|
Velika župa Zagorje :
Sjedište joj je bilo u Varaždinu, a djelovala je od 3. lipnja 1941. godine. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane Poglavnika. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Čakovec
Ivanec
Klanjec
Krapina
Ludbreg
Novi Marof
Pregrade
Prelog
Varaždin
Zlatar
te gradove Čakovec i Varaždin.
Iako je Mađarska okupirala Međimurje, Nezavisna Država Hrvatska je zadržala upravu za kotare Čakovec i Prelog. Uprave tih dvaju kotara bili su u Varaždinu. Međimurje je "konstatirano" kao sastavni dio Velike župe Zagorje sa sjedištem u Varaždinu, pa je unošeno i u zemljovidima kao dio Nezavisne Države Hvatske.
Kotarska oblast Čakovec-Prelog bila je posebno upravno tijelo. Nastala je kao privremeno tijelo, a namjena je bila koordinaciju pomoći izbjeglicama iz Međimurja. Poslije je preuređena u ustanovu koja je poslužila i za kontakt s Hrvatima iz Međimurja. Treća namjena bila je prikupljanje obavijesti kojim su se u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj namjeravali poslužiti u budućnosti radi reintegracije Međimurja.
Povjerenik Nezavisne Države Hrvatske za Međimurje bio je Teodor Košak.
Velika župa Prigorje :
Sjedište joj je bilo u Zagrebu, a djelovala je od 21. lipnja 1941. do 5. srpnja 1944. godine kada je ukinuta osnutkom velike župe Gora-Prigorje, koja je, pored dijela teritorija velike župe Gora, uključila i cjelokupno područje velike župe Prigorje. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojega je imenovao Poglavnik. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Dugo Selo
Kutina
Samobor
Stubica
Sveti Ivan Zelina
Velika Gorica
Zagreb
Velika župa Bilogora :
Sjedište joj je bilo u Bjelovaru. Djelovala je od 11. kolovoza 1941.
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojega je imenovao Poglavnik. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Bjelovar
Čazma
Garešnica
Đurđevac
Koprivnica
Križevci
Grubišno Polje (od 20. prosinca 1941.)
te gradove Bjelovar, Koprivnicu i Križevce.
Velika župa Baranja :
Sjedište joj je bilo u Osijeku, a djelovala je od 10. srpnja 1941. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojega je imenovao Poglavnik. Godine 1941. za župana Velike župe Baranja postavljen je Stjepan Hefer. U Osijeku su od 1941.-1945. djelovali ured za kolonizaciju, te komesacijsko povjerenstvo. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Donji Miholjac
Đakovo
Našice
Slatina
Valpovo
Virovitica
Osijek
te gradove Osijek i Viroviticu.
Zbog ratnih okolnosti od 14. listopada 1944. bilo je proglašeno iznimno stanje u velikoj župi, pa je vojna vlast zamijenila civilnu. Poslove građanske uprave preuzeo je glavar dodijeljen vojnom zapovjedniku područja.
Velika župa Vuka :
Sjedište joj je bilo u Vukovaru. Djelovala je od 26. lipnja 1941.
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan Jakob Eliker kao pouzdanik vlade kojega je imenovao Poglavnik dr. Ante Pavelić.
Obuhvaćala je područje kotara : Hrvatska Mitrovica, Hrvatski Karlovci, Ilok, Irig, Ruma, Stara Pazova, Šid, Vinkovci, Vukovar, Zemun, te gradove Hrvatska Mitrovica, Hrvatski Karlovci, Petrovaradin, Ruma, Vinkovci, Vukovar, Zemun i 156 općina.
Preustrojem 5. srpnja 1944. velikoj župi Vuci priključena je Županja koja je dotad bila u Velikoj župi Posavju.
Zbog ratnih okolnosti od 14. listopada 1944. bilo je proglašeno iznimno stanje u velikoj župi, pa je vojna vlast zamijenila civilnu. Poslove građanske uprave preuzeo je glavar dodijeljen vojnom zapovjedniku područja.
Velika župa Posavje :
Sjedište joj je bilo u Brodu na Savi (Slavonski Brod). Djelovala je od 15. srpnja 1941.
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojega je imenovao Poglavnik. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti : Bijeljina, Brčko, Brod na Savi (Slavonski Brod), Derventa, Gradačac, Županja, te kotarske ispostave Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Odžak i grad Brod na Savi.
Preustrojem 5. srpnja 1944. iz velike župe Prisavja izdvoje na je Županja koja je dotad bila u Velikoj župi Vuci.
