Od Istre do Boke Kotorske

Od Slavonije do Dalmacije

 

 

 



 

Od Međimurja do Srijema

Od Zagorja do Sandžaka

 

 

 

 

 

Nezavisna Država Hrvatska

Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.

 

Radio Krugoval :

 

 

Program internet radija “Krugoval”


 

Novo u eTrgovini :

 

Probne kovanice Nezavisne Države Hrvatske :

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Džepni sat Nezavisne Države Hrvatske : [ Više slika ]

 

Kupi ovdje : Shop.


 

Njemačka vojna udruga “Handschar” (Handžar) :

 

Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojna udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar".

U njoj su se skupili Njemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.

Udruga je izdala 10.4.1955 tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Udruga je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.

[
PROČITAJ VIŠE ]

 

Udruga je u suradnji sa Višnjom Pavelić izdala 1991 godine interesantne i vrlo rijetke kovanice u 6 različitih metala :

25 Banica : 50 priključenja Sandžaka
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
50 Banica : hrvatski ratnik
1 Kuna : Handžar divizija
1 Kuna : Tri srca juna
čka : grbovi Handžara, Kame i Prinz Eugena
2 Kune : grb HOSa
2 Kune : grb Državne Radne Službe
5 Kuna : Marija Oršić
5 Kuna :
Frane Tente
10 Kuna : Čuvaj se Četnika i Partizana
10 Kuna : Crna legija i Vitez Jure Francetić
50 Kuna : Poglavnik Dr. Ante Pavelić

Iste godine je izašla kovanica od
5 Kuna sa motivom “Violator” benda “Depeche Mode”. Ta kovanica je irađena u istim 6 materijalima kao gore opisane kovanica njemačke vojne udruge Handschar/Handžar i kćeri Poglavnika, Višnje Pavelić.

 

 

Jedina je razlika da na toj kovanici nema oznaka “TKH” za “Truppenkameradschaft Handschar” (Vojna udruga Handžar).

[
PROČITAJ VIŠE ]

U našoj e-trgovini možemo vam ponuditi nekoliko ovih kovanica.

Kupi ovdje : Shop.


 

Novo u eTrgovini :

 

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

 

IZDANJE SANDŽAK :

2024te godine su navijaći FK Novi Pazar (Torcida Novi Pazar) izdali marke na spomen proključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 29.4.1941 godine u dvije veličine.

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

 

IZDANJA “OMOTI” :

1993, 1994, 2022 i 2024 godine su izdani nizi od 16 maraka. Tema tih niza su bendovi ili omoti legendarni albuma po muzičkim stilovima.

 

Kupi ovdje : Shop.

1993 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 3 niza od benda Depeche Mode
- 1 niz od benda Kraftwerk
- 1 niz od benda Front 242
- 1 niz od benda Nitzer Ebb
- 1 niz od benda Front Line Assembly
- 1 niz od benda Skinny Puppy

i sljedećih muzički stilova :

- 8 niza 70s/80s/90s Synthie Pop, Darkwave, Dark Electro, Italo Disco, Neofolk, ... .
- 2 niza Electronic Body Music.
- 2 niza Neue Deutsche Welle.
- 2 niza House, Dance, ... .
- 3 niza Hip Hop, Miami Bass, Freestyle, ... .
- 3 niza Heavy Metal, Rock, Hard Rock, ... .
- 1 niz Punk, Oi, ... .
- 3 niza Italo Disco, Euro Disco, Hi NRG, ... .

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

1994 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od benda Erasure
- 1 niz od benda Pet Shop Boys
- 1 niz od benda Orchestral Manueuvres In The Dark
- 1 niz od benda The Cure

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2020 godine su izašli nizovi sljedeći muzički stilova :

- 3 niza Neofolk, Industrial ...

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2024 godine su izašli nizovi sljedećeg benda :

- 3 niza benda Rammstein

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2024 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od Adele
- 1 niz od Ariana Grande
- 1 niz od Beyoncé
- 1 niz od Christina Aguilera
- 1 niz od Lady Gaga
- 1 niz od Miley Cyrus
- 1 niz od Pink
- 1 niz od Rihanna
- 1 niz od Taylor Swift

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

 

Nezavisna Država Hrvatska : Ruma.

