|
Nezavisna Država Hrvatska šerijatsko sudstvo objavljeno Narodnih Novina Nezavisne Države Hrvatske, broj 89 od 31. srpnja 1941 u suradnji sa Ibrahim ef. Mehinagićom, koji je bio Predsjednik družtva Šeriatski sudaca.
Šeriatsko sudstvo postoji odkad postoje i Muslimani. Pojavom Muslimana u našim krajevimapojavilo se je i šerijatsko sudovanje, koje je postojalo za vrijeme turske uprave BiH i Sandžaka, pa se je zadržalo sve do današnjih dana.
Nekoć se je i kod nas, u Bosni i Hercegovini i u Sandžaku, na Muslimane primjenjivalo izključivo serijatsko pravo, i to ne samo na gradjanskim, nego i u kaznenim stvarima. Šerijatski su sudci sudili i nemuslimanima, ali u ženitbene, obiteljske i nasljedne stvari nemuslimana se nisu miješali. U spomenutim su stvarima pripadnicima raznih vjera sudili njihove vjerske poglavice.
Nestatkom turske uprave u Bosni i Hercegovini i uvodjenjem austro-ugarske vlade nastale su za šerijatsvo sudstvo u našim krajevima drugčije prilike. Carskom proklamacijom postavljen je princip, da šerijatski sudovi izključivo sude Muslimanima.
U nastojanju, da hrvatske muslimane pridobije za sebe, Austro-Ugarska je uprava imala posebnog interesa, da čim prije uredi pitanje šerijatski sudova i kodificira sve propise, koji se odnose za ženitbeno, obiteljsko i nasljedno pravo Muslimana. U tu je svrhu izradžen na njemačkom jeziku jedan priručknik za šerijatske sudove, po kojem su državne oblasti bile u mogučnosti kontrolirati i funkcioniranje šerijatskih sudova, cija su organizacija i djelokrug uređeni Carskom naredbom od 29. kolovoza 1883. Na temelju ove naredbe šerijatsko je sudstvo imalo dvije molbe. Kao prvomolbeni sud bio je kotarski šerijatski sud kao odjel kotarskog ureda. Sud druge i posljene molbe bio je Vrhovni Šerijatski Sud kao dio Vrhovnog Suda u Sarajevu. U kotarskim šerijatskim sudovima sudili su sudci-pojedinci, dok je u Vrhovnom Šerijatskom Sudu tada bilo kolegialno sudovanje, koje je obavljeno na osnovu spisa prvomolbenog suda u kolegijumu od presjednika Vrhovnog Suda, dvojice vrhovnih i dvojice vrhovnih šerijatskih sudaca.
Po ustpostavi Nezavisne Države Hrvatske je Poglavnik dr. Ante Pavelić posebnom zakonskom odredbom od 30. lipnja 1941 promjenio § 3. Zakona o uredjenju šerijatski sudova iz doba Kraljevine Jugoslavije. Prema toj zakonskoj odredbi nije više za osnivanje šerijatskog suda potrebno da u kotaru živi najmanje 5000 Muslimana, nego se veli, da će se šerijatski sudovi osnovati, gdjegod se za to pokaže potreba.
Na temelju te Poglavnikove zakonske odredbe, koja je dobila obaveznu snagu 1. srpnja 1941, izdao je ministar Pravosuđa i Bogostovlja naredbu, prema kojoj su ponovo osnovani šerijatski sudovi, koji su za vrijeme Kraljevine Jugoslavije bili ukinuti. Na taj je način bila izpravljena jedna velika nepravda, ali se nije samo na tome zadržalo. Jednom drugom naredbom ministra Pravosuđa i Bogostovlja, koja je zadobila pravnu moć 30. srpnja 1942 osnovani su šerijatski sudovi još u mjestima : Bosanskoj Kostajnici i Odžaku.
Podsječamo da je Sandžak bio od travnja do rujna 1941 sastavni dio Nezavisne Države Hrvatske. Znaći da su zakoni o šerijatskim sudovima i vrijedili u Sandžaku.
U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj je bilo 63 kotarska šerijatska suda i jedan vrhovni šerijatski sud u Sarajevu.
Zamisao o osnutku posebnog šerijatsko-sudačkog družtva nikla je 1914 godine u Sarajevu prigodom ustoličenja Reis-Ul-Uleme hrvatski Muslimana rahmetli Mevlana Hadži Mehmed Džemaluddin efendije Čauševića.
Staležka organizacija šerijatski sudaca od 1941 obuhvatila je od 1941 i Sandžak.
|
