Od Istre do Boke Kotorske

Od Slavonije do Dalmacije

 

 

 



 

Od Međimurja do Srijema

Od Zagorja do Sandžaka

 

 

 

 

 

Nezavisna Država Hrvatska

Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.

 

Radio Krugoval :

 

 

Program internet radija “Krugoval”


 

Novo u eTrgovini :

 

Probne kovanice Nezavisne Države Hrvatske :

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Džepni sat Nezavisne Države Hrvatske : [ Više slika ]

 

Kupi ovdje : Shop.


 

Njemačka vojna udruga “Handschar” (Handžar) :

 

Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojna udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar".

U njoj su se skupili Njemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.

Udruga je izdala 10.4.1955 tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Udruga je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.

[
PROČITAJ VIŠE ]

 

Udruga je u suradnji sa Višnjom Pavelić izdala 1991 godine interesantne i vrlo rijetke kovanice u 6 različitih metala :

25 Banica : 50 priključenja Sandžaka
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
50 Banica : hrvatski ratnik
1 Kuna : Handžar divizija
1 Kuna : Tri srca juna
čka : grbovi Handžara, Kame i Prinz Eugena
2 Kune : grb HOSa
2 Kune : grb Državne Radne Službe
5 Kuna : Marija Oršić
5 Kuna :
Frane Tente
10 Kuna : Čuvaj se Četnika i Partizana
10 Kuna : Crna legija i Vitez Jure Francetić
50 Kuna : Poglavnik Dr. Ante Pavelić

Iste godine je izašla kovanica od
5 Kuna sa motivom “Violator” benda “Depeche Mode”. Ta kovanica je irađena u istim 6 materijalima kao gore opisane kovanica njemačke vojne udruge Handschar/Handžar i kćeri Poglavnika, Višnje Pavelić.

 

 

Jedina je razlika da na toj kovanici nema oznaka “TKH” za “Truppenkameradschaft Handschar” (Vojna udruga Handžar).

[
PROČITAJ VIŠE ]

U našoj e-trgovini možemo vam ponuditi nekoliko ovih kovanica.

Kupi ovdje : Shop.


 

Novo u eTrgovini :

 

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

 

IZDANJE SANDŽAK :

2024te godine su navijaći FK Novi Pazar (Torcida Novi Pazar) izdali marke na spomen proključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 29.4.1941 godine u dvije veličine.

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

 

IZDANJA “OMOTI” :

1993, 1994, 2022 i 2024 godine su izdani nizi od 16 maraka. Tema tih niza su bendovi ili omoti legendarni albuma po muzičkim stilovima.

 

Kupi ovdje : Shop.

1993 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 3 niza od benda Depeche Mode
- 1 niz od benda Kraftwerk
- 1 niz od benda Front 242
- 1 niz od benda Nitzer Ebb
- 1 niz od benda Front Line Assembly
- 1 niz od benda Skinny Puppy

i sljedećih muzički stilova :

- 8 niza 70s/80s/90s Synthie Pop, Darkwave, Dark Electro, Italo Disco, Neofolk, ... .
- 2 niza Electronic Body Music.
- 2 niza Neue Deutsche Welle.
- 2 niza House, Dance, ... .
- 3 niza Hip Hop, Miami Bass, Freestyle, ... .
- 3 niza Heavy Metal, Rock, Hard Rock, ... .
- 1 niz Punk, Oi, ... .
- 3 niza Italo Disco, Euro Disco, Hi NRG, ... .

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

1994 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od benda Erasure
- 1 niz od benda Pet Shop Boys
- 1 niz od benda Orchestral Manueuvres In The Dark
- 1 niz od benda The Cure

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2020 godine su izašli nizovi sljedeći muzički stilova :

- 3 niza Neofolk, Industrial ...

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2024 godine su izašli nizovi sljedećeg benda :

- 3 niza benda Rammstein

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2024 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od Adele
- 1 niz od Ariana Grande
- 1 niz od Beyoncé
- 1 niz od Christina Aguilera
- 1 niz od Lady Gaga
- 1 niz od Miley Cyrus
- 1 niz od Pink
- 1 niz od Rihanna
- 1 niz od Taylor Swift

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

 

Sve župe današnje Banjolučke biskupije crkveno su pripadale Zagrebačkoj, Kninskoj i Krbavskoj biskupiji i politički bile sastavnim dijelom srednjevjekovne države Hrvatske.