 

Opis :

Boja :

Godina :

Količina :

Posebnost :

Čista :

Žigosana :

 

 

 

 

 

 

 

1 Kuna

Ljubičasta

1941

???

 

8.00 €

4.00 €

2 Kune

Narančasta

1941

???

 

7.50 €

4.50 €

3 Kune

Zelena

1941

???

 

7.50 €

5.00 €

5 Kuna

Crvena

1941

???

 

10.00 €

7.00 €

10 Kuna

Tamnoplava

1941

???

 

15.00 €

10.00 €

 

Slika uskoro ...

 

Opis :

Boja :

Datum izdanja :

Količina :

Posebnost :

Čista :

Žigosana :

 

 

 

 

 

 

 

20 Kuna na 3 Kune

Zelena

15.4.1944

???

 

5.00 €

4.00 €

20 Kuna na 3 Kune

Zelena

15.4.1944

???

 

5.00 €

4.00 €

50 Kuna na 2 Kune

Narančasta

15.4.1944

???

 

7.50 €

6.00 €

50 Kuna na 2 Kune

Narančasta

15.4.1944

???

 

7.50 €

6.00 €

 

PAŽNJA :

Gore navedene cijene za čiste i žigosane marke su samo smjernice.

Posto se marke općina i gradova Nezavisne Države Hrvatske rijetko pojavljuju u prodaji, mogu konačne cijene, pogotovo na aukcijama u internetu, biti puno veće!

 

 

Povijest :

 

Ruma je gradić u od Srbije okupiranog dijela hrvatskog Srijema, u takozvanoj pokrajini Vojvodini.

Ponovna uspostava Rume postala je nužna nakon što je 1745. u Srijemu ponovno uspostavljena vojna granica, a hrvatski barun Marko Pejačević morao je potražiti novo središte svoje domene jer mu je bilo oduzeto gotovo dvije trećine imovine. Tako je 1746. godine redovito osnovano veliko novo naselje s pravokutnim ulicama kao središtem posjeda Pejačevića. Putevi su se povlačili u smjeru zapad-istok. U smjeru sjever-jug glavne su ceste prelazile uske ulice.

Za promicanje naseljavanja kolonista grad je dobio brojne povlastice. Dolaskom velike skupine njemačkih doseljenika koji su 1746. preko Dunava iz Regensburga došli u Rumu u takozvanim Ulmer kutijama, uspon Rume počeo je kao kulturno središte njemačkog naroda u Srijemu. U kratkom vremenu stanovništvo njemačkih doseljenika poraslo je na 60 posto stanovništva, a Ruma je ubrzo postala poljoprivredno središte Srijema..

Prvi Nijemci, koji su u 1746-1748. godine pozvani u nekoliko skupina radi naseljavanja, uglavnom su poticali iz sjevernih bavarskih područja Gornjeg Pfalza te Gornje i Donje Frankonije. Samo nekoliko ih je došlo iz Donje i Gornje Bavarske. Zbog nošnje 18. stoljeća većina ih je vjerojatno došla iz područja Bamberške biskupije. Pošli su iz Regensburga a austrijske vlasti su im odobrile jednomjesečno putovanje Dunavom nizvodno do Hrvatski Karlovaca. Iz Hrvatski Karlovaca su bili prebaćeni sa 30 velikih kočija u Rumu.

1749. godine Ruma je dobila status grada slobodnog trgovanja, s pravom svake godine održavati nekoliko sajmova i tržnicu u nedjelju. Već 1747. godine u Rumi se održao prvi sajam.

Povelja slobode i raznih pogodnosti (Charta der Freiheit und andere Vorrechte) ) od 1. siječnja 1749. godine, koju je barun Marko Pejačević dao trgovačkom gradu, učinila je Rumu atraktivnom za nove doseljenice. Veće skupine njemačkih doseljenika na kraju su došle 1749. i 1762. godine, tako da je veliki dio Rumskog stanovništva bio njemačkog porijekla. Ostali stanovnici bili su Hrvati i Madžari.