Zbog ratnih okolnosti od 14. listopada 1944. bilo je proglašeno iznimno stanje u velikoj župi, pa je vojna vlast zamijenila civilnu. Poslove građanske uprave preuzeo je glavar dodijeljen vojnom zapovjedniku područja.
Velika župa Livac-Zapolje :
Sjedište joj je bilo u Novoj Gradišci. Djelovala je od 15. srpnja 1941.
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojeg je imenovao Poglavnik. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti : Bosanska Gradiška, Bosanska Dubica, Daruvar, Nova Gradiška, Novska, Pakrac, Požega, Prnjavor i gradove Nova Gradiška i Prnjavor.
Zbog ratnih okolnosti 13. prosinca 1944. bilo je proglašeno iznimno stanje u velikoj župi, pa je vojna vlast zamijenila civilnu. Poslove građanske uprave preuzeo je vojni zapovjednik područja Vuka, Baranja i Posavje. 27. ožujka 1945. poslove građanske uprave preuzeo je glavar građanske uprave, kao poseban opunomoćenik za isto područje.
Velika župa Gora :
Sjedište joj je bilo u Petrinji. Djelovala je od 26. svibnja 1941.
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane Poglavnika. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti : Bosanski Novi, Dvor, Glinu, Kostajnicu, Petrinju, Vrginmost (do 20. studenoga 1941., nakon čega je pripao Pokupju), Sisak te gradove Sisak i Petrinju.
5. srpnja 1944. je osnovana Velika župa Gora-Prigorje. Najveći dio velike župe Gore uklopljen je u tu novu veliku župu, spajanjem s Velikom župom Prigorjem. Kotari Bosanski Novi i Dvor tim su preustrojem pripojeni Velikoj župi Krbavi-Psatu.
Velika župa Pokupje :
Sjedište joj je bilo u Karlovcu. Djelovala je od 13. srpnja 1941.
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojega je imenovao Poglavnik. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Jastrebarsko,
Karlovac,
Pisarovinu,
Vrginmost (od 19. studenoga 1941.); 1. rujna 1942. preimenovana u kotarsku oblast Topusko, kad je i sjedište premješteno u Topusko; 21. travnja 1945. ovaj je kotar "privremeno" izdvojen i pripojen Velikoj župi Gori-Prigorju
Vojnić (ukinut 1. ožujka 1944.)
te grad Karlovac. Ukidanjem kotara Vojnića razdijeljeno je njegovo ozemlje kotarima Karlovcu, Slunju i Topuskom.
Velika župa Modruš :
Sjedište joj je bilo u Ogulinu. Djelovala je od 1. srpnja 1941.
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojega je imenovao Poglavnik. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti : Ogulin, Delnice, Vrbovsko i Slunj.
Ukidanjem kotara Vojnića iz susjedne velike župe 1. ožujka 1944. proširena su ozemlja kotara Karlovca, Topuskog i Slunja, kotara iz ove velike župe.
Velika župa Vinodol-Podgorje :
Sjedište joj je bilo u Senju, a djelovala je od 16. srpnja 1941. do 8. svibnja 1945. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane Poglavnika. Za župana Velike župe Vinodol-Podgorje postavljen je Miroslav Sušić.
Od 5. srpnja 1944. iz njenog teritorija je isključen kotar Pag i pridružen teritoriju Velike župe Sidraga-Ravni Kotari, a pripojen joj je kotar Rab.
Od 20. svibnja 1944. na ovomu teritoriju je na snazi bilo iznimno stanje, pa je poslove građanske uprave obavljao vojni zapovjednik obalnog odsjeka Like. Njemu je 28. ožujka 1945. dodijeljen glavar građanske uprave. Velika župa je obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Brinje
Crikvenica
Karlobag (od 15. srpnja 1941.)
Kraljevica (od 15. rujna 1941.)
Novi
Senj
Pag (kotarska ispostava, od 15. kolovoza 1941.); 5. srpnja 1944. pridružen velikoj župi Sidraga-Ravni Kotari
Rab (od 5. srpnja 1944.) - pridružen velikoj župi nakon pada Kraljevine Italije
Velika župa Cetina :
Sjedište joj je bilo u Omišu i poslije u Splitu. Djelovala je od 25. lipnja 1941. do 26. listopada 1944. godine.
Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane Poglavnika. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Hvar
Imotski
Makarsku
Sinj
Split
Supetar
Omiš (od 1. kolovoza 1941.), u čije je područje uključeno područje kotarske oblasti Split
Vrgorac (od 15. kolovoza 1942.)
Padom Italije dolazi do upravnog preustroja. Izmijenjene su granice kotara, pripojeni i osnovani novi kotari te premješteno sjedište velike župe. Ukinut je kotar Omiš 3. studenoga 1943. (ponovo uspostavljen 1944.), čije je područje pripojeno kotaru Splitu, gdje je nešto prije, 11. listopada 1943. premješteno sjedište velike župe. Istog je dana osnovana i kotarska ispostava Vis.
5. srpnja 1944. opet su preustrojene velike župe, a u velikoj župi Cetini to je značilo imenovanje nove kotarske oblasti, Brača, umjesto dotadašnjeg Supetra.
Od 20. svibnja 1944. na snazi je u ovoj velikoj župi bilo iznimno stanje, pa je civilnu upravu preuzela vojna. Građansku upravu preuzeo je zapovjednik obalnog odsjeka Neretva, a od 28. ožujka 1945. bio je imenovan poseban glavar građanske uprave
Velika župa Hum :
Sjedište joj je bilo u Mostaru, a djelovala je od 5. kolovoza 1941. do 1945.. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane Poglavnika. Obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Konjic
Ljubuški
Metković
Mostar
Nevesinje
kotarska ispostava Posušje (od 1. rujna 1941. kotarska oblast)
i grad Mostar.
Od 5. srpnja 1944. Velikoj župi Hum su se priključili sljedeći kotari, koji su prethodno pripadali Velikoj župi Dubravi :
Čapljina
Gacko
Stolac
te kotari koji su prethodno pripadali ukinutoj Velikoj župi Plivi i Rami
Livno
Duvno (dotada Tomislavgrad)
Prozor
i grad Livno.
Zbog ratnih operacija i prisutnosti neprijateljskih snaga, sjedište je od 13. ožujka 1945. bilo premješteno iz Mostara u Sarajevo.
Zbog ratnih okolnosti 20. svibnja 1944. bilo je proglašeno iznimno stanje u velikoj župi, pa je vojna vlast zamijenila civilnu. Poslove građanske uprave preuzeo je vojni zapovjednik obalnog odsjeka Neretve. Njemu je 28. ožujka 1945. za poslove građanske uprave u okolnostima iznimnog stanja dodijeljen je glavar građanske uprave.
Velika župa Dubrava :
Sjedište joj je bilo u Dubrovniku, a djelovala je od 30. lipnja 1941. do 5. srpnja 1945. godine. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojeg je imenovao Poglavnik. Za župana Velike župe Dubrava postavljen je dr. Ante Nikolić. Od 1941. do 1943. obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Bileća
Čapljina
Dubrovnik
Gacko
Ljubinje (od 15. rujna 1941. postaje kotarska ispostava, kotarska oblast je Ravno)
Ravno (od 15. rujna 1941.; Ljubinje postaje kotarska ispostava)
Stolac
Trebinje
grad Dubrovnik
a od 1. ožujka 1943. djeluje kotarska ispostava u Janjini .
Pad Italije mijenja granice ove velike župe. Pored gore navednih kotara, u sastav velike župe ušli su :
kotari Kotor i Korčula
gradovi Herceg Novi (kao kotarska ispostava) i Kotor (kao kotar); općine Kotor, Prčanj, Krtole, Muo, Risan, Grbalj, Donja Lastva, Stoliv, Herceg Novi, Perast, Dobrota, Budva, Tivat i Luštica.
upravne općine Lastovo i Babino Polje
te oslobođeni dio upravne općine Konavle-Gruda.
Uspostava vlasti bila je problem. U Konavlima je nastupila njemačka vojna i crnogorska civilna uprava, a uz to bila je velika nazočnost partizanskih snaga. Početkom 1944. potisnuti su partizani, koji su se vratili svibnja iste godine. Na području Boke kotorske nije sprovedeno zbog sukoba s njemačkim i crnogorskim interesima.
20. svibnja 1944. proglašeno je iznimno stanje u obalnom području. Proglašenje se odnosilo i na ovu veliku župu, pa je vojna vlast zamijenila civilnu. Poslove građanske uprave preuzeo je vojni zapovjednik obalnog odsjeka Neretve.
Od 5. srpnja 1944. kotari Stolac, Čapljina i Gacko iz Velike župe Huma pripojeni su ovoj velikoj župi.
