|
|
|
|
|
Od Istre do Boke Kotorske
|
|
|
|
Od Slavonije do Dalmacije
|
|
|
|
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :
Specijalizirani za biljege Nezavisne Države Hrvatske, regularna izdanja, poštanske marke prve i druge emigracije : privatna izdanja i izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji.
|
|
|
|
|
|
|
Od Međimurja do Srijema
|
|
|
|
Od Zagorja do Sandžaka
|
|
|
|
|
|
|
|
      
|
|
|
|
|
|
|
|
Nezavisna Država Hrvatska
|
|
Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.
|
|
|
|
|
|
|
|
Radio Krugoval :
|
|
|
|
|
|
Program internet radija “Krugoval”
|
|
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!
|
|
|
|
Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).
Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.
Pošto Nezavisna Država Hrvatska nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.
Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.
Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.
Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.
Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.
Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.
Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.
Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.
Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.
Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.
Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.
Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.
Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.
Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.
Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.
Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.
Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine
Regularna izdanja :
- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja
Lokalna izdanja :
- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar
Biljegi općina i gradova :
- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi
Sva druga izdanja :
- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj
- Neizdane marke
- Nepoznate marke
Izdanja nakon II. Svijetskog rata :
- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban
Interesantno :
- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice
Dizajneri poštanski maraka :
- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Takozvani “Srbi” su slavili 1925te godine u Kraljevini SHS 1000 godina Hrvatskog Kraljevstva, dali će 2025te slaviti 1100 godina?
|
|
|
|
Pravo je čudo da se takozvani Srbi danas prave ludi i da negiraju postojanje u 2025toj godini 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva kad su sami slavili u okupatorskoj Kraljevini SHS (ali i kasnije u Kraljevini Jugoslaviji) 1925te godine 1000 godina postojanja Hrvatskoga Kraljevstva!
Kraljevina SHS i Kraljevina Jugoslavija je bila veliko-srpska tvorevina, u biti Velika Srbija pod drugim imenima.
Zamislite čuda da su u toj prekrivenoj Velikoj Smradiji Srbi slavili 1000 godina hrvatskog kraljevstva kad su bili okupatori Hrvatske a danas kad su samo nevoljeni susjedi negiraju to isto Hrvatsko Kraljevstvo kojeg su prije 100 godina sami slavili!
Hahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahaha.
Da vidimo malo šta su sve srpski okupatori Hrvatske 1925te godine izdali na sjećanje na 1000 Hrvatskog Kraljevstva :
1. Poštanske marke Kraljevine SHS iz 1925te godine :
|
|
|
|
|
|
|
|
2. Poštanske marke Kraljevine Jugoslavije (pretisci na markama iz 1925te godine) :
|
|
|
|
|
|
|
|
3. Poštanske marke Kraljevine Jugoslavije : pogledajte zelenu 1 + 1 Din. marku gdje se vidi godina 925ta i Kralj Tomislav!
|
|
|
|
|
|
|
|
1000 godina Hrvatskoga Kraljevstva su slavili i u Beogradu gdje su Srbi postavili kip kralja Tomislava u parlamentu u Beogradu :
|
|
|
|
|
|
|
|
Širom kraljevine SHS su slavili 1000 godina Hrvatskoga Kraljevstva, kao sto vidite na slicu na primjer u Sarajevu :
|
|
|
|
|
|
|
|
Za to slavlje u Sarajevu se je tiskala u Velikoj Srbiji sa lažnim imenom “Kraljevina SHS” i poštanka karta.
S istim motivom su tiskani i plakati za proslavu 1000 godina Hrvatskoga Kraljevstva :
|
|
|
|
|
|
|
|
U toj veliko-srpskoj tvorevini sa lažnim imenom “Kraljevina SHS” je Jugoslavenska Akademija Znanosti I Umjetnosti ili njihove sluge iz “Matice Hrvatske” izdala knjige prigodom 1000 godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Srpski okupatori Hrvatske su odobrili i plakete i relijefe kralja Tomislava prigodom 1000 godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva.
|
|
|
|
|
|
|
|
Srpski okupatori Hrvatske su odobrili i medalije kralja Tomislava prigodom 1000 godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva. Ovo je samo jedan primjer :
|
|
|
|
|
|
|
|
Svuda su se pojavile i spomen ploče od kojih su neke koje do danas očuvane :
|
|
|
|
|
|
|
|
Proslava 1000. obljetnice osnutka Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine bila je glavni poticaj ideji o podizanju spomenika prvom hrvatskom kralju, Tomislavu.
Inicijator ideje bio je zagrebački odvjetnik dr. Milan Dečak, koji osniva Odbor za podizanje spomenika kralju Tomislavu te preko njega počinje prikupljati sredstva za njegovu izradu.
Odbor je službeno osnovan još 1924. godine, a 1925. aktivirani su svi odjeli odbora (umjetnički, novinarski, financijski, gospojinski), objavljen je Pravilnik i započinje realizacija svega što je do tada zamišljeno.
Na čelo umjetničkog odbora postavljen je Robert Frangeš Mihanović, kojemu je i dodijeljena uloga autora spomenika.
Frangeš je spomenik zamislio na južnoj strani nekadašnjeg Trga I. ispred Glavnog kolodvora u Zagrebu, na istome mjestu gdje je 1905. Viktor Kovačić zamislio sjedeću skulpturu cara Franje Josipa I.
