|
|
|
|
|
Od Istre do Boke Kotorske
|
|
|
|
Od Slavonije do Dalmacije
|
|
|
|
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :
Specijalizirani za biljege Nezavisne Države Hrvatske, regularna izdanja, poštanske marke prve i druge emigracije : privatna izdanja i izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji.
|
|
|
|
|
|
|
Od Međimurja do Srijema
|
|
|
|
Od Zagorja do Sandžaka
|
|
|
|
|
|
|
|
      
|
|
|
|
|
|
|
|
Nezavisna Država Hrvatska
|
|
Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.
|
|
|
|
|
|
|
|
Radio Krugoval :
|
|
|
|
|
|
Program internet radija “Krugoval”
|
|
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!
|
|
|
|
Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).
Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.
Pošto Nezavisna Država Hrvatska nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.
Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.
Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.
Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.
Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.
Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.
Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.
Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.
Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.
Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.
Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.
Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.
Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.
Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.
Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.
Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.
Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine
Regularna izdanja :
- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja
Lokalna izdanja :
- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar
Biljegi općina i gradova :
- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi
Sva druga izdanja :
- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj
- Neizdane marke
- Nepoznate marke
Izdanja nakon II. Svijetskog rata :
- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban
Interesantno :
- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice
Dizajneri poštanski maraka :
- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Blamaža svih blamaža : Trebalo je samo 7 njemačkih vojnika da se zauzme Beograd!
|
|
|
|
Jeste li znali na koji način je u Drugom svjetskom ratu pao Beograd, glavni grad Kraljevine Jugoslavije? Vjerojatno niste, jer ovako nešto sramotno za Jugoslaviju normalno da se nije učilo u školama, iako je općepoznata činjenica i scenarij dostojan prvoklasnog holivudskog filma.
Ovaj povijesni događaj jednako govori o genijalnosti i domišljati stanovitog njemačkog časnika, koliko i o stanju duha trule monarhističke tvorevine, piše Tribun.hr
U centru događaja koji su se zbili 12. travnja 1941. godine u Beogradu, nalazio se 28-godišnji časnik SS-a Fritz Klingenberg, rođen 17. prosinca 1912. godine, inače diplomac esesovske škole za časnike.
Klingenberg je tijekom najvećeg dijela svoje vojne karijere bio pripadnik elitne 2. SS oklopne divizije „Das Reich“, a vatreno krštenje je doživio tijekom bitke za Francusku početkom 1940. godine, kada se više puta istaknuo hrabrošću i bio odlikovan, prvo Željeznim križem II. klase a potom i I. klase.
Spomenimo da je tijekom spašavanja nekih tenkista čije je oklopno vozilo naletjelo na minu i našlo se pod vatrom mitraljeskog gnjezda, sam prešao stotinu metara preko otvorenog polja da bi granatom uspješno eliminirao francuski položaj. Zatim da je drugom prilikom na vlastiti položaj navukao topničku vatru da bi zbunio neprijatelja i spriječio protunapad, što je čitavoj njemačkoj koloni omogućilo proboj.
Slično tome, jednom prilikom je naveo njemačke zrakoplove da se obruše na njegov položaj kako bi spriječio povlačenje neprijatelja, što je dovelo do zarobljavanja 55 francuskih vojnika.
Kad je izbio takozvani Travanjski rat, odnosno napad Sila osovina na Kraljevinu Jugoslaviju, Klingenbergova motociklistička jedinica u okviru 2. SS oklopne divije „Das Reich“ bila je zadužena za izviđanje i pripremu terena. Tako je 11. travnja 1941. godine u popodnevnim satima Klingenberg stigao na obalu Dunava i bacio pogled na Beograd koji je prethodno bio metom njemačkog bombardiranja.
Ostatak divizije bio je daleko iza njih te se njen dolazak očekivao tek krajem idućeg dana. Klingenbergov zadatak bio je izviditi situaciju jačine i položaja obrambenih snaga, te u roku 24 sata podnijeti izvještaj radio vezom. No to Klingenbergu nije bilo dovoljno, on je pred sobom vidio grad spreman za osvajanje.
|
|
|
|
|
Most Kralja Petra II. koji je spajao dvije obale Dunava bio je porušen noć ranije od strane jugoslavenske vojske, te se preko njega nije moglo prijeći. Nakon nekoliko sati osmatranja, jedan od Klingenbergovih ljudi pronašao je motorni čamac privezan za drvo na obali rijeke.
Odlučio je da će u sumrak prijeći na drugu stranu Dunava, te je sa sobom poveo jednog narednika i sedam vojnika, ali se zbog jakih struja jedva dočepao desne obale. Dvojicu vojnika odmah je poslao natrag da prevezu ostatak jedinice. Međutim, u povratku je pri drugoj obali čamac doživio havariju i potonuo, bez žrtava.
Klingenberg se tako našao odvojen sa samo šest ljudi i s ograničenom količinom municije i hrane. Već ujutro naletili su na prve jugoslavenske jedinice, te su iznenadivši ih zarobili dvadesetak vojnika i došli u posjed autobusa i dva kamiona. U autobusu se našao i njemački turist koji je znao srpski jezik, a kojeg je jugoslavenska vojska zarobila dan ranije pod sumnjom da je špijun. Njegovo znanje srpskog Klingenbergu je bilo prijeko potrebno.
Koristeći se uniformama koje su skinuli sa zarobljenika, prošli su kroz nekoliko punktova jugoslavenske vojske a da nitko ništa nije posumnjao. Na prvi oružani otpor naišli su tek negdje na prilazu centru grada, no nakon dva sata lakše pucnjave uspjeli su savladati otpor i krenuti dalje.