1762. godine prvi je put zabilježen opći poštanski promet koji je osigurao i turistički promet. Poštanski i turistički promet kretao se od Osijeka preko Vukovara do Hrvatske Mitrovice, a potom od Rume do Zemuna. Od Rume se odvojio drugi pravac do Hrvatskog Karlovaca i Iriga. Ruma se razvila u zanatsko i trgovačko središte u kojem se je do 1944. više od polovice stanovništva računalo među njemačkom nacionalnošću.

 

Treći "Schwabenzug" 1786. godine :

1786. godine, u trećem i posljednjem "Schwabenzugu", protestantski i reformirani doseljenici naseljavaju se u Rumi pod carem Josipom II., koji su na proljeće 1786. stigli na zahtjev hrvatskog baruna Pejačevića. Nijemci koji su se već bili naselili u Rumu su svi bili katolici, tako da im se nisu svidjeli novi doseljenici koji du bili protestanti i reformirani. Katolicki Nijemci ih nisu htjeli i tako su novi doseljenici morali kopati oko 100 špilja, i tamo preživiti zimu. 338 od ukupno 557 osoba nisu preživjeli tu zimu i umrli od gladi 1786/87 godine. Prezivjeli su u proljeću pošli na put u Bačku i tamo su osnovali selo Jarek.

 

Sve do I. Svjetskog rata :

Od 19. stoljeća ekonomija je započela s procvatom, a uspostavile su se i pivare, prerada obuće i kože kao i opeka. Godine 1883. Ruma je bila povezana sa srijemskom željeznicom od Zemuna preko Indije do Hrvatske Mitrovice. 15. rujna 1901. godine Kraljevska mađarska državna željeznica puštala je u rad (oko 30 km dugu) lokalnu željeznicu Ruma-Klenak.

Telefonski promet uveden je 1904. godine.

1906. gradonačelnik grada postao je Nijemac Ferdinand Riester. Od 1906. Riester je bio pobjednik popisnih izbora u izbornoj jedinici Ruma-Irig, a ujedno i jedini njemački član vladajuće stranke u parlamentu Kraljevine Hrvatska-Slavonija. Godine 1910. ponovno je potvrđen na dužnosti. Riester je 1911. godine također poslan kao delegat Hrvatskog sabora kao jedinog njemačkog člana parlamenta u mađarskom Reichstagu sve do raspada K.u.K. monarhije.

Na političkoj razini često je vladala napetost između Hrvata i Nijemaca, koja je kulminirala 1911. na sastanku u Saboru. U Slawoniji i Srijemu njemački su glasači pomogli vladajućoj stranci Bana Nikoli Tomašiću u pobjedi na prethodnim državnim izborima i zatražili veća prava za svoju etničku skupinu. Od 1904. do 1919. u Rumi je izlazio njemački narodni časopis "Deutsche Volksblatt für Syrmien". Rastuća važnost Rume kao političkog središta Nijemaca Slavonije i Srijema ponovno je jasno uočena 1912. godine, kada je postala mjesto susreta karpatskih Nijemaca. 1913. hrvatska vlada odobrila je statut "Saveza Nijemaca u Slavoniji i Srijemu" čija se osnivačka skupština održala 28. rujna 1913. u Rumi.

 

Međuratno doba i II. Drugi svjetski rat :

1918. Ruma je postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i izgubila na važnosti za njemački nacionalni pokret. Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, Njemci su ostali najveća etnička skupina, s 28% Srba, 11% Hrvata, 3,5% Mađara i 2% Židova. Vidi se po time da su naseljavani Srbi, koji u Rumi do 1918 skoro i nisu postojali.

Nakon invazije Njemačke na Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. u gradu je bilo do 10.000 vojnika Kraljevske vojske Jugoslavije. Njemački Wehrmacht, koji je 12. travnja već stigao do predgrađa Rume, prihvatio je bez borbe predaju brojnih jugoslavenskih formacija u Rumi, u školu su internirana 3 generala i 243 časnika, a kasnije deportirani u Njemačku kao ratni zarobljenici. Pod okupacijom Wehrmachta uništena je sinagoga Rume, a srpski doseljenici koje je naselila okupatorska Kraljevina Jugoslavija su opet otjerani iz Rume.

Nezavisna Država Hrvatska je htjela regulirati odnos Hrvata i Nijemaca i taku u međunarodnim ugovorima garantirala Njemcima sva građanska prava.

