Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Četnički i jugo-srpski zloćin u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj : četnički pokolj nad Hrvatima u selima Gata, Čišli, Zvečanja i Ostrvici.

1. listopada 1942. pripadnici četničkih snaga počinili su strašan pokolj u hrvatskom selu Gatima pokraj Omiša, kao i zaseocima u okolici. Najmlađa ubijena osoba bila je beba od 9 mjeseci, a najstarija starica od 87 godina.

Pokolj su izvršili četnici vojvode Đujića. Vođa im je bio Mane Rokvić.

Ovaj dan je najtužniji u povijesti Gata. Toga dana je od ruke četnika pod zaštitom talijanske okupatorske vojske selo Gata zapaljeno, a usmrćeno je 79 nedužnih osoba razne životne dobi i spola, te još 16 u okolnim mjestima.

U zaseoku Pocelje u rano jutro četnici su ubili 7 žena koje su nosile mlijeko u grad Omiš. Poklane su na izlazu iz Gata u predjelu koje se zove Bili stan. Neke su od njih okrutno izmučene, umrle u teškim mukama. Živima su vađene oči, a krv im se nalijevalo u posude. Preživjeli su bačeni u njihove zapaljene domove, tako da su živi izgorili.

Talijanska vojska, koja je podržavala četnike, zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne. Nastavili su svoj krvavi pohod i okupili 30 osoba, muškaraca, žena i djece prvo održavši govor koji je završio prijetnjom paleži i pokoljem, nakon kojeg su to sproveli u djelo. Skupili su ljude na gumno, okružili ih sa svih strana stražom, zapalili im kuće, a nakon toga i njih.

Osim ovih nedužno stradalih neki su neočekivano preživjeli ranjeni, zaštićeni tijelom majke, oca, brata, sestre ili nekih drugih. Toga dana u Gatima bilo je primjera junaštva u kojima su hrabre majke izlagale svoje živote da bi boreći se protiv puške i bajunete zaštitile i spasile život svoga djeteta. Njihova se majčinska hrabrost ne smije se zaboraviti.

O svemu tome postoje i brojna svjedočanstva, tako i Andrije Pivčevića koji je tada imao 8 godina i preživio pokolj. Prvo je bio ranjen u nogu, a nakon toga dobio 9 uboda nožem i tako ostavljen. Četnici su vjerovali da će umrijeti, a Andrija je uspio preživjeti i danas svjedoči o užasu u omiškom zaleđu.

“Četnici su nas 12 polijegali kod seoskog puta i počeli ubijati. Pokušao sam otrčati, no pogodilo me iz puške u debelo meso i pao sam. Jedan se nadvio nad mene i pitao me čime da me ubije - nožem ili metkom? Molio sam da me pusti, da sam jedinac u matere, a on me krenuo bosti bajunetom. Rukom sam zaustavljao bodež. Vidjela su se i crijeva iz rane na trbuhu. Vidio sam kako nabija i bebu na bajunet.” ispričao je Pivčević.

U nekoliko sati četnici su poklali 96 mještana Gate i okolnih sela. Ubili su mu i oca.

Godine 1972. je podignuto spomen-obilježje na taj događaj. Na granitnim pločama urezana su imena žrtava pokolja u Gatima.

Četnički pokret je danas rehabilitiran u Srbiji, a na čelu države nalazi se četnički vojvoda Tomislav Nikolić.

Andrija Pivčević je svjedočio je na suđenju Draži Mihajloviću 1946.

Andrija i suseljanka Marija Borovac bili su svjedoci na suđenju u Beogradu.

Branio se da nije kriv za pokolj u Gatu, nego Đujić i njegovi. Ne mogu vjerovati da sad hoće rehabilitirati Dražu.

Filatelističko izdanje : Čuvaj se Jugoslavena!. Kupi ovdje :

Kronologija četnički, partizanski i srbo-komunistički zločina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od travnja 1941 godine do listopada 1942 godine :

- 13.,14. i 15. travanj 1941 : ubijanje Hrvata u Čapljini u okolici.

- 15. travanj 1941 : četnička razaranja i ubijanja Hrvata u selima Ilići i Cim kod Mostara.

- travanj 1941 i sljedeći mjeseci : divljanja, razaranja i ubijanja Hrvata u Gornjem Everniku, Obljaj, Ugarci, Luka, Korito, Stikovo i Vrlike.

- travanj 1941 do 31. prosinac 1941 : ubijanje katolički i muslimanski Hrvata u selima Varcar-Vakuf, Draganić, Trnovo, Bistovica.

- 5. svibanj 1941 : četnički komunisti ubijaju hrvatsku obitelj Mravunac u Blagaju.

- 28. lipanj 1941 : četničko divljanje i ubijanje Hrvata u selu Avtovac kod Gackog.

- 9. srpanj 1941 : nevidžena zvjerstva četnički Komunista u selima Kljenak i Vrieka kod Stolca.

- 27. srpanj 1941 : pokolj Hrvata u Bosanskom Grahovu.

- 27. srpanj 1941 : pokolj Hrvata u Drvaru.

- 1. kolovoz 1941 : četnički komunisti ubijaju Hrvate u blizini Knina.

- 2. kolovoz 1941 : četnici i Komunisti unistavaju totalno selo Boričevac.

- 7. kolovoz 1941 : paljenje hrvatski sela u okolici Trebinja.

- 9. i 10. kolovoz 1941 : užasno četničko krvoproliće u selima Krnjeuša i Vrtoče.

- 12. kolovoz 1941 : zvjerska ubijanja Hrvata u selima Draganić i Pliva.

