|
|
Od Istre do Boke Kotorske
|
|
Od Slavonije do Dalmacije
|
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas : Specijalizirani za biljege Nezavisne Države Hrvatske, regularna izdanja, poštanske marke prve i druge emigracije : privatna izdanja i izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji.
|
|
|
|
|
Od Međimurja do Srijema
|
|
Od Zagorja do Sandžaka
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Nezavisna Država Hrvatska
|
Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.
|
|
|
|
|
Radio Krugoval :
|
|
|
Program internet radija “Krugoval”
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!
|
|
Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).
Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.
Pošto Nezavisna Država Hrvatska nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.
Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.
Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.
Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.
Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.
Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.
Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.
Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.
Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.
Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.
Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.
Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.
Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.
Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.
Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.
Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.
Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine
Regularna izdanja :
- 1941 - 1942 - 1943 - 1944 - 1945 - Probe - Posebna filatelistička izdanja
Lokalna izdanja :
- Alpenvorland Adria - Banat - Banja Luka - Belišće - Berane - Boka Kotorska - Brač - Hvar - Korčula - Lastovo - Međimurje - OZAK - Prinz Eugen Gau - Rijeka / Kupa - Sandžak - Šibenik - Split - Sušak - Ugljan - Velika župa Dubrava - Velika župa Rasa - Zadar
Biljegi općina i gradova :
- Banja Luka - Bjelovar - Derventa - Dubrovnik - Granešinska Dubrava - Hrvatska Mitrovica - Hrvatski Karlovci - Karlovac - Koprivnica - Kustošija - Nova Gradiška - Osijek - Petrinja - Petrovaradin - Plehan - Rajlovac - Ruma - Samobor - Sarajevo - Sinj - Sisak - Slavonski Brod - Slavonska Požega - Stara Pazova - Stenjevec - Sveta Klara - Sveta Nedelja - Šestine - Tuzla - Vinkovci - Virovitica - Vrapče - Vrbovec - Vukovar - Zagreb - Zemun - Ostali biljegi
Sva druga izdanja :
- Biljegi - Doplatne marke - Dunav osiguranje - Evropsko osiguranje - Hitlerjugend - Hrvatska Državna Željeznica - Hrvatski Crveni Križ - Inselpost - Katolička crkva - Marke za pristup SS diviziji “Princ Eugen” - Mirovinska zaklada namještenika S.P.Ž. - Mirovinski fond - Monopol - Muslimanska zajednica - Nacionalna Obrana - Njemačka Narodna Skupina - Novinarska Mirovinska Naklada - Obranbeni prirezi - Porezne marke - Porto marke - Pristojba za putni fond - Savez hrvatskih planinarskih društava - Službene marke - Sport - Studentski fond - Sudski biljegi - Trake za kontrolu poreza na promet - Trošarinski biljegi - Vinjete - Vojne marke - Zagrebački električki tramvaj
- Neizdane marke - Nepoznate marke
Izdanja nakon II. Svijetskog rata :
- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske - Australsko filatelističko društvo - Bend Rammstein - Borče! Misli na svoju majku! - Čuvaj se Jugoslavena! - Erich von Däniken - Fantazijska izdanja i falsifikati - Fazlagića kula - Hrvatska jela - Hrvatske Obrambene Snage (HOS) - Hrvatski Franjevci - Hrvatski navijaći - Hrvatski Sandžak - Hrvatski zračni asovi - Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji - Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske - Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske - Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi - Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar) - “Omoti” 1993 - “Omoti” 1994 - “Omoti” 2020 - “Omoti” 2024 - Papa Ivan Pavao II. - Povijest Hrvata - Povijesna karta - "Republika Hrvatska" iz 1971. godine - Sandžak, 2024 - “Slava Ukrajini” / "Putler" - Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske - Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito - Ustaša - Velika Smradija - Zvonimir Boban
Interesantno :
- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj - Dionice - Hrvatska Državna Banka - Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske - Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku - Lutrija - Pečati Nezavisne Države Hrvatske - Poštanski troškovi - Pošta u radnim logorima - Razglednice
Dizajneri poštanski maraka :
- Antonini, Otto - Horvat, Radoslav - Kirin, Vladimir - Kočiš, Volođa - Kocmut, Božidar - Režek, Ivo - Seizinger, Karl - Vulpe, Milan
|
|
|
|
|
|
23. oružana gorska divizija SS-a "Kama" :
|
|
|
|
23. Oružana gorska divizija SS-a „Kama” ili 23. Waffen-Gebirgs-Division der SS „Kama“ (skraćeno Kama divizija, također i hrvatska br. 2) je bila vojna jedinica u sastavu Waffen SS-a tijekom Drugog svjetskog rata.
Osnovana je krajem 1944. i sastavljena od dobrovoljaca iz Nezavisne Države Hrvatske, točnije od hrvatskih anti-komunista i Volksdeutschera.
Kao i njena sestrinska formacija, dobila je ime po kratkome turskom nožu, u ovom slučaju, kratki nož pod imenom kama. Kama divizija je druga hrvatska Waffen SS divizija. Nova divizija je dobila počasni naslov „Kama”.