Njemačku etničku skupinu predstavljao je Branimir Altgayer u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

1941. godine u Rumi je otvorena njemačka gimnazija. 1942.

Titovi su partizani počeli divljati u rumskoj regiji i namjerno izvoditi napade i zloćine nad hrvatskim i njemačkim stanovništvu.

Postoje biljegi hrvatskog grada Rume (trenutno jos uvijek okupiran od Srba) koje imaju vrlo interesantnu a u Hrvatskoj totalno nepoznatu povijest.

Na Cvjetnicu 1941. godine u Rumi su partizani i bivši četnici držali kao taoce 42 ugledna njemačka građanina. Na Veliki petak isti bi trebao biti prebačen u Srbiju na likvidaciju. Njemačke jedinice su bile u neposrednoj blizini. Ugledni srpski građani grada Rume oslobodili su taoce i predali im ključeve grada. Njemački tenkovi ušli su u grad rano na uskršnju subotu. Megalomansko općinsko vijeće Rume su se proglasili samostalnom državom u državi Hrvatskoj. Općinsko vijeće odbilo je osnivanje hrvatske vojne komandanture!

Samouprava se je mogla održati 3 mjeseca!

U tom razdoblju dizajnirano je i tiskano 5 maraka. Prema dizajneru Bischofu, te su marke korištene samo kao taksene marke.

Vođa grupe Kammerhofer konačno je dokrajčio tu "Slobodnu državu Ruma" i konačno prisilio  građane Rume da se priklone Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Hrvatske vlasti nisu dopustile divljanje partizana i četnika i počeli u ljeti 1942 sa akcijom "Tomić" da uhvate divljake i likvidiraju komunističke i četničke simpatizere. 1942 je strijelano 80 osoba srpske nacionalnosti koji su podržavali aktivno pratizane ili četnike. 1943. godine, strijeljano je još 92 Srba koji su podržavali taj četnički i partizanski ološ.

Srijemska regija došla je u daljnje planiranje njemačkog vrhovnog zapovjednika za jugoistok u izgradnju nove linije obrane ("Nibelungenlinie") iz grupe vojske F na Srednjem Balkanu radi formiranja, a time i povlačenja iz Grčke kroz Srbiju (grupa vojske E) omogućiti značajnu stratešku ulogu u daljnjem toku rata. Postupno premještanje fronte u Srijem, s takozvanim "smeđim" (Putinice-Dobrinci) i "zelenim" (Irig-Jarak) linijama kod Rume,  trebalo bi formirati novu, srijemsku frontu. Budući da su se glavni dijelovi 2. i 3. ukrajinskog fronta trebali okrenuti Bačkoj i glavno uvlačenje Crvene armije u jugoistočnu Srednju Europu bilo preko Mađarske i zauzeće Budimpešte, Wehrmacht je uspio obraniti Dunavski zavoj i Savu bez velikog kontakta s jedinicama Crvene armije.

Nakon što je držanje Beograda 13. listopada za Wehrmacht bilo nemoguće, je po naredbi von Weichsa 15. listopada, osoblje i sjedište Vrhovnog zapovjednika za jugoistok preseljeno u Rumu. Nakon okupacije Beograda od strane Titovih partizana i jedinica Crvene armije 20. listopada 1944., dijelovi 3. ukrajinskog fronta i partizani od 21 na 22. listopad prelaze Savu.

Ostaci planinske divizije von Stettnera, koji su izbrisani u Beogradu, 22. listopada su prebačeni Šapcu u Srijem preko rijeke Save. Istodobno je 16. divizija NOVa krenula putem preko Save kod Skele u Srijem. Vojna skupina F povukla se iz Beograda zbog žestoko sukoba kod Zemuna na nove položaje prema Rumi i Hrvatskoj Mitrovici.

Pored 25.000 vojnika Kampfgruppe Böttchera, 15.000 vojnika Wehrmachta iz divizija Stettner i Kühlwein su bile glavne borbene jedinice Wehrmachta u Srijemu.

Partizanske brigade 16. divizije, napredujući s juga prema Rumi, mogle su samo okupirati neka srijemska naselja bez vojnih formacija, jer jos nije stigla pomoč mehaniziranih snaga iz Sovjetskog Saveza. 22./23. listopada su uspjeli okupirati Šimanoviće, 24. listopada bio je neuspjeli pokušaj zauzimanja Dobrinca.