Pošto su se preobukli u svoje njemačke uniforme produžili su do zgrade ministarstva rata i njemačkog veleposlanstva u Beogradu. Nijemci su bili zapanjeni činjenicom da ih nitko ne napada. Potom je Klingenberg naredio svojim vojnicima da na zgradi vladine ustanove izvjese njemačku zastavu, te da počnu patrolirati okolicom, kako bi vojska i građanstvo stekli dojam da su oni ti koji drže konce u svojim rukama.
Vijest o njemačkim vojnicima u gradu brzo se proširila Beogradom, te im je uskoro u službeni posjet došao svečano obučeni gradonačelnik Beograda Jevrem Tomić, skupa s pratnjom gradskih vijećnika, da se raspita o uvjetima predaje.
Lijevo : Klingenberg sa Hitlerom.
|
|
|
|
|
|
Klingenberg je uočio priliku da nasamari beogradsku vlast, te je Tomiću rekao da je njegova grupa samo dio formacije od nekoliko oklopnih divizija, te da će Luftwaffe sravniti grad sa zemljom ako im se ne bude javio radio-porukom, te da Njemci po ulasku u grad nikoga neće poštedjeti. Kao naručeni, nekoliko njemačkih izviđačkih zrakoplova preletjelo je iznad Beograda tijekom trajanja pregovora. Klingenberg je u tom trenutku uperio prst prema nebu i rekao da sat otkucava, te da će, ako se sada predaju, grad i njegovi stanovnici biti pošteđeni nasilja.
Njegovi suborci koji su slušali Klingenberga kako maže oči beogradskom gradonačelniku bili su šokirani onime što čuju. Oni su znali da Klingenberg laže. Radio uređaj kojeg su koristili bio je u kvaru, mogli su samo primati poruke ali ne i slati ih, oklopna divizija nalazila se još poprilično daleko, priča o Luftwaffeu bila je plod Klingenbergove mašte, a njima samima ponestajalo je hrane i municije.
Međutim, varka je upalila, i Jevrem Tomić je predao ključeve Beograda koji je kapitulirao. Kazaljka na satu tek je bila prešla 17 sati. Pripadnici jugoslavenske kraljevske vojske počeli su na trgu odlagati svoje oružje i poslušno se smještati u nekoliko gradskih hotela koje je Klingenberg odredio kao improvizirane „logore“ za ratne zarobljenike, ispred kojih je bio postavio po jednog stražara.
Sedam njemačkih vojnika osvojilo je grad od 300.000 stanovnika i u njemu zarobilo preko 1.300 vojnika.
Klingenberg je kao de facto privremeni upravitelj grada izdao svega nekoliko naređenja, tek toliko da samopouzdanjem potkrijepi obmanu. Od šefa beogradske policije je tražio i dobio spisak svih poznatih kriminalaca, a doktori i medicinske sestre su dobili nalog da se jave na dužnost, jer bolnice su morale nesmetano raditi, te je odredio zabranu kretanja ulicama poslije 20 sati.
Naposljetku su se on i njegovi ljudi, koji su se smjenjivali na straži, smjestili u jednom od hotela, pronašli funkcionalni radio-uređaj, obavjestili o svemu zapovjedništvo i noć proveli uz vino i žene.
Ujutro je u grad došao i ostatak Klingenbergove jedinice, koji je prethodno ostao blokiran na lijevoj obali Dunava. Vidjevši njemačku zastavu, prvo su pomislili da ih je divizija „Das Reich“ nekako zaobišla i stigla prije njih, no zgranuli su se pronašavši svoje „izgubljene“ drugove i shvativši što se dogodilo. Brojčano nešto malo jači nego prethodnog dana, počeli su s pljenidbom svih motornih vozila na koja su naišli.
Krajem istog dana u Beograd je ušla stvarna prethodnica 2. SS oklopne divizije „Das Reich“. Sve radio poruke koje su od Klingenberga primali u prethodna 24 sata bili su odbacili, uvjereni da je zarobljen i da mu neprijatelj diktira što treba reći. Zapovednik divizije „Das Reich“ general Paul Hausser čak je prijetio da će ga, nađe li živog u zarobljeništvu, izvesti pred vojni sud.
A pronašao ga je u bordelu, neobrijanog, pijanog, okruženog prostitutkama. Na pitanje zašto nije izvršio dano naređenje, Klingenberg je odgovorio: „Zauzeo sam grad. Što da sad radim, da ga vratim natrag?“. Naposljetku mu je sve oprošteno kada se shvatilo što je uspio izvesti.
Vrhovno zapovjedništvo Wehrmachta razradilo je složeni plan očekujući dugu i tešku bitku za Beograd, a dobili su ga serviranog na pladnju bez kapi prolivene krvi.
Za svoj uspjeh Fritz Klingenberg odlikovan je Viteškim križem Željeznog križa, a odlikovanja su primili i njegovi suborci.
Klingenberg je kasnije sudjelovao u operaciji Barbarossa pod zapovjedništvom generala Heinza Guderiana, te je dobar dio rata proveo na istočnom frontu, mada je povremeno odlazio držati predavanja u SS-ovoj školi za časnike. 1943. godine imenovan je za zapovjednika 2. bataljona 2. oklopnog puka divizije „Das Reich“, a krajem 1944. godine unaprijeđen je u pukovnika.
U siječnju 1945. godine postao je zapovjednik 17. SS oklopno-mehanizirane divizije „Götz von Berlichingen“. Poginuo je 22. ožujka 1945. na Rajni, u sukobu s nadirućim američkim snagama, braneći položaje u blizini grada Landau.
|
|
|
|
|
|
|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