- 12. kolovoz 1941 : četnici pale hrvatske kuće kod Bosanske Kostajnice.

- 18. kolovoz 1941 : krvavi dani u Srebrenici i okolici s strane četnički komunista.

- 21. kolovoz 1941 : četnički komunisti pale hrvatska sela Močile, Radić Mali, Borojevići, Tadići i Begovići.

- 28. kolovoz 1941 : četnički komunisti napadau i okupiraju selo Plana i ubijaju sve hrvatske Domobrane.

- 15. rujan 1941 : zvjerstva četnika u blizini Gline.

- 28. rujan 1941 : četnički komunisti ubijaju njemačke obitelji u gradu Krčedin.

- 20. listopad 1941 : četnički komunisti napadaju selo Polje kod Otočca.

- 23. listopad 1941 : masaker četnika u Kulen Vakufu.

- 29. listopad 1941 : masaker četnika nad muslimanskim Hrvatima u selu Bileće.

- 29. listopad 1941 : četnički komunisti ubijaju Hrvate kod Trebinja.

- 4. studeni 1941 : četnici ubijaju hrvatske Muslimane u selima Prača, Lunje, Sočice i Modrik.

- 13. studeni 1941 : četnički komunisti divljaju i režu hrvatskim ženama u selu Međeđa grudi.

- 28. studeni 1941 : totalno uništenje hrvatskog muslimanskog sela Koraj od četnika.

- 9. prosinac 1941 : četnički komunisti ubijaju Hrvate u Foči.

- 12. prosinac 1941 : ubijanje muslimanski Hrvata kod sela Jezersko.

- 15. prosinac 1941 : pokolj katolički Redovnica u Podrinju.

- 31. prosinac 1941 : krvava srpska divljana nad muslimanskim Hrvatima u Foči.

- 31. prosinac 1941 : četnici ubijaju muslimanske Hrvate u selu Tuholj kod Kladanja.

- kraj 1941. godine in tijekom 1942. godine : četnici i partizani divljaju u Širokoj Kuli.

- 5. sječanj 1942 : razaranje i paljenje kuća hrvatski Katolika i Muslimana u selima Isakovci, Radaslije, Čolije, Odžak, Halapić, Mlinište, Mladašković i Opačić.

- 16. siječanj 1942 : četnički masaker nad hrvatskim Muslimanima u selima Ocrkavlje, Rataje, Mrežica i Jabuka.

- 17. siječanj 1942 : zvjerstva nad hrvatskim Muslimanima u selu Koritnik.

- 22. siječanj 1942 : četnički komunisti razaraju i ubijaju u okolici Glamoča.

- 26. siječanj 1942 : četnički komunisti kolju hrvatske Muslimane na drinskom mostu u Goraždu i pljačkaju njihove kuće.

- 2. veljača 1942 : četnički komunisti ubijaju djecu u selu Plošnik kod Rogatice.

- 8. veljača 1942 : četničko komunistička ruka divlja u okolice Čajniča.

- 15. i 16. svibanj 1942 do 10. lipnja 1942 : stotine ubijeni i mučeni Hrvata od četnika u Priedoru i okolici.

- 25. ožujak 1942 : četnički komunisti izvršili krvoproliće u selima Bukvica i Golubići.

- 29. ožujak 1942 : četnički komunisti ubijaju tisuće Hrvata kod Višegrada.

- 15. lipanj 1942 : zvjerstva četnika nad muslimanskim Hrvatima u okolici Lubinje.

- 22. srpanj 1942 : četnički komunisti ubijaju u Drvaru oko 300 Hrvata.

- 29. kolovoz 1942 : četnički pokolj nad Hrvatima u selima Zabiokovlju, Dragljane i Kozica.

- 29. kolovoz 1942 : četnički pokolj nad Hrvatima u selu Vrgorac.

- 1. listpad 1942 : četnički pokolj nad Hrvatima u selima Gata, Čišli, Zvečanja i Ostrvici.

- listopad 1942 : četnici i Talijani ubijaju katoličke i muslimanske Hrvate u Rami.

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : Čuvaj se četnički i partizanski bandita. Kupi ovdje :

Informacije o ovom nizu : Niz se sastoji od maraka od 10 Banica, 25 Banica, 50 Banica, 75 Banica, 2 Kune, 3 Kune, 5 Kuna, 8 Kuna, 10 Kuna, 12 Kuna, 20 Kuna, 25 Kuna, 30 Kuna, 32 Kuna, 40 Kuna i 50 Kuna. Dan izdanja : 10.4.1990. [ Pročitaj više ]

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : Komunistički monstrumi. Kupi ovdje :

Informacije o ovom nizu : Niz se sastoji od maraka od 10 Kuna, 12 Kuna, 13 Kuna, 14 Kuna, 15 Kuna, 16 Kuna, 17 Kuna i 18 Kuna. Dan izdanja : 10.4.1992. [ Pročitaj više ]

Josip Broz Tito u Beogradu 12. listopada 1944 godine :

"Daje se opšta amnestija svim licima koja su učestvovala u jedinicama Draže Mihaijlovica".

Filatelističko izdanje njemačke vojne udruge “Handschar” (“Handžar”) : Van iz Nezavisne Države Hrvatske. Kupi ovdje :

Informacije o ovom nizu : Niz se sastoji od maraka od 1 Kune, 2 Kune, 3 Kune, 4 Kune, 5 Kuna, 6 Kuna, 7 Kuna i 8 Kuna. Dan izdanja : 10.4.1991. [ Pročitaj više ]