Protunapad Wehrmachta u Putincima 24. listopada vodio se je sa žestokim borbama.

Wehrmacht je obranio Rumu u prvoj ovdje formiranoj vanjskoj obrambenoj liniji nadolazeće srijemske fronte na kanalu od Jarčine na Jarčini, Dobrinci, Petrovci do Putinaca s oko 4000 vojnika. Obnovljeni napredak od strane partizana dogodio se 25. listopada uz pomoć teške artiljerije i sovjetskih nekoliko raketnih bacača Katyusha. Irig na sjeveru Rume okupiran je 25. listopada, tako da je put sa sjevera prema Rumi bio otvoren. 26. listopada 1944. godine Putinići su konačno pali, a vanjski obrambeni front oko Rume razbijen je zarobljavanjem Dobrinca.

Konačni napredak na Rumu dogodio se s tri partizanske brigade iz Putinaca, Dobrinca i Buđanovaca. Popodne 26. listopada započeo je napad na Rumu sa sovjetskim topničkim bombardiranjem s dvije artiljerijske baterije i divizionom raketnih bacača. Nijemci su uspjeli odbiti napade do večeri. Tek novim artiljerijskim granatiranjem, jedinice partizana u noći su mogle napredovati uz pomoć pričuvnih jedinica do Rume. Borbe u Rumi trajale su do jutarnjih sati 27. listopada.

27. listopada Ruma je konačno pala pod okupaciju Partizana i preobučenih Četnika.

Od otprilike 10.000 Njemaca Rume, 1047 nije moglo ili nije htjelo sudjelovati u evakuaciji i u početku su ostali na terenu. Veliki dio su partizani strijeljali u studenom 1944. godine i pokopali u masovnoj grobnici. Preživjeli su odvedeni u koncentracioni logor Svilara u Hrvatskoj Mitrovici.

Rezolucijama AVNOJ-a također su se izuzele osobe njemačke nacionalnosti i nije im bilo dopušteno koristiti sudove radi njihove osobne ili pravne zaštite. Izuzetak su bili samo Nijemci, koji su bili u braku s osobom druge nacionalnosti ili su sudjelovali u otporu protiv Njemačke okupacione vlasti. Rasprodana poljoprivredna poduzeća, kuće i komercijalna poduzeća Volksdeutschera i Hrvata dodijeljeni su uglavnom srpskim okupatoru ovog dijela Nezavisne Države Hrvatske.

Kao zanimljivost, valja navesti da se tamošnji župnik Ivan Lajknar, Hrvat njemačkog podrijetla, svo vrijeme rata brinuo i za rimokatolike do samog kraja; čak i kad su Nijemci bježali iz Rume 1944., Lajknar je ostao. No unatoč tome što se iznimno skrbio za zaštitu mjesnih Srba i Židova, antinjemačka i antikatolička histerija novih vlastiju je nadvladala i pogubljen je 12. studenog 1944. godine.

 

Židovi u Rumi :

Sinagoga u Rumi, sagrađena 1935. godine, srušena u Drugome svjetskom ratu. Nacisti su započeli rušenje, a hrvatsko Gradsko poglavarstvo Rume u NDH protivilo se daljnjem rušenju o čemu je izdalo dokument.

Prema Čudiću, nacisti su sinagogu demolirali i srušili 1941. godine. Prema drugim izvorima 1941. godine pretvorena je u sabirni logor za Židove. Rumski Židovi odvedeni su u logor u Hrvatskoj Mitrovici. Od Židova su iznuđivani novci kao uvjet za puštanje iz tog logora. B. Pauković navodi kao godinu rušenja sinagoge 1943. godinu, a da je na njenom mjestu sinagoge srušene 1941. tu ustanovljen logor. Hrvatsko Gradsko poglavarstvo je izdalo dokument o zabrani daljeg rušenja židovskog hrama. Pisano je na hrvatskom, pisaćim strojem i upućeno zidarskom majstoru, pod pretnjom da će biti spriječen od strane gradske obćine. Na osnovi zabrane može se nazrijeti rad Zavoda za kolonizaciju i sasvim siguran sukob većinski njemačke vlasti i Hrvata u Rumi.