Novačenje u diviziju Kama počelo je 10. lipnja 1944., a najveći broj časnika i podčasnika bili su Nijemci.
Hrvatski časnici su također iz Handžar divizije prebačeni u Kamu, uključujući i cijelu izviđačku bojnu. Ovo je bila druga hrvatska SS divizija.
Zanimljivo je to da Kama nikad nije bila u veličini divizije. U rujnu 1944. divizija je brojala 3.793 vojnika.
|
|
|
|
Plašeći se partizanskih ometanja u obučavanju vojaka, obučno mjesto divizije bila je regija Bačka. Bačka je bila anektirana od Mađarske u travnju 1941., i bila je dovoljno odvojena od partizanskog utjecaja.
Divizija počinje djelovati u srpnju i kolovozu 1944., ali tijekom mjeseca rujna 1944. Crvena Armija je napravila opasno napredovanje prema Mađarskoj i Balkanu. Obučno mjesto divizije bilo je uz vatrenu liniju. SS-FHA je pokušao opremiti diviziju za borbu, 24. rujna je bio određen kao datum s kojim divizija kreće u borbu.
Stupanj obuke vojaka je i dalje bio samo osnovni, međutim, određeni datum je došao. SS-FHA uvidio je da divizija nema vremena za potpuno formiranje. Kako se Crvena Armija kretala po Mađarskoj, njemački časnici odlučili su ukinuti diviziju i njezine vojnike i obučene časnike premiještali su u druge divizije. Odluka je donešena u listopadu 1944., i glavnina divizijskog sastava pomogla je u formiranju 31. dobrovoljačke SS divizije.
Hrvati muslimani divizije Kama su po zapovjedi otišli u Handžar diviziju. Neki od njih su dezertirali tijekom puta u Handžarov stožer, ali se većina javila na dužnost.
Divizija Kama je predviđena kao protu-partizanska jedinica, ali situacija u Europi prisilila je njemačko vojno vodstvo na ukidanje divizije, i divizija nikada nije do kraja formirana niti je bila u borbama.
Nakon raspuštanja jedinice redni broj 23 ustupljen je sljedećoj formiranoj, 33. SS dobrovoljačkoj pancergrenadirskoj diviziji "Nederland".
|
|
|
Njemački plakat : divizije Waffen SSa. Na njim se vidi i hrvatska 23. SS divizija "Kama".
|
|
|
Sastav divizije :
- Waffen-Gebirgsjäger-Regiment der SS 55 (kroatische Nr. 3)
- Waffen-Gebirgsjäger-Regiment der SS 56 (kroatische Nr. 4)
- SS-Gebirgs-Artillerie-Regiment 23
- SS-Aufklärungs-Abteilung 23
- SS-Panzerjäger-Abteilung 23
- SS-Flak-Abteilung 23
- SS-Pionier-Bataillon 23
- SS-Gebirgs-Nachrichten-Abteilung 23
- SS-Gebirgs-Sanitäts-Abteilung
- SS-Feldersatz-Bataillon 23
|
|
|
|
21. lipnja Himmler je promaknuo Sauberzweiga u SS Gruppenführera i glavnom generalu Waffen-SSa i imenovao ga da zapovijeda s korpusu, kojemu je dodijeljena titula IX Waffen Gebirgs Corps der SS.
Korpus se je formirao u Bácsalmásu, u južnoj Mađarskoj, gdje je raspoređena 18. SS divizija Horst Wessel.
Od 23. lipnja su 54 časnika, 187 dočasnika i 1.137 pripadnika 13. divizije SS-a su bili izabrani za prijelaz u 23. SS diviziju Kama okupljeni u posavskom mjestu Bošnjaci. Premješteni su u Bačku 15. srpnja.
Uključili su i tri dočasnika iz svake kompanije 13. SS divizije, jednu konjičku eskadru, jednu bateriju iz svakog topničkog bataljuna, kao i specijalne postrojbe.
Njemački časnici i dočasnici su služili kao zamjenske jedinice.
Centar divizije je bio Franzenkanal, sa garnizonima u Szenttamasu i u Kúli, te na obe strane linije Zombor-Verbász.
SS divizija "Kama" je trebala imati jačinu od 10.000 ljudi a koji su se trebali regrutirati od hrvatskih muslimana rođeni 1926 i 1927 godine te ako potrebno iz različith muslimanki milicija Nezavisne Države Hrvatske.
Po izvjestaju časnika za rekrutiranje u Waffen-SS, SS Obergruppenführer (general-pukovnik) Gottlob Berger 15. rujna 1944. godine je on izvijestio Reichsführer SSa Heinrich Himmlera da se nije dpvoljno hrvatski muslimana javilo u "Kamu" pa predlaze da se i u nju primljaju hrvatski katolici.
Tijekom Pavelićeva posjeta Hitleru u rujnu 1944. godine, je general Đuro Grujić, šef Pavelićevog vojnog ureda, rekao kako su se već javili 5.000 dobrovoljaca, ali da će biti teško da se jave još 5.000 dobrovoljaca da bi divizija došla na broju od planiranih 10.000 ljudi.