Pozitivna politička atmosferazbog proslave 1000. obljetnice osnutka Hrvatskoga Kraljevstva pretočena je i u pozitivnu atmosferu Odbora, pa je već 31. 12. 1925. uz svečanu ceremoniju posvećen i u riznici zagrebačke katedrale pohranjen temeljni kamen spomenika.
Ideja o podizanju spomenika podržana je i u medijima te su sve češći novinski članci koji ističu hrvatsku prošlost i nedovoljnu prisutnost važnih osoba iz hrvatske povijesti u imenima naših ulica i trgova.
Tako je 1927. godine Trg I. u očekivanju spomenika preimenovan u Trg kralja Tomislava. Iste godine i Odbor je pretvoren u Društvo za podizanje spomenika kralju Tomislavu.
Kako su na početku novčani prilozi drugih gradova, prigodnih svečanosti i pojedinaca bili visoki, činilo se da će spomenik biti postavljen u kratkom roku, ali prilike se ubrzo mijenjaju.
Uz manje pompe nego prijašnjih godina, Robert Frangeš Mihanović 1930. godine dovršio je sadreni model koji je trebalo odliti u broncu, a uz to trebalo je izraditi i postolje.
Okupatorski srpski kralj Aleksandar I. darovao je za lijevanje 5.000 kg topovske bronce, što je uz do tada prikupljena sredstva trebalo biti dovoljno za njegovo lijevanje.
Lijevanje 6 m visokog spomenika u 26 dijelova izveo je Zvonimir Oblak u svojoj ljevaonici na Savskoj cesti 170.
Iako je lijevanje premašilo predviđeni proračun, brončani spomenik dovršen je 1933. godine.
Spomenik je 1935. godine bio izložen u autorovu ateljeu u Rokovu perivoju, gdje ga je vidjelo oko 3.500 ljudi.
U tom trenu za njegovo postavljanje nedostajalo je još samo postolje i činilo se da se realizacija približava kraju, ali prave komplikacije tek su počele.
Prvo se 1938. godine u pitanje dovodi mjesto postavljanja spomenika s prijedlozima da se on smjesti na sredinu trga ili pak na Svačićev trg.
Milan Dečak u više se navrata pozivao na projekt Viktora Kovačića prema kojem je spomenik Franji Josipu I. trebao biti postavljen na južnom dijelu trga ističući da se radi o velikom spomeniku koji bi trebao biti vidljiv i sa Starčevićeva trga i iz Mihanovićeve ulice.
Revitalizira se i ideja o osnivanju Milenijskog muzeja, koji bi bio smješten u Umjetničkom paviljonu, ali i uređenje cijelog trga u čijoj bi se sredini postavio kip Croatije.
Na taj način zamišljen je Forum Croatorum, koji je trebao biti svojevrsni memorijalni prostor hrvatskog naroda.
Trg je trebao biti okružen spomenicima zaslužnih Hrvata s kipom Croatije kao središnjom figurom, flankiran na sjeveru Milenijskim muzejem, a na jugu spomenikom Tomislavu.
Nakon smrti Frangeša Mihanovića 12. siječnja 1940., arhitekt Bruno Bauer nastavlja s radom na projektu izgradnje postolja uz kritike i negodovanje javnosti.
Osim samog položaja skulpture, govori se i o pitanju originalnosti spomenika te list Večer navodi da je Frangešov spomenik plagijat budimpeštanskog spomenika kralju Stjepanu autora Barnabasda Buzya, iako je Frangešov spomenik nastao ranije.
Banska je vlast 1940. konačno utvrdila da se spomenik postavi na današnjoj lokaciji, uz ponovne pokušaje izmjene odluke. Iako je 1942. postolje dovršeno, spomenik i dalje nije postavljen na svoje mjesto, a 1945. na njega je montirana partizanska zvijezda.
U listopadu 1947. spomenik kralju Tomislavu konačno je postavljen na svoje mjesto, okrenut prema jugu.
Postavljen je samo jedan Frangešov reljef koji je ubrzo zamijenjen reljefima I. Sabolića i Ž. Janeša.
|
|
|
|
|
Znaći da se je nakon srpsko dominirane Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije koje ništa nisu drugo bile nego lažna imena za Veliku Srbiju se je i u trećoj lažnoj Velikoj Srbiji - ovaj put u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji - i u njoj slavilo Kralja Tomislava!
|
|
|
|
|
|
I u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji - laznoj komunistickoj Velikoj Srbiji - su izdali 1965te godine kovanicu u srebru i zlatu Kralju Tomislavu.
|
|
|
|
|
|
|
|
A danas se krivoslavni nesveto-savski Turci prave ludi i negiraju postojanje Hrvatskoga Kraljevstva.
Hahahahahahahahahahahahahahahahahhahahahahahahahahahahahahhahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahahhahahahahahaha,
Možda srpski akademik Dobrica Ćosić najbolje može objasniti zašto takozvani Srbi “zaboravljaju” kako su od 1925te godine pa na dalje slavili 1000 godina Hrvatskog Kraljevstva?
|
|
|
|
|
|
|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
Kad su 1925te godine slavili 1000 godina Hrvatskoga Kraljevstva, dali ce 2025te godine opet slaviti 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva?
|
|
|
|
|
|
|
|
