|
|
|
|
|
Od Istre do Boke Kotorske
|
|
|
|
Od Slavonije do Dalmacije
|
|
|
|
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :
Specijalizirani za biljege Nezavisne Države Hrvatske, regularna izdanja, poštanske marke prve i druge emigracije : privatna izdanja i izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji.
|
|
|
|
|
|
|
Od Međimurja do Srijema
|
|
|
|
Od Zagorja do Sandžaka
|
|
|
|
|
|
|
|
      
|
|
|
|
|
|
|
|
Nezavisna Država Hrvatska
|
|
Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.
|
|
|
|
|
|
|
|
Radio Krugoval :
|
|
|
|
|
|
Program internet radija “Krugoval”
|
|
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!
|
|
|
|
Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).
Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.
Pošto Nezavisna Država Hrvatska nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.
Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.
Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.
Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.
Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.
Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.
Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.
Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.
Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.
Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.
Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.
Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.
Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.
Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.
Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.
Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.
Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine
Regularna izdanja :
- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja
Lokalna izdanja :
- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar
Biljegi općina i gradova :
- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi
Sva druga izdanja :
- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj
- Neizdane marke
- Nepoznate marke
Izdanja nakon II. Svijetskog rata :
- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban
Interesantno :
- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice
Dizajneri poštanski maraka :
- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vlada Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
Vlada Nezavisne Države Hrvatske (službeno Hrvatska državna vlada) obavljala je izvršnu vlast u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.
Nakon što je Slavko Kvaternik, 10. travnja 1941. godine, proglasio formiranje Nezavisne Države Hrvatske, došlo je do uspostavljanja njezinih zakonodavnih tijela.
Izdan je nalog u kojem će sva državna pitanja rješavati Odjel banske vlasti. Dan kasnije, formirana je privremena vlada koja se zvala Hrvatsko državno vodstvo.
Kvaternik je imenovao članove hrvatskog državnog vrha.
Predsjednik privremene vlade bio je Mile Budak, ostali članovi bili su Mirko Puk (zamjenik predsjednika), Andrija Artuković, Branko Benzon, Jozo Dumandžić, Mladen Lorković, Ismet Muftić, Marko Veršić, Đuro Vranešić i Milovan Žanić.
Po dolasku hrvatskog Poglavnika Ante Pavelića u Zagreb, 15. travnja 1941. godine, došlo je do službenog formiranja Vlade Nezavisne Države Hrvatske.
|
|
|
|
|
|
Predsjednik vlade :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Poglavnik dr. Ante Pavelić
|
16. travnja 1941
|
2. rujna 1943
|
Umro u Španjolskoj od posljedica atentata jugo-srpski komunistički okupatora Nezavisne Države Hrvatske 1959. godine.
|
|
Nikola Mandić
|
2. rujna 1943
|
8. svibnja 1945
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Podpredsjednik vlade :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Osman Kulenović
|
16. travnja 1941
|
7. studenog 1941
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
Džafer-beg Kulenović
|
7. studenog 1941
|
8. svibnja 1945
|
Umro u Siriji 1952. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Postajnik Ustaškog pokreta :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Ljudevit Šolc
|
16. travnja 1941
|
30. travnja 1943
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
Lovro Sušić
|
30. travnja 1943
|
8. svibnja 1945
|
Umro u Venezueli 1972. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Čuvar državnoga pečata :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Mirko Puk
|
11. listopada 1942
|
11. listopada 1943
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
Andrija Artuković
|
11. listopada 1943
|
8. svibnja 1945
|
Emigrirao u SAD, kasnije umro u zatvoru jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Predsjednik Zakonodavnog odbora :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Milovan Žanić
|
16. travnja 1941
|
8. svibnja 1945
|
Umro u kampu u Italiji 1946. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar oružanih snaga :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Slavko Kvaternik
|
16. travnja 1941
|
4. siječnja 1943
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
Poglavnik dr. Ante Pavelić
|
4. siječnja 1943
|
2. rujna 1943
|
Umro u Španjolskoj od posljedica atentata jugo-srpski komunistički okupatora Nezavisne Države Hrvatske 1959. godine.
|
|
Miroslav Navratil
|
2. rujna 1943
|
29. siječnja 1944
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
Ante Vokić
|
29. siječnja 1944
|
30. kolovoza 1944
|
Pogubljen radi izdaje od strane Ustaške obrane zbog sudjelovanja u Uroti Lorković-Vokić.