Mnogi Volksdeutscheri iz Hrvatske i nekoliko iz Mađarske bili su zaposleni u diviziji kako bi djelovali kao prevoditelji izmedu hrvatskih muslimana i njemačkog kadra,
Divizija je 10. rujna imala snagu od 126 časnika, 374 dočasnika i 3.293 vojnika, sastavljenih od njemačkih časnika i hrvatskih muslimanskih vojnika, djelić svoje propisane snage.
Nijemci su povećali planirani broj od 10.000 vojnika na 19.000 vojnika.
Tijekom zadnje faze treninga u Mađarskoj došlo je do desinformacija u diviziji da će se Nijemci povući iz Balkana i da će prepustiti Nezavisnu Državu Hrvatsku da se sama brani. Moral je radi toga vidljivo slabio.
Sauberzweig je predložio plan da se razoružaju hrvatski muslimani u "Handžar" i "Kama" diviziji, a 18. rujna je putovao radi toga k Himmleru.
Reichsführer-SS je umjesto toga odlučio da se prebace 2.000 hrvatski muslimana iz 23. divizije SS na područje operacija 13. divizije SS u Bosni i da se reorganiziraju obe divizije.
Borbene jedinice 13. SS divizije "Handžar" su stavljene pod zapovjedništvo IX. Planinskim korpua SSa (Hrvatska), koji se je preselio u bosanski dio Nezavisne Države Hrvatske.
|
|
|
|
|
|
|
|
Zapovjed od 24. rujna, je poništio formiranje 23. SS divizije i uputila SS Oberführera Gustava Lombarda da formira i zapovijeda novu pješačku SS diviziju koristeći njemački kadar i opremu 23. SS divizije, dopunjene etničkim Njemcima koje su regrutirali iz Mađarske.
Vojnici 23. divizije SS-a vratili su se u područje Gradište-Županja-Bošnjaci za reorganizaciju u "novu" pješačku Kama diviziju.
|
|
|
|
|
|
Zapovjedništvo IX. Planinski korpus SSa (Hrvatska) napustilo je Mađarsku, a 3. listopada 1944. godine stigli su u selo Andrijaševci kod Vinkovaca.
Sjedište je djelomično djelovalo vec 7. listopada.
Vojnici nisu odmah napustili Bačku, a kratko vrijeme bili su smješteni zajedno s novom 31. dobrovoljačkoj SS diviziji koju je zapovijedao Lombard.
U međuvremenu, Crvena armija je nastavila napredovati u Mađarskoj, a 9. listopada 1944. zapovjednik Waffen-SS snaga u Mađarskoj poslao je telegram IX. Planinskim korpusu SSa (Hrvatska), navodeći da su "jedinice SS Oberführera Lombarda spremne za borbu a hrvatski muslimani iz "Kama" divizije bili bačeni u borbu u Bačkoj".
Vojnici su bili su razmješteni duž rijeke Tisa otprilike tjedan dana kao dio borbene skupine Syr u pokušaju usporavanja sovjetskog napretka. Posljedica toga je bila odgoda povratka vojnika u Nezavisnu Državu Hrvatsku.
|
|
|
Pripadnici SS divizije “Kama” su odvojeni od prve linije u Mađarskoj i počeli su se preseliti u bosanski dio Nezavisne Države Hrvatske da se pridruže 13. SS diviziji "Handžar" kada su se pobunili 17. listopada 1944. godine.
Raithel je brzo preuzeo kontrolu, ali pobuna je značila ponovno raspuštanje te "nove" 23. SS divizije "Kama".
Jedan je broj pouzdanih vojnika iz divizije bio korišten kao zamjena u 13. SS diviziji "Handžar", a 23. SS divizija "Kama" se je formalno raspustila 31. listopada 1944. godine.
Usprkos kratkom životu, 23. SS divizija "Kama" se smatra jednoj od trideset i osam divizija SSa.
|
|
|
|
|
Lijevo : Ovratnik 23. dobrovoljacke SS divizije "Kama".
|
|
|
|
Nakon što je "Kama" divizija raspuštena, brojčana oznaka "23" dodijeljen je 23. dobrovoljackoj SS diviziji "Nederland", a Raithel je zapovijedao 11. pješačkom planinarskoj pukovniji "Reinhard Heydrich" iz 6. planinarske SS divizije koja se je borila protiv američke vojske u južnoj Njemačkoj tijekom posljednjih mjeseci Drugog svjetskog rata.
|
|
|
Lijevo : Bojna pošta SS divizije "Kama".
|
|
|
|
Tijekom formiranja i osposobljavanja u Backoj tijekom ljeta 1944. vojnici su nosili tropske kaki uniforme s kratkim hlačama.
Vojnici divizije su nosili SS M43 fez : poljski sivi model sa odorom u boju i crveni model za parade.
|
|
|
Zapovjednici :
|
|
|
|
Gore : SS Standartenführer Helmuth Raithel (1. srpnja 1944. – 28. rujna 1944.).
|
Gore : SS Brigadeführer Gustav Lombard (28. rujna 1944. – 1. listopada 1944.).
|
|
|
|
|
|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
|
|