hrvatskoj Državnoj Kovnici u Zagrebu 1941.godine.
Prema zadnjoj literaturi sa kojom se slaže većina stručnjaka, nije izrađeno više od 19 komada, a manji broj je danas u privatnim kolekcijama (vrijednost oko 7.500 €).
U literaturi je navedena izrada 450 zlatnika, novokov, ali se radi o kopijama iz 1948.g koje su manje i 1g lakše a u katalogu navedene vrijednosti 3.000 €.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Bez “U” nad grbom.
1941.
Zlato.
|
|
|
500 Kuna :
1941.
Srebro.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Bez “U” nad grbom.
1941.
Srebro.
|
|
|
500 Kuna :
1941.
Zlato.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Bez “U” nad grbom.
1941.
Zlato.
|
|
|
500 Kuna :
1941.
Srebro.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Bez “U” nad grbom.
1941.
Srebro.
|
|
|
500 Kuna :
1989. Srebro (1000/1000), 25 g, 40 mm.
Kovanica je izdana od Višnje Pavelić, kćeri Poglavnika dr. Ante Pavelića u Madridu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Dan izdanja : 25. rujna 1942.
Dimenzija : 44×80 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Kuna :
Dan izdanja : 25. rujna 1942.
Dimenzija : 81×44 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Kune :
Dan izdanja : 25. rujna 1942.
Dimenzija : 81×44 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
10 Kuna :
Dan izdanja : 30. kolovoza 1941.
Dimenzija : 135×68 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
20 Kuna :
Dan izdanja : 15. siječnja 1944.
Dimenzija : 140×64 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Kuna :
Dan izdanja : 15. siječnja 1944.
Dimenzija : 144×67 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Kuna :
Dan izdanja : 26. svibnja 1941.
Dimenzija : 140×75 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
100 Kuna :
Dan izdanja : 1. rujna 1943.
Dimenzija : 157×73 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
100 Kuna :
Dan izdanja : 26. svibnja 1941.
Dimenzija : 150×80 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Dan izdanja : 1. rujna 1943.
Dimenzija : 167×76 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
500 Kuna :
Dan izdanja : 26. svibnja 1941.
Dimenzija : 157×84 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1000 Kuna :
Dan izdanja : 1. rujna 1943.
Dimenzija : 176×80 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1000 Kuna :
Dan izdanja : 26. svibnja 1941.
Dimenzija : 137×68 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5000 Kuna :
Dan izdanja : 1. rujna 1943.
Dimenzija : 185×85 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5000 Kuna :
Dan izdanja : 15. srpnja 1943.
Dimenzija : 180×95 mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Lokalno izdanje Zagreb.
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Dan izdanja : 1. rujna 1942.
Dimenzija : 69×48mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Dan izdanja : 1. rujna 1942.
Dimenzija : 69×48mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Banica :
Dan izdanja : 1. rujna 1942.
Dimenzija : 69×48mm
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Koncern Marić.
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Parna pekarna Albin Hruš.
|
|
|
|
|
|
25 Banica :
Dan izdanja : ???
Dimenzija : ???
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Mljekarna S. Brebera.
|
|
|
|
|
|
25 Banica :
Dan izdanja : ???
Dimenzija : ???
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Državna riznica.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Prebjeglička legitimacija.
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Savez zadruga državnih službenika u Zagrebu.
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : Ministarstvo državne riznice.
|
|
|
|
|
|
|
|
Papirnati novac Nezavisne Države Hrvatske : SS divizija “Princ Eugen”.
|
|
|
|
|
|
|
|
Reichskreditkassenschein :
|
|
|
|
Reichkreditkassenscheine - njemačke novčanice tiskane isključivo za uporabu u okupiranim ili oslobođenim zemljama.
Za razliku od Wermacht-ovih novčanica, Reichkreditkassenschein su u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj službeno bile u optjecaju od 25.04.1941. do 23.08.1941. godine s tečajem 1:20.
Te novčanice tako čine i dio hrvatske notafilije.
|
|
|
|
|
|
50 Reichspfennig :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
20 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
50 Reichsmark :
Reichskreditkassenschein.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kovanice : Reichskreditkassenmünzen.
|
|
|
|
Kovanice su 1940. kovane u svim kovnicama Reicha, a 1941. godine samo u oblicima A i F. Kovanice Carske riznice (A) iz Berlinske kovnice iu izdane masovno, tako da se ne smatraju rijetkima.
|
|
|
|
|
Lijevo : 5 Pfenniga iz 1940. godine. Cink.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 10 Pfenniga iz 1940. godine. Cink.
|
|
|
|
|
|
|
|
Kovanice Hrvatske Pomorske Legije :
|
|
|
|
Hrvatska Pomorska Legija je imala vojnu poštu broj 34437.
|
|
|
|
|
Lijevo : 1 Pfennig. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 2 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 5 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 10 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 50 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 200 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
Lijevo : 500 Pfenniga. Cink. 1943.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
|