28. ožujka 1945. za poslove građanske uprave imenovan je poseban glavar, unatoč proglašenom iznimnom stanju. Glavar je dodijeljen vojnom zapovjedniku obalnog odsjeka Neretve.
Velika župa Vrhbosna :
Sjedište joj je bilo u Sarajevu, a djelovala je od 21. lipnja 1941. do 8. svibnja 1945. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojeg je imenovao Poglavnik. Za župana Velike župe Vrhbosne postavljen je dr. Ismet-beg Gavran Kapetanović. Uvođenjem redovne državne uprave prvi veliki župan postao je prvak Muslimanske organizacije iz Žepča i stari disident JMO-a prije 1929. Derviš Omerović. Od studenoga 1943. do studenoga 1944. veliki župan bio je Muhamed Kulenović.
Velika župa Vrhbosna obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Čajniče
Foča
Rogatica
Sarajevo
Srebrenica (do 5. srpnja 1944., od tad u v. župi Usori-Solima)
Višegrad
Vlasenica (do 5. srpnja 1944., od tad u v. župi Usori-Solima)
Fojnica (od 5. srpnja 1944., dotad u v. župi Lašvi-Glažu)
Visoko (od 5. srpnja 1944., dotad u v. župi Lašvi-Glažu)
kotarska ispostava Prača (Trnovo) (prestala poslovati 28. prosinca 1943.)
kotarska ispostava Goražde,
kotarska ispostava Kalinovik,
i grad Sarajevo.
Preustrojem velikih župa u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Zakonskom odredbom o velikim župama od 5. srpnja 1944. priključeni su kotari Fojnica i Visoko iz ukinute v. župe Lašve-Glaža, a kotari Srebrenica i Vlasenica priključeni su v. župi Usori-Solima.
Velika župa Usora-Soli :
Sjedište joj je bilo u Tuzli, a djelovala je od 20. srpnja 1941. Do 5. srpnja 1944. godine nosila je ime "Usora i Soli". Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane Poglavnika.
Velika župa je obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Doboj,
Gračanica,
Maglaj,
Teslić,
Tešanj,
Tuzla,
Zvornik
Kladanj (od 16. kolovoza 1941., dotad u v. župi Lašvi-Glažu)
Srebrenica (od 5. srpnja 1944., dotad u v. župi Vrhbosni)
Vlasenica (od 5. srpnja 1944., dotad u v. župi Vrhbosni)
i grad Tuzla.
Uvođenjem redovne državne uprave prvi veliki župan ove velike župe je Ragib Čapljić, postavljen je disident JMO-a od 1938. i Hadžićev pristaša iz Rogatice. Početkom svibnja 1941. vlasnik Muslimanske svijesti Muhamed Hadžibaščaušević imenovan je za ustaškog stožernika. Rujna 1942. velikim županom imenovan je Bahrija Kadić. Ožujka 1944. za velikog župana ove župe imenovan je Avdo Ferizbegović.
Zbog ratnih operacija i prisutnosti neprijateljskih snaga, sjedište je od 10. listopada 1944. godine bilo premješteno iz Tuzle u Doboj.
Velika župa Lašva-Glaž :
Sjedište joj je bilo u Travniku, a djelovala je od od 20. lipnja 1941. do 5. srpnja 1944. godine.Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane Poglavnika.
Velika župa je obuhvaćala je područje pet kotarskih oblasti :
Fojnica,
Travnik,
Visoko,
Zenica
Žepče
Kladanj (16. kolovoza 1941. izdvojen i priključen velikoj župi Usori i Solima)
kotarska ispostava u Zavidovićima
i grad Travnik.
Kotar Fojnica se dijelio na općine: Brestovsko (sjedište Gromiljak), Busovača, Fojnica, Kiseljak i Kreševo.
Kotar Travnik činile su općine: Bila (sjedište Guča Gora), Bučići (sjedište Stojkovići), Turbe i Vitez.
Kotar Visoko činile su općine: Gračanica (sjedište Veliko Čajno), Kvalupi (sjedište Čifluk), Kraljeva Sutjeska, Mokronoge (sjedište Donje Moštre), Planina ( sjedište Kovačići-Okruglica), Podgora (sjedište Župča), Vareš, Visoko, Zgošće (sjedište Kakanj-Majdan).
Kotar Zenica činile su općine: Brnjic (sjedište Seoci – Vrpolje), Gornja Zenica (sjedište Zenica), Grahovica (sjedište Nemila), Stranjani (sjedište Podbrežje-Strankosi), Vraca i Zenica.
