|
|
|
|
|
Od Istre do Boke Kotorske
|
|
|
|
Od Slavonije do Dalmacije
|
|
|
|
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :
Specijalizirani za biljege Nezavisne Države Hrvatske, regularna izdanja, poštanske marke prve i druge emigracije : privatna izdanja i izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji.
|
|
|
|
|
|
|
Od Međimurja do Srijema
|
|
|
|
Od Zagorja do Sandžaka
|
|
|
|
|
|
|
|
      
|
|
|
|
|
|
|
|
Nezavisna Država Hrvatska
|
|
Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.
|
|
|
|
|
|
|
|
Radio Krugoval :
|
|
|
|
|
|
Program internet radija “Krugoval”
|
|
|
|
Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!
|
|
|
|
Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).
Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.
Pošto Nezavisna Država Hrvatska nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.
Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.
Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.
Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.
Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.
Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :
|
|
|
|
|
|
Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.
Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.
Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.
Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.
Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.
Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.
Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.
Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.
Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.
Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.
Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.
Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine
Regularna izdanja :
- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja
Lokalna izdanja :
- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar
Biljegi općina i gradova :
- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi
Sva druga izdanja :
- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj
- Neizdane marke
- Nepoznate marke
Izdanja nakon II. Svijetskog rata :
- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban
Interesantno :
- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice
Dizajneri poštanski maraka :
- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Zašto "Nezavisna Država Hrvatska" a ne "Neovisna Država Hrvatska"?
|
|
|
|
Domaće crevene izdajice i njezini potomci te balkansko-nomadski četnici se smiju Hrvatima, da je Nezavisna Država Hrvatska koristila navodnu "srpsku" riječ "nezavisna" a ne hrvatsku rijec "neovisna".
No dali je to istina, ili je to opet - kao uvijek - čista laž crveni i bradati dušmana?
Za to moramo prvo pogledati šta je taj navodno "srpski" jezik? Dali je taj danasnji "srpski" jezik taj isti koji se je na primjer govorio u srednjem vijeku? Ne, nije! Srednovjekovni Srbi nebi današnje Srbe razumjeli, a njihovi navodni preci, današnji Sorbi još manje. [ PROČITAJ VIŠE ].
Uz ostalom "srpski" jezik u srednjem vijeko jos ne postoji, nego "crkvenoslavenski"!
Srpski jezik je tek Vuk Karadžić izumio.
Istaknuta srpska orijentalistica Olga Zirojević, koja istražuje fenomen uticaja turskog na srpski jezik, smatra da je turski jezik utjecao na srpski jezik više nego ijedan drugi jezik : “Može se reći da je srpski mješavina hrvatskog dialekta koje se je govorio u najjužnijem dijelu Crvene Hrvatske (Hercegovine, Duklje i Sandžaku) te turskog jezika.”
Turci Srbima nisu samo donjeli genetiku i dizajnirali srpsku zastavu, nego su im i ostavili prijeko 9,410 turski riječi u "srpskom" jeziku.
Turcizme je i Vuk Karadžić zadržao u jeziku kao njegovu živu i u mnogo čemu nezamjenljivu komponentu.
Znaći prema srpskoj orijentalistici Olgi Zirojević "srpski" jezik je ukraden od Hrvata i pomješan od kradljivaca Vuka Karadžića sa 8.000 turski riječi!!!!!
|
|
|
|
|
Tu se je malo Olga Zirojević prevarila : nisu to 8.000 riječi u jeziku Srba, nego 9.410 riječi.
|
|
|
|
|
|
Sad ti isti takozvani Srbi tvrde da je "nezavisna" srpska riječ?
Srbi komentiraju to na ovaj način : "Ako je na srpskom/hrvatskosrpskom „nezavistan“ u hrvatskom „neovistan“, zašta se NDH zvala „Nezavisna država Hrvatska“ a ne „Neovisna država Hrvatska“??? Da li je to zbog utjecaja hrvatskosrpskog iz prijethodne Kraljevine Jugoslavije ili zbog nečeg drugog?"
Usput nepismeni Srbine, nije „neovistan“ i „nezavistan“ nego „neovisan“ „nezavisan“.