|
|
Nikola Steinfel
|
30. kolovoza 1944
|
8. svibnja 1945
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar vanjskih poslova :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Poglavnik dr. Ante Pavelić
|
16. travnja 1941
|
9. lipnja 1941
|
Umro u Španjolskoj od posljedica atentata jugo-srpski komunistički okupatora Nezavisne Države Hrvatske 1959. godine.
|
|
Mladen Lorković
|
9. lipnja 1941
|
23. travnja 1943
|
Pogubljen radi izdaje od strane Ustaške obrane zbog sudjelovanja u Uroti Lorković-Vokić.
|
|
Dr. Mile Budak
|
23. travnja 1943
|
5. studenog 1943
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
Stijepo Perić
|
5. studenog 1943
|
28. travnja 1944
|
Umro u Argentini 1954. godine.
|
|
Mladen Lorković
|
28. travnja 1944
|
5. svibnja 1944
|
Pogubljen radi izdaje od strane Ustaške obrane zbog sudjelovanja u Uroti Lorković-Vokić.
|
|
Mehmed Alajbegović
|
5. svibnja 1944
|
8. svibnja 1945
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar unutarnjih poslova :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Andrija Artuković
|
16. travnja 1941
|
4. siječnja 1943
|
Emigrirao u SAD, kasnije umro u zatvoru jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske.
|
|
Ante Nikšić
|
4. siječnja 1943
|
29. travnja 1943
|
Umro u Argentini 1962. godine.
|
|
Andrija Artuković
|
29. travnja 1943
|
11. listopada 1943
|
Emigrirao u SAD, kasnije umro u zatvoru jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske.
|
|
Mladen Lorković
|
11. listopada 1943
|
30. kolovoza 1944
|
Pogubljen radi izdaje od strane Ustaške obrane zbog sudjelovanja u Uroti Lorković-Vokić.
|
|
Mate Frković
|
30. kolovoza 1944
|
8. svibnja 1945
|
Umro u Argentini 1987. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar pravosuđa i bogoštovlja :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Mirko Puk
|
16. travnja 1941
|
10. listopada 1942
|
Izručen jugo-srpskim komunističkom okupatoru Nezavisne Države Hrvatske 1945. godine, nakon toga njegova sudbina je nepoznata.
|
|
Andrija Artuković
|
10. listopada 1942
|
1. travnja 1943
|
Emigrirao u SAD, kasnije umro u zatvoru jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske.
|
|
Jozo Dumandžić
|
1. travnja 1943
|
25. kolovoza 1943
|
Umro u Argentini 1977. godine.
|
|
Pavao Canki
|
25. kolovoza 1943
|
8. svibnja 1945
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar nastave :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Dr. Mile Budak
|
16. travnja 1941
|
2. studenog 1941
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
Stjepan Ratković
|
2. studenog 1941
|
10. listopada 1942
|
Umro u Italiji 1968. godine.
|
|
Mile Starčević
|
10. listopada 1942
|
11. listopada 1943
|
Umro u Argentini 1953. godine.
|
|
Julije plemeniti Makanec
|
11. listopada 1943
|
8. svibnja 1945
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar obrta, veleobrta i trgovine :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Marijan Šimić
|
16. travnja 1941
|
15. listopada 1941
|
Nepoznata godina smrti.
|
|
Dragutin Toth
|
15. listopada 1941
|
10. listopada 1942
|
Umro 1971. godine.
|
|
Josip Cabas
|
10. listopada 1942
|
1. veljače 1944
|
Umro 1980. godine.
|
|
Vjekoslav Vrančić
|
1. veljače 1944
|
8. svibnja 1945
|
Umro u Argentini 1990. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Predsjednik vlade :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Lovro Sušić
|
16. travnja 1941
|
30. lipnja 1941
|
Umro u Venezueli 1972. godine.
|
|
Josip Balen
|
11. listopada 1942
|
11. listopada 1943
|
Umro 1963. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar seljačkog gospodarstva :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Jozo Dumandžić
|
16. travnja 1941
|
10. listopada 1942
|
Umro 1977. godine.
|
|
Stjepan Hefer
|
11. listopada 1942
|
8. svibnja 1945
|
Umro u Argentini 1973. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar državne riznice :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Vladimir Košak
|
1. srpnja 1941
|
1. travnja 1943
|
Umro 1947. godine.
|
|
Ante Filipančić
|
1. travnja 1943
|
10. listopada 1943
|
Umro 1944. godine.