Od Vrbasa do Une prije dolaska Turaka živjeli su samo katolički Hrvati i govorili su ikavsku čakavicu, a bliže Uni i Savi i kajkavicu.

Srbi i Bošnjaci nemaju nikakva povijesna prava na teitorij od Vrbasa do Une jer nikad nisu te krajeve zauzeli ognjem i mačem, nego su ih dobili na dar od turskoga osvajača tih iskonskih hrvatskih krajeva.

Banjolučka biskupija je jedna od četiri teritorijalne jedinice Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 5. srpnja 1881. godine bulom pape Lava XIII Ex hac augusta. Sjedište joj je u Banjoj Luci, a ima 45 župa u šest dekanata koje pastoriziraju dijecezenski svećenici i franjevci, a jednu župu trapisti iz samostana Marije Zvijezde. Katedralna crkva je posvećena sv. Bonaventuri. Veliki potres 1969. godine teško je oštetio katedralu, a 1973. godine je izgrađena današnja katedrala. Iduća velika oštećenja je pretrpjela za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku i velikosrpskog pohoda po Bosni i Hercegovini 90 - tih godina prošlog stoljeća. U isto vrijeme su brojne hrvatske zajednice toga područja doživjele etnička čišćenja, tako da je ova biskupija izgubila znatan broj svojih vjernika, koji su ubijeni, protjerani, prognani ili izbjegli.

Bosanska Krajina, a to je prostorno i populacijski oko tri četvrtine Banjolučke biskupije, područje je sjeverozapadne Bosne, koje se prostorom uglavnom podudara s porječjem rijeka Une, Sane i Vrbasa. Na sjeveru i zapadu graniči sa Hrvatskom, kako je utanačeno Svištovskim mirom 1791. godine. Tada je uspostavljena današnja granica između Hrvatske i Bosne na rijeci Uni na zapadu Bosne i na Savi na sjeveru Bosne. Istočna i južna granica Bosanske Krajine nije uvijek bila stalna, ali se obično uzima granica područnih općina Srpca, Prnjavora, Čelinca, Kotor Varoša, Skender Vakufa i Jajca, pa zamišljenom crtom na Bosansko Grahovo i rijeku Unu, te na granicu sa Hrvatskom. Ovi se krajevi u povijesnim vrelima nazivaju Donji ili Dolnji kraji, a nakon najezde i turskoga zauzeća tog povijesnog i središnjeg dijela i srca i utrobe svih hrvatskih zemalja od strane turskog osvajača, svi ti krajevi jednim  imenom se od 15. pa do 19. stoljeća nazivaju Turska Hrvatska, što znakovito govori da su to područja srednjovjekovne hrvatske države koje su Turci okupirali, a poslije ih Osmanlije administrativno priključili Bosni, kojoj povijesno i geopolitički nikad nisu pripadali i s kojom nikad nisu imali dodirne točke.

Područje današnje Bosanske Krajine je u srednjem vijeku pripadalo Hrvatskoj, a bilo je podijeljeno na osam upravnih jedinica, odnosno na osam pripadajućih župa. To su Gorička, Dubička, Sanska, Vrbaška, Psetska, Humska, Mrenska i Zemljanička. O njima su opsežno raspravljali ugledni povjesničari Šišić, Klaić, Smičiklas i mnogi drugi hrvatski i svjetski povjesničari, što izučavaju razdoblje hrvatskoga srednjevjekovlja. Svi spomenuti krajevi s pripadajućim župama, postupno su ulazili, stjecajem povijesnih okolnosti, u sastav Bosne, odnosno bosanske države. No, najčešće je to bilo tek administrativnim putem nakon turskoga zauzeća tih izvorno hrvatskih i katoličkih oblasti i njihovog neprirodnog pripojenja Bosni u režiji turskog okupatora toga iskonskog hrvatskog ozemlja još od doselidbe Hrvata u 7. stoljeću, te sve do 15. i 16. stoljeća i invazije Turaka. To znači da široko područje Banjolučke biskupije gotovo 900 godina predstavlja sastavni dio Hrvatskog Kraljevstva, a danas ga bezočno i bešćutno pred očima svijeta kradu i pljačkaju Srbi i posrbljeni Vlasi, kao i islamizirani Hrvati ili drukčije znani pod imenom današnjih Bošnjaka.  Još koncem 14. i početkom 15. stoljeća pripadale su Gorička, Dubička, Vrbaška i Sanska župa politički Slavoniji, a crkveno Zagebačkoj biskupiji. Zagrebačka biskupija protezala se na jug u granicama u kojima je Slavonija vladala politički. Veći dio Vrbaške i Sanske župe pripadao je Bosni u vrlo kratkom razdoblju i to tek posljednjih godina vladanja bosanskog kralja, inače Hrvata katolika na bosankome tronu, Tvrtka Kotromanića. To je bilo oko 1390. godine, a Dubička župa je tek desetak godina nakon toga privremeno ušla u sastav Bosne i niakd više prije turskih osvajanja, pustošenja i haranja tih hrvatskih i katoličkih predjela.