Kotar Žepče činile su općine: Novi Šeher, Vozuća (sjedište Gare), Zavidovići i Žepče.
Preustrojem velikih župa u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Zakonskom odredbom o velikim župama od 5. srpnja 1944. ukinuta je ova velika župa, i spajanjem dijela ozemlja ove v. župe (kotari Travnik, Zenica, Žepče i grad Zenica) s ozemljem ukinute velike župe Plive i Rame nastala je nova Velika župa Lašva-Rama, poslije preimenovana u Lašva-Pliva. Kotari Fojnica i Visoko priključeni su v. župi Vrhbosni.
Velika župa Pliva i Rama :
Sjedište joj je bilo u Jajcu, a djelovala je od od 16. kolovoza 1941. do 5. srpnja 1944. godine. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane Poglavnika.
Velika župa je obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Bugojno,
Glamoč,
Jajce,
Livno,
Prozor,
Tomislavgrad,
Varcar- Vakuf
kotarska ispostava Kupres (od 1. rujna 1941. kotarska oblast),
kotarska ispostava Gornji Vakuf
kotarska ispostava Donji Vakuf
i grad Livno.
Uvođenjem redovne državne uprave prvi veliki župan bio je Hilmija Bešlagić, poslije ministar prometa i javnih radova Nezavisne Države Hrvatske.
Preustrojem velikih župa u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Zakonskom odredbom o velikim župama od 5. srpnja 1944. ukinuta je ova velika župa, i spajanjem dijela ozemlja ove s ozemljem ukinute velike župe Lašve-Glaža nastala je nova Velika župa Lašva-Rama, poslije preimenovana u Lašva-Pliva. Drugi dio ove velike župe priključen je velikoj župi Humu :
Livno
Duvno (dotada Tomislavgrad)
Prozor
i grad Livno.
Velika župa Krbava-Psat :
Sjedište joj je bilo u Bišću, a djelovala je od 16. lipnja 1941. pod imenom "Krbava i Psat", a od 5. srpnja 1944. godine nosi ime "Krbava-Psat". Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane Poglavnika.
Velika župa je obuhvaćala je područje ovih kotarskih oblasti :
Bihać,
Bosanska Krupa,
Bosanski Petrovac,
Bosansko Grahovo (do 1.siječnja 1942., pa priključen v. župi Bribiru i Sidrazi),
Cazin
Donji Lapac (do 1. siječnja 1942.; ukinut i priključen v. župi Gackoj i Lici)
Bosanski Novi (od 5. srpnja 1944., dotad u velikoj župi Gori)
Dvor (od 5. srpnja 1944., dotad u velikoj župi Gori)
kotarske ispostave Velika Kladuša, Kulen Vakuf
i gradove Korenicu (do 20. prosinca 1941., poslije u v. župi Gackoj i Lici) i Bihać.
Zbog ratnih operacija i prisutnosti neprijateljskih snaga, sjedište je od 23. srpnja do 23. rujna 1944. bilo premješteno iz Bišća u Banju Luku.
Zbog ratnih okolnosti 13. prosinca 1944. bilo je proglašeno iznimno stanje u velikoj župi, pa je vojna vlast zamijenila civilnu. Poslove građanske uprave preuzeo je vojni zapovjednik obalnog odsjeka Lika. 27. ožujka 1945. poslove građanske uprave preuzeo je glavar građanske uprave, kao poseban opunomoćenik za područje velikih župa Vuka, Baranja i Posavje.
Velika župa Sana-Luka :
Sjedište joj je bilo u Banjoj Luci, a djelovala je od 1. kolovoza 1941. godine. Do 5. srpnja 1944. godine nosila je ime "Sana i Luka". Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade kojeg je imenovao Poglavnik.
Velika župa je obuhvaćala je područje kotarskih oblasti :
Banja Luka,
Ključ,
Kotorišće (Kotor Varoš),
Prijedor,
Sanski Most;
kotarska ispostava Kozarac
kotarska ispostava Lušci Palanka (do 1. rujna 1941.)
i grad Banja Luka.
|
boji.
boji) i planova fašističke Italije, koja je željela pripojiti hrvatski teritorij
= Wehrmacht je preuzeo privremeno od Italije okupirana područja Nezavisne Države Hrvatske (Sandžak i Boku Kotorsku) iz strateški razloga ih je III. Reich htjeo vratiti Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nakon pozitivnog završetka rata.
