Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Nezavisna Država Hrvatska : Radoslav Horvat.

Knjižničar, izdavač,filatelist i poduzetnik, Radoslav Horvat, rođen je u Križevcima 14. lipnja 1902. Trgovačku akademiju završava 1921. u Zagrebu, a knjižarstvo naukuje u Zagrebu,  Lepzigu i Parizu. Od 1926. zaposljen jeu knjižnici Zorke i Velimira Vasića u Zagrebu (Akademični trg), a od 1927. kao i njezin suvlasnik. Knjižara 1931. seli na Trg Nikole Šubića  Zrinskoga broj 13. Vlasnikom knjižare postaje 1941, sada pod nazivom “Knjižara  Radoslava Horvata”, ne zadugo, jer 1947. pod prisilom knjižaru mora prepustiti državi. Osniva Izdavački zavod JAZU u kojem je direktor.

Izdavački zavod posjeduje tiskaru i knjižare u Zagrebu i Splitu. Umirovljen je 1965. Radoslav  Horvat bavi se izdavaštvom. Izdao je 27 knjiga Vladimira Nazora  (1929. – 1940.), u  Omladinskoj biblioteci 24 knjige raznih autora (Ivane Brlić - Mažuranić, M. Šenoe, H. C. Andersena, J.R. Merimee), pjesničke zbirke (G. Szabo) i bibliografsko izdanje Šimuničevog  “Alkara” (1933.), koje ilustriraju poznati umjetnici F. Kršinič, V. Kirin, V. Radauš i I. Meštrović. Radoslav Horvat skupio je veliku umjetničku zbirku slika, medalja i skulptura (I. Račić, V. Bukovac, C. Medović, V. Becić, O. Gliha, A. Augustinčić,  F. Kršinić, V. Radauš). Predsjednik je odbora za izgradnju zgrade Crvenog  križa  u  Zagrebu  (1935.), koju završava za dvije godine. Napisao je i izdao grafičko tehnički priručnik (Od rukopisa do knjige) 1952. u Zagrebu. Javlja se sa člancima o organizaciji i fi nanciranju knjižničarstva u Hrvatskoj. Umro je u Zagrebu 3. rujna 1975. Radoslav Horvat poznati je filatelist, posjeduje jednu od najvećih zbirki maraka Kraljevin SHS.  Surađuje filatelističkim člancima u Hrvatskom dnevniku, Jutarnjem listu, Hrvatskoj  filateliji (Filatelistici) i Spremnosti, potpisujuči se s Radoslav N. Horvat ili pod pseudonimom Sudovečki. Radoslav  Horvat 31. ožujka 1940. na osnivačkoj skupštini osniva Hrvatski filatelistički savez (HFS), koji se odvaja od Beogradskog saveza.

Prvi je predsjednik HFS i tu počasnu funkciju obnaša sve do 1950. Organizira Prvu filatelističku izložbu Banovine Hrvatske (2.-6. svibnja 1940.), samo mjesec dana od osnutka nacionalnog saveza.

Drugu filatelističku izložbu Banovine Hrvatske organizira u Zagrebu (16. – 27. ožujka 1941.) u umjetničkom paviljonu na oko 500 vitrina. Izložba je bila velika manifestacija Hrvatske filatelije, jer se željelo pokazati da HFS može samostalno organizirati veliku izložbu, nepunu godinu dana od osamostaljenja. 

Otvarajući  izložbu  R.  Horvat  zalaže se za uvođenje filatelije u nastavni program  škola. Treču filatelističku  izložbu  postavio je 12. rujna 1943.

Prve marke Nezavisne Države Hrvatske, franko provizoriji s pretiscima na marke Kraljevine  Jugoslavije, uglavnom su djelo dvojca Radoslava Horvata i Božidara Kocmuta.  R. Horvat prvi put daje  idealno rješenje s pretiskom  (Nezavisna  država / grb / Hrvatska) na Drugo provizorno izdanje posljednjeg niza franko maraka Kraljevine Jugoslavije (0.25 – 30 Dinara) 21. travnja 1941.

Drugo rješenje je pretisak 10. svibnja 1941. (Ustaški grb / troredni nadnevak 10. IV. 1941. /  grb  /  Nezavisna  Država  Hrvatska)  u  prigodnom izdanju u korist Hrvatskog domobranstva na posljednji niz redovnih Franko maraka Kraljevine Jugoslavije (0.25 – 30 Dinara).

U povodu Druge filatelističke izložbe Banovine Hrvatske pošta Hrvatske (10. svibnja 1941.) izdaje prigodno izdanje za propagandu u pokrajini u izmjenjenim bojama,
na osnovne marke Otta Antoninija i Karla Seizingera i idejnim rješenjem pretiska R. Horvata (Nezavisna Država / Hravtska / grb / druga filatelistička izložba Banovine Hrvatske).

Sljedi Dopunsko provizorno izdanje Franko maraka (16. svibnja 1941.)  pretiskivanjem  Franko maraka (3 i 4 Dinara) posljednjeg izdanja franko  maraka  Kraljevine  Jugoslavije  i  rješenjem pretiska
R. Horvata (Nezavisna / crni krug s brojkom / Hrvatska). rovizorni niz (21. travnja 1941.) na Porto marke Kraljevine Jugoslavije posljednjeg izdanja, s pretiskom likovnog riješenja R. Horvata ustvari troredni natpis (Nezavisna Država / Hrvatska / grb).

Za dopunsko provizorno izdanje Franko maraka (17. svibnja 1941.) koriste se Porto marke posljednjeg izdanja Kraljevine Jugoslavije (0.50, 2, 5 i 10 Dinara), rješenjem R. Horvata i pretiska
(Nezavisna Država Hrvatska / crni krug s natpisom francom).

Posljedni u nizu pretisaka je Porto provizorni niz (26. travnja 1941.) na Porto marke Kraljevine Jugoslavije posljednjeg izdanja, s pretiskom likovnog riješenja R. Horvata ustvari troredni natpis
(Nezavisna Država / Hrvatska / grb).