Oba pojma su bila prihvatljiva hrvatskom jezičnom standardu. Kao npr. glasovir i klavir.
Oba se pojma mogu rabiti, i čak se češće susreće riječ "nezavisan" nego "neovisan".
Tko pametan može tvrditi da je "nezavisan" srpski?
Na žalost ne postoji riječ na hrvatskom danas za koju takozvani Srbi neće reći da je njihova. Isto kao i ova rečenica 'na srpskom i hrvatskosrpskom', umjesto na srpskom i hrvatskom.
|
|
|
|
|
|
|
Hrvati :
|
Takozvani “Srbi” :
|
|
Prvi roman :
|
Petar Zoranić “Planine”, 1536. (Objavljen 1569).
|
Atanasije Stojković “Astrid i Natalija”, 1801.
|
|
Prvi dramski tekst :
|
Hanibal Lucić “Robinja”, 1530.
|
Stefan Stefanović “Smrt Uroša V.”, 1825.
|
|
Prva opera :
|
Vatroslav Listinski “Ljubav i zloba”, 1846.
|
Stanislav Binički “Na uranku”, 1903.
|
|
Prvo javno kazalište :
|
Hvar (najstarije u Evropi!), 1612.
|
Srpsko narodno pozorište, 1861.
|
|
Prvo sveučilište :
|
Sveučilište u Zadru, 1396.
|
Sveučilište u Beogradu, 1808.
|
|
Prvo sveučilište s neprekinutim radom :
|
Sveučilište u Zagrebu, 1669.
|
Sveučilište u Beogradu, 1808.
|
|
Prvi zakonik / statut :
Drugi zakonik / statut :
Treći zakonik / statut :
Četvrti zakonik / statut :
Peti zakonik / statut :
Šesti zakonik / statut :
Sedmi zakonik / statut :
Osmi zakonik / statut :
Deveti zakonik / statut :
Deseti zakonik / statut :
|
Korčulanski statut, 1214.
Dubrovački statut, 1272.
Vinodolski zakonik, 1288.
Brački statut, 1305.
Zadarski statut, 1305.
Lastovski statut, 1310.
Splitski statut, 1312.
Rapski statut, 1328.
Hvarski statut, 1331.
Mljetski statut, 1345.
|
Dušanov zakonik, 1349.
|
|
Prva gimnazija :
|
Gornjogradska gimnazija, 1607.
|
Prva kragujevačka gimnazija, 1833.
Takozvani Srbi se prave ludi pa tvrde da je prva srpska gimnazija bila u “Sremskim Karlovcima” iz 1791 godine! Ne! Tada su Srijemski Karlovci” bili dio kraljevine Hrvatske i Slavonije unutar Austro-Ugarske u ugarskim dijelu. Srbi su taj dio Srijema tek 1918. godine okupirali a za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske su se Srijemski Karlovci zvali Hrvatski Karlovci i bili od 1941-1945 dio Nezavisne Države Hrvatske!
|
|
Prvi rječnik :
Drugi rjecnik :
|
Petar Lupis Valentian, 1527.
Faust Vrančić, 1595.
|
Vuk Stefanović Karadžić, 1818.
|
|
Prva gramatika :
|
Bartol Kašić, 1604.
|
Vuk Stefanović Karadžić, 1814.
|
|
Prva tiskana knjiga :
|
“Misal po zakonu rimskog dvora”, 1483.
|
“Četvorojevanđelje”, 1537.
Pažnja : Srbi su prepisali tu knjigu sebi, ali ona nije napisna na srpskim jezikom, nego na crkvenoslavenskim. Takozvani srpski jezik tada još ne postoji!
|
|
Prvi pisani spomenik :
|
“Bašćanska ploča”, 1100.
|
“Miroslavovo jevanđelje”, 1195. godine.
Pažnja : Srbi su prepisali tu knjigu sebi, ali ona nije napisna na srpskim jezikom, nego na crkvenoslavenskim. Takozvani srpski jezik tada još ne postoji!
|
|
Prva kovanica :
|
1196. godine.
|
Između 1228 i 1234. godine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
