Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Nezavisna Država Hrvatska : Ivo Režek.

Akademski  slikar,  grafičar,  karikaturist  i  ilustrator, Ivo Režek, rođen je u Varaždinu 22. svibnja  1898.,  od  oca  Antuna  iz  Varaždina  i  majke Viktorije iz Čakovca.  Osnovnu  školu  i gimnaziju završava u Varaždinu. Uz blagoslov roditelja 1915. u Zagrebu upisuje Višu školu za umjetnost i umjetnički obrt. Nakon godinu dana studiranja 1916. mobiliziran  je u vojsku. Po završetku 1. svjetskog rata 1918. u Pragu upisuje  Akademiju  likovnih umjetnosti, koju završava 1924. kod F. Thillea. Od 1924. do 1928. u Parizu na Sorbonni kod Marcela Lenoira usavršava fresko tehniku. U Zagreb se vrača 1931. Njegovo cjelokupno stvaralaštvo je u okvirima neorealizma i impresionističkog kolorizma.

Ivo Režek stvara u svim slikarskim tehnikama : akvarela, ulja, zidnih crteža, krokija, crteža, pastela, blizak je groteski pa crta prizore iz zagorske sredine, slika portrete, pejzaže, mrtve prirode, freske (Portret slikara V. Pilona – 1925., Kupačice - 1927., Portret gospođe Matačić – 1933., Mrtva priroda – 1935., Zagorske njive pred kišu – 1938., Zagorska  krčma - 1938.). 

Ivo Režek okušao se i u erotskom slikarstvu, u pastelu na papiru (Poluakt 1923., Boža pozira 1927.).

U humorističko satiričnom listu “Koprive” koje likovno uređuje (1934. – 1938.)  crta  karikature  pod pseudonimom “Ives”.

Objavljajuči karikature Hitlera i Musolinija kritizira fašizam, pa je politički proganjan.

Ilustrira knjige u HIBIZ – u, a literalne priloge objavljuje u “Spremnosti” i “Hrvatskom narodu” vodećem listu NDH. Oslikava  zidnu  kompoziciju  u  crkvi  “Majka  Božja  Bistrička”.  Ilustrirao  je  “U  registraturi”  A.  Kovačića  (1944.),  “Bitku kod Bistrice Lesne” (1958.),  “Križni put” u crkvi sv. Marije na Trsatu, a njegovo djelo su ocrtani zidovi crve sv. Ivana u Mihovljevcima kod Požege (1973.). Od 1947. do umirovljenja 1968. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Vodeći je karikaturist u humorističko – satiričnom listu “Kerempuh”, također pod pseudonimom “Ives”. Ivo Režek umro je u Zagrebu 2. rujna 1979.

U umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1998. održana je “Retrospektivna izložba”  Ivo Režek (1898. – 1979.). Doprinos Ive Režeka u dizajniranju maraka Nezavisne Države Hrvatske je velik, iako se s likovnim rješenjima javlja relativno kasno, u lipnju 1943., u suradnji s graverom Karlom Seizingerom, s Franko nizom  “Znameniti  Hrvati” i s likovima  Katarine  Zrinski, Franje Krste Frankopana i Petra  Zrinskog.

U listopadu 1943. daje crtež za Treće dobrotvorno izdanje u korist Crvenog križa, niza od deset maraka i doplatnu marku u sustavu Trećeg dobrotvornog izdanja u korist Crvenog križa.

U prosincu iste godine daje likovno rješenje za dodatnu marku niza “Znameniti Hrvati”, također u suradnji s graverom Karlom Seizingerom, koja predstavlja Ruđera Boškoviča.

Iznimno bogata s idejnim rješenjima Ive Režeka je 1944. godina. Prvo je prigodno izdanje s doplatom u korist Zaklade poštanskih i željezničkih činovnika.

Drugo je prigodno izdanje s doplatom u korist Zaklade Hrvatskih ratnih invalida.

Treće je Četvrto prigodno izdanje s doplatom u korist Hrvatskog Crvenog Križa.

U ožujku 1945. tiskano je Drugo prigodno izdanje s doplatom u korist poštanskih službenika.

U ostavštini prof. Ive Režeka pronađena su i neka druga idejna likovna rješenja maraka, koje su bile u pripremi, a kraj rata spriječio je da ne ugledaju svjetlo dana. To su zanimljiva rješenja Crvenog križa, Znamenitih Hrvata i Zaklade Hrvatskih ratnih ozljeđenika 1945. Na temu Crvenog križa pojavili su se eseji nominalne vrijednosti 100 kuna u tri boje. Na arku koji  prikazuje  seljanku s dijetetom i spaljeno selo je natpis “Pokusni bakrotisni valjak. Marke prof. I. Režeka” . Eseji  “Znameniti  Hravti”  daju  litografske  otiske likova A. Starčeviča, S. Radiča, A. Meduliča, I. Gunduliča, J. Kloviča, J. Jelačiča, P. Zrinskoga, te likove sijača, žetelica i orača.

U korist Zaklade hrvatskih ratnih ozljeđenika 1945. tiskane su početkom 1945. marke koje predstavljaju osakaćenog invalida, portrete dr. Milana Amruša, dr. Franje Hauslera, dr. Josipa Fona, te blok sa slijepim ratnim invalidom i likom sv. Sebastjana.

U oštavštini Ive Režeka pronađen je i crtež za marku od 10 Kuna, vjerojatno kao taksena ili službena marka.

Sve ovo dokazuje, bez obzira na svršetak rata, da su poštanska administaracija Nezavisne Države Hrvatske i likovni dizajneri planirali za budućnost neka nova izdanja.