Turskom najezdom i njihovim stalnim vojnim pohodima širi se i područje Bosne prema sjeverozapadu, nadiranjem i turskim umjetnim i administrativnim pripojenjem Bosni izvornih i povijesnih hrvatskih i katoličkih područja. Ali, poznato je kako su svi današnji veći gradovi i općenito sva ubicirana mjesta sjeverozapadne Bosne, pod Turke pali kao hrvatske vojne utvrde, na kojima su crtu bojišnice prema Turcima držali u to vrijeme isključivo hrvatski branitelji, koji su tad jedino i obitavali u tim predjelima. Govorili su ikavsku čakavicu, a u nekim krajevima, osobito prema Savi i Uni, prevladavala je kajkavica. Utjecaj kajkavice i čakavice prelamao se i križao oko prostora današnje Banje Luke na Vrbasu. Hrvatski srednjevjekovni gradovi Jajce i Banja Luka, koje je utemeljio hrvatski vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, pali su pod Turke nakon žestokih borbi 1528, pri čemu su bitke Hrvata i Turaka za prijestolni grad Jajce potrajale punih 65 godina. Od ostalih značajnijih mjesta, koja su Turci osvojili nakon velikoga i dugogodišnjega otpora Hrvata, vrijedi istaknuti današnju  Bosansku Gradišku, koja pada pod Osmanlije 1537. godine, te Bosansku Dubicu 1538. godine i Bosanski Novi 1557. godine, otkuda su Hrvati izbjegli pred navalom Turaka, napustili rodnu grudu i potražili spas i utočište sve do okolice današnje slovačke prijestolnice Bratislave. Sva navedena mjesta u to daleko doba nisu uopće imali u nazivima predznak bosanski, jer i nisu bili dio Bosne, nego Hrvatske i pod tursku vlast su pali kao sastavni dio Hrvatske, a ne Bosne. Tako je Bihać poslije velikih i ogorčenih bitaka Hrvata i Turaka pao u turske ruke 1592. godine i sve do turske okupacije bio je stolni grad srednjevjekovnih hrvatskih banova, a tamo je prije turske okupacije tradicionalno, kao u stolnom hrvatskom gradu na Uni, zasijedao redovito i državni Hrvatski Sabor.

Dramatičnom poviješću ovih krajeva nakon pada pod Turke do najnovijeg vremena, bavili su se, između ostalih priznatih autora, Lopašić, Batinić, Jelenić, Žorović, Karanović, Kreševljaković, Šestić, Draganović, a posebno Berislav Gavranović. Zaključimo na kraju kako je svih osam povjesnih hrvatskih župa današnje Banjolučke biskupije u sadašnjoj Bosanskoj Krajini, bio prije dolaska Turaka u te krajeve neotuđivim i sastavnim dijelom svih ostalih hrvatskih zemalja. Tamo je prije turske provale živjelo isključivo katoličko i hrvatsko pučanstvo, što dokazuje i veliki broj katoličkih župa i crkava toga područja, kao i veći broj franjevačkih samostana u njima. Samo na području između Une i Vrbasa bilo je blizu 40 katoličkih crkava. Svi ovi samostani i župe spadali su crkveno pod Zagrebačku, Kninsku i Krbavsku biskupiju, čija se vlast protezala i na Krajinu. Poznato je da granice crkvenih područja, primjerice biskupija, uvijek prate političku podjelu.