 

Poznate osobe iz Rume :

Antun Lombajer, autor prve knjige "Povijest kirurgije" na hrvatskom jeziku

Slavko Mađer, hrvatski pisac

Paško Rakić, hrvatski akademik i liječnik

Rajka Vali (Valerija Raukar), hrvatska glazbenica

Đuro Palaić, hrvatski pjesnik

 

 

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :

 

Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

1941 I 1942 I 1943 I 1944 I 1945 I Probe I Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

Alpenvorland Adria I Banat I Banja Luka I Belišće I Berane I Boka Kotorska I Brač I Hvar I Korčula I Lastovo I Međimurje I OZAK I Prinz Eugen Gau I Rijeka / Kupa I Sandžak I Šibenik I Split I Sušak I Ugljan
Velika župa Dubrava I Velika župa Rasa I Zadar

Biljegi općina i gradova :

Banja Luka I Bjelovar I Derventa I Dubrovnik I Granešinska Dubrava I Hrvatska Mitrovica I Hrvatski Karlovci I Karlovac I Koprivnica I Kustošija I Nova Gradiška I Osijek I Petrinja I Petrovaradin I Plehan I Rajlovac I Ruma
Samobor I Sarajevo I Sinj I Sisak I Slavonski Brod I Slavonska Požega I Stara Pazova I Stenjevec I Sveta Klara I Sveta Nedelja I Šestine I Tuzla I Vinkovci I Virovitica I Vrapče I Vrbovec I Vukovar I Zagreb I Zemun I Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

Biljegi I Doplatne marke I Dunav osiguranje I Evropsko osiguranje I Hitlerjugend I Hrvatska Državna Željeznica I Hrvatski Crveni Križ I Inselpost I Katolička crkva I Marke za pristup SS diviziji “Princ Eugen”
Mirovinska zaklada namještenika S.P.Ž. I Mirovinski fond I Monopol I Muslimanska zajednica I Nacionalna Obrana I Njemačka Narodna Skupina I Novinarska Mirovinska Naklada I Obranbeni prirezi i Porezne marke
Porto marke I Pristojba za putni fond I Savez hrvatskih planinarskih društava I Službene marke I Sport I Studentski fond I Sudski biljegi I Trake za kontrolu poreza na promet I Trošarinski biljegi I Vinjete I Vojne marke
Zagrebački električki tramvaj I Neizdane marke I Nepoznate marke

Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

"Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske I Australsko filatelističko društvo I Bend Rammstein I Borče! Misli na svoju majku! I Čuvaj se Jugoslavena! I Erich von Däniken
Fantazijska izdanja i falsifikati I Fazlagića kula I Hrvatska jela I Hrvatske Obrambene Snage (HOS) I Hrvatski Franjevci I Hrvatski navijaći I Hrvatski Sandžak I Hrvatski zračni asovi
Izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji I Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske I Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske I Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar) I “Omoti” 1993 I “Omoti” 1994 I “Omoti” 2020 I “Omoti” 2024 I Papa Ivan Pavao II. I Povijest Hrvata I Povijesna karta I "Republika Hrvatska" iz 1971. godine I Sandžak, 2024
“Slava Ukrajini” / "Putler" I Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske I Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito I Ustaša I Velika Smradija I Zvonimir Boban

Interesantno :

Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj I Dionice I Hrvatska Državna Banka I Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države HrvatskeIzložba : Borba ujedine Evrope na istoku I Lutrija
Pečati Nezavisne Države Hrvatske I Poštanski troškovi I Pošta u radnim logorima I Razglednice

Dizajneri poštanski maraka Nezavisne Drzave Hrvatske :

Antonini, Otto I Horvat, Radoslav I Kirin, Vladimir I Kočiš, Volođa I Kocmut, Božidar I Režek, Ivo I Seizinger, Karl I Vulpe, Milan



 


[ Otisak ] [ Izjava o privatnosti ] [ Opći uvjeti poslovanja ] [ Pravo na odustanak ] [ Poštarina ]


Flag Counter 


Facebook eBay Delcampe Njuskalo Youtube eMail

Ova stranica koristi kolačiće. Ako i dalje ostanete na ovoj stranici, prihvaćate našu upotrebu kolačića.

Izjava o privatnosti Prihvati