|
|
Dragutin Toth
|
10. listopada 1943
|
8. svibnja 1945
|
Umro 1971. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar prometa i javnih radova :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Hilmija Bešlagić
|
1. srpnja 1941
|
11. listopada 1943
|
Umro u Argentini 1977. godine.
|
|
Ante Vokić
|
11. listopada 1943
|
30. kolovoza 1944
|
Pogubljen radi izdaje od strane Ustaške obrane zbog sudjelovanja u Uroti Lorković-Vokić.
|
|
Jozo Dumandžić
|
30. kolovoza 1944
|
8. svibnja 1945
|
Umro 1977. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar šumarstva i rudarstva :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Ivica Frković
|
16. travnja 1941
|
10. listopada 1943
|
Umro 1980. godine.
|
|
Josip Balen
|
10. listopada 1943
|
11. listopada 1943
|
Umro 1963. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar transporta :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Jozo Dumandžić
|
16. travnja 1941
|
1. srpnja 1941
|
Umro 1977. godine.
|
|
Lovro Sušić
|
1. srpnja 1941
|
10. listopada 1942
|
Umro u Venezueli 1972. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar zdravstva :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Ivan Petrić
|
16. travnja 1941
|
10. listopada 1942
|
Umro 1968. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar zdravstva i transporta :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Janko Tortić
|
10. listopada 1942
|
8. svibnja 1945
|
Umro 1968. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar obnove opustošenih krajeva :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Mehmed Alajbegović
|
11. listopada 1943
|
5. svibnja 1944
|
Nakon rata, osuđen je na smrt od strane jugo-srpskog komunističkog okupatora Nezavisne Države Hrvatske i pogubljen.
|
|
Meho Mehičić
|
5. svibnja 1944
|
8. svibnja 1945
|
Umro u Salzburgu 1967. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministar za novooslobođene krajeve Dalmacije :
|
Od :
|
Do :
|
Bilješka :
|
|
Edo Bulat
|
11. listopada 1943
|
20. svibnja 1944
|
Umro u Argentini 1984. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vlada Nezavisne Drzave Hrvatske u emigraciji :
Niti vlada Nezavisne Države Hrvatske, niti Hrvatski Državni Sabor ili sam Poglavnik dr. Ante Pavelić nije pred jugo-srpskim komunističkim (i preobućenim četničkim) okupatorom Nezavisne Države Hrvatske kapitulirao.
Državno vodstvo i Poglavnik dr. Ante Pavelić su se odlučili povući prema Englezima u Austriju i od tamo emigrirati u druge zemlje svijeta.
U emigraciji je Poglavnik imenovao vladu Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji koja je djelovala do 1972. godine (prema nekima i do 1976. godine) izdavala je službene marke.
Za to je bio zadužen Jozo Dumandžić kao Ministar za telekomunikacije i poštu.
Pri Hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu postojala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odsjekom, koje je osmišljalo i izdavalo marke.
Primarni cilj izdavanja maraka je bio sakupljanje novčanih sredstava za razne svrhe.
Prigodne i spomen-marke nastoje oteti zaboravu pojedine događaje iz daleke i nedavne hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnju hrvatskog naroda na svoju samostalnost te istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.
Simboli i prikazi na markama u emigraciji pobuđuju rodoljubne i antikomunističke osjećaje.
Nakladno društvo “Domovina” iz Madrida u svojim katalozima registriraju sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji do 1975.
Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. fra Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić.
Marke su prodavane trgovcima maraka u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.
Tako su neke marke dospjele i do Hrvatske.
Glavni centri distribucije bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su bili uredi izbjegličke vlade.
Privatnim izdanjima hrvatskih maraka cilj je također bila promocija Hrvatske, prikupljanje novčanih sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.
|
|
|
|
|
|
Tko su bili ministri vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji?
Predsjednik Vlade : Džafer-beg Kulenović
Podpredsjednik Vlade : Vjekoslav Vrančić
Ministar unutarnjih poslova : Andrija Artuković
Ministar vanjskih poslova : Petar Pejačević
Ministar obrazovanja : Andrija Ilić
Ministar oružanih snaga : Rafael Boban
Ministar za telekomunikacije i poštu : Jozo Dumandžić
Ministar šumarstva i rudarstva : Ivica Frković
Ministar bez portfelja : Stjepan Hefer
Ministar bez portfelja : Himlija Bešlagić
Ministar bez portfelja : Jozo Turina
|
|
|
|
|
|
|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