 

© Dragan Ilić

 

Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .

 

 

Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :

- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.

- Lažemo zbog slobode.

- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.

- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“

- „Laž je srpski državni interes.“

- „Laž je u samom biću Srbina“.

- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“

- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“

Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :

- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."

 

Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”

U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.

Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"

Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"

Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.

Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"

Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”

“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.

1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"

U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.

 

 

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :

 

Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

1941 I 1942 I 1943 I 1944 I 1945 I Probe I Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

Alpenvorland Adria I Banat I Banja Luka I Belišće I Berane I Boka Kotorska I Brač I Hvar I Korčula I Lastovo I Međimurje I OZAK I Prinz Eugen Gau I Rijeka / Kupa I Sandžak I Šibenik I Split I Sušak I Ugljan
Velika župa Dubrava I Velika župa Rasa I Zadar

Biljegi općina i gradova :

Banja Luka I Bjelovar I Derventa I Dubrovnik I Granešinska Dubrava I Hrvatska Mitrovica I Hrvatski Karlovci I Karlovac I Koprivnica I Kustošija I Nova Gradiška I Osijek I Petrinja I Petrovaradin I Plehan I Rajlovac I Ruma
Samobor I Sarajevo I Sinj I Sisak I Slavonski Brod I Slavonska Požega I Stara Pazova I Stenjevec I Sveta Klara I Sveta Nedelja I Šestine I Tuzla I Vinkovci I Virovitica I Vrapče I Vrbovec I Vukovar I Zagreb I Zemun I Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

Biljegi I Doplatne marke I Dunav osiguranje I Evropsko osiguranje I Hitlerjugend I Hrvatska Državna Željeznica I Hrvatski Crveni Križ I Inselpost I Katolička crkva I Marke za pristup SS diviziji “Princ Eugen”
Mirovinska zaklada namještenika S.P.Ž. I Mirovinski fond I Monopol I Muslimanska zajednica I Nacionalna Obrana I Njemačka Narodna Skupina I Novinarska Mirovinska Naklada I Obranbeni prirezi i Porezne marke
Porto marke I Pristojba za putni fond I Savez hrvatskih planinarskih društava I Službene marke I Sport I Studentski fond I Sudski biljegi I Trake za kontrolu poreza na promet I Trošarinski biljegi I Vinjete I Vojne marke
Zagrebački električki tramvaj I Neizdane marke I Nepoznate marke

Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

"Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske I Australsko filatelističko društvo I Bend Rammstein I Borče! Misli na svoju majku! I Čuvaj se Jugoslavena! I Erich von Däniken
Fantazijska izdanja i falsifikati I Fazlagića kula I Hrvatska jela I Hrvatske Obrambene Snage (HOS) I Hrvatski Franjevci I Hrvatski navijaći I Hrvatski Sandžak I Hrvatski zračni asovi
Izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji I Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske I Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske I Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar) I “Omoti” 1993 I “Omoti” 1994 I “Omoti” 2020 I “Omoti” 2024 I Papa Ivan Pavao II. I Povijest Hrvata I Povijesna karta I "Republika Hrvatska" iz 1971. godine I Sandžak, 2024
“Slava Ukrajini” / "Putler" I Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske I Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito I Ustaša I Velika Smradija I Zvonimir Boban

Interesantno :

Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj I Dionice I Hrvatska Državna Banka I Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države HrvatskeIzložba : Borba ujedine Evrope na istoku I Lutrija
Pečati Nezavisne Države Hrvatske I Poštanski troškovi I Pošta u radnim logorima I Razglednice

Dizajneri poštanski maraka Nezavisne Drzave Hrvatske :

Antonini, Otto I Horvat, Radoslav I Kirin, Vladimir I Kočiš, Volođa I Kocmut, Božidar I Režek, Ivo I Seizinger, Karl I Vulpe, Milan



 


[ Otisak ] [ Izjava o privatnosti ] [ Opći uvjeti poslovanja ] [ Pravo na odustanak ] [ Poštarina ]


Flag Counter 


Facebook eBay Delcampe Njuskalo Youtube eMail

Ova stranica koristi kolačiće. Ako i dalje ostanete na ovoj stranici, prihvaćate našu upotrebu kolačića.

Izjava o privatnosti Prihvati