Od Istre do Boke Kotorske

Od Slavonije do Dalmacije

 

 

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :
Specijalizirani za biljege Nezavisne Države Hrvatske, regularna izdanja, poštanske marke prve i druge emigracije : privatna izdanja i izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji.



 

Od Međimurja do Srijema

Od Zagorja do Sandžaka

 

 

 

Facebook eBay Delcampe aukcije hr Youtube Tik Tok eMail

 

Nezavisna Država Hrvatska

Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.

 

Radio Krugoval :

 

 

Program internet radija “Krugoval”

 

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

 

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Kupi ovdje :

Shop

 

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

 

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”

- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.

- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

 

 

Njemačko-hrvatsko redarstvo :

Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj je bila redarstveni organ njemačkih vlasti na području Nezavisne Države Hrvatske, osnovan uz pristanak Poglavnika dr. Ante Pavelića i hrvatske vlade u travnju 1943. godine.

U travnju 1943. Poglavnik dr. Ante Pavelić je s Heinrichom Himmlerom dogovorio stvaranje Njemačke redarstvene organizacije popunjene Nijemcima iz Reicha, Hrvatima (koje smije novačiti i premještati iz OS Nezavisne Države Hrvatske) i hrvatskim Volksdeutscherima (članovima Vojnice njemačke narodne skupine); određeno je da će na njenom čelu biti Konstantin Kammerhofer. Nove policijske postrojbe bile su pod izravnim zapovjedništvom Njemačke, te su nosile njemačke odore s hrvatskim grbom.

Službeni naziv novog redarstva bio je Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj, odnosno Njemačko redarstvo u Hrvatskoj. Neslužbeni naziv – Njemačko-hrvatska policija – korišten je i u službenim dokumentima.

Do ljeta 1944. ustrojeno je petnaest bojni, raspoređenih u pet pukovnija, od kojih je 1. Polizei Freiwilligen-Regiment Kroatien osnovana u studenom 1943. kao Polizei Freiwilligen-Regiment Kroatien; ta je postrojba bila pretežno popunjena Volksdeutscherima. Od ožujka 1944. i 3. pukovnija je Volksdeutscherskog sastava, kao rezultat prekomande triju kompletnih domobranskih željezničko-stražarskih bojni (“ŽESTRA“) u Deutsche Polizei. Formirano je i 15 samostalnih bojni, nazvanih Polizei Freiwilligen-Bataillon Kroatien, numeriranih od 1 do 15. Krajem 1944. god. ima Njemačko-hrvatska policija oko 32.000 pripadnika - znatno više od Oružništva, glavnog redarstvenog tijela Nezavisne Države Hrvatske.

Početkom 1945. spojeno je 12 tih bojni u Oružničku diviziju Hrvatska (Gendarmerie Division Kroatien).

Njemačko-hrvatsko redarstvo imalo je i svoje dvojezično glasilo – Auf der Wacht. Blätter für die Deutsche Polizei in Kroatien/Na straži - Listovi za Njemačko redarstvo u Hrvatskoj.

 

 

 

 

Polizei-Freiwilligen-Regiment 1 Kroatien :

”Polizei-Freiwilligen-Regiment 1 Kroatien” je formiran u studenom 1943 godine a dobio je broj "1" 1944 godine.

Časnici i dočasnici su bili Nijemci iz Njemačke a osoblje Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske.

Sudjelovali su u antipartizanskim operacijama u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

 

Zapovjednik :

Potpukovnik Zaštitne policije Erwin Plenio (20. studeni 1943 - ?)

 

Sastav :

I. bojna

II. bojna

III. bojna

 

Polizei-Freiwilligen-Regiment 2 Kroatien :

"Polizei-Freiwilligen-Regiment 2 Kroatien” nije identičan sa "SS-Polizei-Regiment 2 (Kroatien)".

Časnici i dočasnici su bili Nijemci iz Njemačke a osoblje Hrvati.

Sudjelovali su u antipartizanskim operacijama u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

 

Zapovjednici :

Pukovnik Zaštitne policije Heinz Huber (? travanj 1944 - ? 1944)

I. bojna satnik Petry / Našice

II. bojna satnik Mühle / D. Miholjac

III. bojna bojnik Meyer / Karlovci

 

Major Zaštitne policije Gustav Zuschneid (? 1944 - 20 listopad 1944)

Pukovnik Zaštitne policije Richard Paust (20 listopad 1944 - 3 prosinac 1944)

 

I. bojna satnik Petry / Našice

II. bojna satnik Mühle / D. Miholjac

III. bojna bojnik Sturmat / Karlovci

 

Polizei-Freiwilligen-Regiment 3 Kroatien :

"Polizei-Freiwilligen-Regiment 3 Kroatien" je uspostavljen u trvanju 1944 godine i satojao se od hrvatskog XI željezničko-stražarske bojne, XII željezničko-stražarske bojne i XIII željezničko-stražarske bojne.

Časnici i dočasnici su bili Nijemci.

Sudjelovali su u antipartizanskim operacijama u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

 

Zapovjednici :

Bojnik Gendarmerije Helmuth Grunow (? trvanj 1944 - 20 listopad 1944)

Bojnik Zaštitne policije Walter Kegel (20 listopad 1944 - ?)

 

Polizei-Freiwilligen-Regiment 4 Kroatien :

"Polizei-Freiwilligen-Regiment 4 Kroatien" je uspostavljen u srpnju 1944 godine.

Sudjelovali su u antipartizanskim operacijama u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

 

Zapovjednik :

Potpukovnik Zaštitne policije Walter Soosten (? srpnanj 1944 - ?)

 

Sastav :

I. bojna

II. bojna

III. bojna

 

Polizei-Freiwilligen-Regiment 5 Kroatien :

"Polizei-Freiwilligen-Regiment 5 Kroatien" je uspostavljen u kolovozu 1944 godine.

 

Zapovjednici :

Bojnik Detlef Ohrt (? kolovoz 1944 - 20 listopad 1944)

Potpukovnik Zaštitne policije Gustav Zernack (? - ?)

 

 

 

 

1944 je odlučeno da se formiraju oklopni lovci u dva voda.

 

1. Pol.-Panzerjäger-Zug „Agram“ (Zagreb) :

Zapovjednik voda :

Lt. d.SchP. Heeck, Karl PV Halle

 

2. Pol.-Panzerjäger-Zug „Esseg“ (Osijek) :

Zapovjednik voda :

Lt. d.SchP. Schlentner, Alfred PV Nürnberg

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :

- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.

- Lažemo zbog slobode.

- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.

- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“

- „Laž je srpski državni interes.“

- „Laž je u samom biću Srbina“.

- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“

- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“

Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :

- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."

 

Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”

U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.

Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"

Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"

Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.

Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"

Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”

“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.

1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"

U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.

 

 

TRANSPONDER - 10. TRAVANJ :

 

Poslušajte bendove :

Transponder
(Electronic Body Music, Anhalt EBM, Dark Electro)

Ton Agram
(Rhythmic Industrial, Oldschool Industirial, Drum N´ Bass)

[ Otisak ] [ Izjava o privatnosti ] [ Opći uvjeti poslovanja ] [ Pravo na odustanak ] [ Poštarina ]


Flag Counter 


Želite prodati biljege Nezavisne Države Hrvatske, poštanske marke prve i druge emigracije : privatna izdanja i izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji?

Kontaktirajte nas :

Facebook eMail

Ova stranica koristi kolačiće. Ako i dalje ostanete na ovoj stranici, prihvaćate našu upotrebu kolačića.

Izjava o privatnosti Prihvati