Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Novo u eTrgovini :

Probne kovanice Nezavisne Države Hrvatske :

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Džepni sat Nezavisne Države Hrvatske : [ Više slika ]

Kupi ovdje : .

Njemačka vojna udruga “Handschar” (Handžar) :

Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojna udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar".

U njoj su se skupili Njemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.

Udruga je izdala 10.4.1955 tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži.

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Udruga je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.

[ PROČITAJ VIŠE ]

Udruga je u suradnji sa Višnjom Pavelić izdala 1991 godine interesantne i vrlo rijetke kovanice u 6 različitih metala :

25 Banica : 50 priključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
50 Banica : hrvatski ratnik
1 Kuna : Handžar divizija
1 Kuna : Tri srca junačka : grbovi Handžara, Kame i Prinz Eugena
2 Kune : grb HOSa
2 Kune : grb Državne Radne Službe
5 Kuna : Marija Oršić
5 Kuna : Frane Tente
10 Kuna : Čuvaj se Četnika i Partizana
10 Kuna : Crna legija i Vitez Jure Francetić
50 Kuna : Poglavnik Dr. Ante Pavelić

Iste godine je izašla kovanica od
5 Kuna sa motivom “Violator” benda “Depeche Mode”. Ta kovanica je irađena u istim 6 materijalima kao gore opisane kovanica njemačke vojne udruge Handschar/Handžar i kćeri Poglavnika, Višnje Pavelić.

Jedina je razlika da na toj kovanici nema oznaka “TKH” za “Truppenkameradschaft Handschar” (Vojna udruga Handžar).

[ PROČITAJ VIŠE ]

U našoj e-trgovini možemo vam ponuditi nekoliko ovih kovanica.

Kupi ovdje : .

Novo u eTrgovini :

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

Kupi ovdje : .

IZDANJE SANDŽAK :

2024te godine su navijaći FK Novi Pazar (Torcida Novi Pazar) izdali marke na spomen proključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 29.4.1941 godine u dvije veličine.

[ PROČITAJ VIŠE ]

Kupi ovdje : .

IZDANJA “OMOTI” :

1993, 1994, 2022 i 2024 godine su izdani nizi od 16 maraka. Tema tih niza su bendovi ili omoti legendarni albuma po muzičkim stilovima.

Kupi ovdje : .

1993 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 3 niza od benda Depeche Mode
- 1 niz od benda Kraftwerk
- 1 niz od benda Front 242
- 1 niz od benda Nitzer Ebb
- 1 niz od benda Front Line Assembly
- 1 niz od benda Skinny Puppy

i sljedećih muzički stilova :

- 8 niza 70s/80s/90s Synthie Pop, Darkwave, Dark Electro, Italo Disco, Neofolk, ... .
- 2 niza Electronic Body Music.
- 2 niza Neue Deutsche Welle.
- 2 niza House, Dance, ... .
- 3 niza Hip Hop, Miami Bass, Freestyle, ... .
- 3 niza Heavy Metal, Rock, Hard Rock, ... .
- 1 niz Punk, Oi, ... .
- 3 niza Italo Disco, Euro Disco, Hi NRG, ... .

[ PROČITAJ VIŠE ]

Kupi ovdje : .

1994 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od benda Erasure
- 1 niz od benda Pet Shop Boys
- 1 niz od benda Orchestral Manueuvres In The Dark
- 1 niz od benda The Cure

[ PROČITAJ VIŠE ]

Kupi ovdje : .

2020 godine su izašli nizovi sljedeći muzički stilova :

- 3 niza Neofolk, Industrial ...

[ PROČITAJ VIŠE ]

Kupi ovdje : .

2024 godine su izašli nizovi sljedećeg benda :

- 3 niza benda Rammstein

[ PROČITAJ VIŠE ]

Kupi ovdje : .

2024 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od Adele
- 1 niz od Ariana Grande
- 1 niz od Beyoncé
- 1 niz od Christina Aguilera
- 1 niz od Lady Gaga
- 1 niz od Miley Cyrus
- 1 niz od Pink
- 1 niz od Rihanna
- 1 niz od Taylor Swift

[ PROČITAJ VIŠE ]

Surova srpska tradicija : na Lapotu ubijaju starije od 60. godina.

Neki kažu da je stara srpska poslovica "zreo za sjekiru" ostala kao podsjetnik na stara vremena kada su Srbi prakticirali vrlo morbidan običaj zvan lapot. Prema tom srpskom senicidu, kad čovjek navrši 60 godina života, postaje na teret domu i obitelji, pa je dužnost sina ili, ako nije imao sina, najbližeg muškog rođaka da ga odvodi u planinu i tamo ga ritualno ubijali udarcima toljagom, sjekirom ili maljem po za tu svrhu ispečenom kruhu ili projom, koji je "starac" morao držati na glavi.

To je simboliziralo da više nije vrijedan kruha, a time ni života jer više nije mogao zarađivati, a njegovo uzdržavanje postalo bi prevelik teret obitelji! Taj morbidan običaj se, kaže, održao gotovo do kraja 19. stoljeća, kada je zakonom zabranjen.

Tihomir Đorđević je 1918. godine u svom djelu "Naš narodni život o običajima brdskih krajeva oko Zaječara" (Srbija) zapisao: „Prema predaji, kad netko ostari i oslabi, sastane se obitelj i donese odluku, tko će ga ubiti. Prakticirao se lapot, a ubojstvo se vršilo sjekirom ili motikom, a cijelo selo je pozvano da svjedoči događaju. Ponegdje bi osobu prije ubijanja posuli kukuruznom kašom po glavi kako bi pokazali da stare ljude ubija kukuruz, a ne oni sami.”

U djelu "Narodne predaje o ubijanju staraca" istaknutog srpskog znanstvenika Vojislava Radovanovića iz 1929. godine lapot se opisuje kao javna obredna radnja. Između ostalog, zapisano je da je cijelo selo sudjelovalo udarajući starca palicom po glavi. Ponegdje se starcu na glavu stavljala pečena proja, po kojoj bi se zatim udaralo čekićem, dok je kod Vlaha postojao običaj da se starce od 60 godina spaljuje peglom oko vrata ili ih žive ubija. Obred su izvodila djeca ili najbliža rodbina, a onaj koga su vodili u lapot navodno je hodao bez straha nadajući se boljem životu na onom svijetu.

Ovaj okrutni srpski običaj Svetislav Prvanović pokušava objasniti i relativizirati stoljetnom turskom vladavinom, kada je srpski seljak trpio teške namete svojim turskim gospodarima (i srpskim pradjedovima). Starci su postali teret svojim kućanstvima, a kruha nije bilo uvijek dostupno ni za mlade i zdrave. Bilo je to vrijeme kada su ljudi živjeli u zatvorenim krugovima svojih ideja, navika i životnih uvjeta.

Tradicija je bila tema TV dokudrame “Legenda o Lapotu” Gorana Paskaljevića iz 1972., u kojoj je nakon propadanja usjeva ritualno ubijen stariji čovjek koji više nije mogao raditi.

Roman Živojina Pavlovića “Lapot” iz 1992. dobio je NIN-ovu nagradu.

Godine 2004. talijanska novinska agencija ANSA iz Beograda objavila je da su pokušaj srbijanske vlade da uvede zakon o ograničenju besplatne podjele životno važnih lijekova starijima od 60 godina srpski mediji nazvali Lapotom.

Nije čudo da takozvani Srbi ne poštuju svoje susjede ili nacionalne manjine u teritorijama koje su okupirali, kad se vidi šta su radili svojim starcima.