Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Hrvatski književnici islamske vjere u razdoblju između dva svjetska rata.

Između dva svjetska rata hrvatski književnici muslimani uklapaju se svojim djelima u literarne tokove na tlu  Hrvatske, ali su i dalje tematski ostajali vezani za Bosnu i Hercegovinu. Među njima je Hifzi Abdurezak Bjelavac ( Mostar 1866 - Zagreb 1972 ) neopravdano zaboravljen, premda je nazvan "muslimanski Pierre Loti." Još valja spomenuti dramatičara Ahmeta Muratbegovića, liričara Saliha Alića, nešto manje poznatog Husniju Čengića, Aliju Nametka, Šemsudina Sarajlića, Hasana Kikića i Ziju Dizdarevića. Svakako najistaknutiji književnik tog razdoblja je Enver Čolaković, autor popularnog romana "Legenda o Ali paši." Uz već spomenuti hrvatski muslimanski književni časopis "Behar", urednika Bašagića, Mulabdića, Čauševića, Ćatića, Dvornikovića i Šahinovića, važan je i mostarski "Biser" koji 1912. godine izdaje Kalajdžić, a uređuje Ćatić. U razdoblju između dva svjetska rata izlaze revije "Novi behar" urednika Alije Nametka, "Novi vijek" urednika Hifzija Bjelavca i "Putokaz" urednika Hasana Kikića. Oko "Novog Behara" okupljali su se književnici hrvatske domoljubne i islamske vjerske usmjerbe, a oko "Putokaza" takozvani "ljevičari", osim Hamze Hume koji je inklinirao Beogradu. Za vrijeme drugoga svjetskog rata došlo je do polarizacije među muslimanskim književnicima, kao uostalom i među Hrvatima katolicima: Pojedini književnici izgubili su život za svoje ideale, poput Ismeta Žunića i Munira Šahinovića Ekremova, kojeg su partizani ubili nakon zauzeća Zagreba. Hasan Kikić ubijen je od četničke ruke, dok mnogobrojni drugi muslimanski književnici hrvatskog opredjeljenja bivaju poput Alije Nametka i skupine oko "Novog Behara" protjerani, proganjani ili uhićeni.

Sretnom okolnosti nastavlja stvarati Mak Dizdar koji je hrvatskoj poeziji darovao pravu riznicu liriskih i domoljubnih osjećaja. Literarno stvaranje Saliha Alića, Envera Čolakovića, Hamida Dizdara; Saita Orahovca, Nazifa Frndića, Nusreta Idrizovića i drugih čini prvi val pjesnika muslimana hrvatske poslijeratne lirike, kojem su se kasnije pridružili Džemaludin Alić, Nasiha Kapidžić Hadžić, Mubera Pašić, braća Asaf i Zijo Duraković, Enes Duraković, Esad Ekinović, Meho Mašić, Meho Baraković i Enver Mehmedagić ( urednik "Hrvatske volje"), zatim književnik Husnija Hrustanović, Ferid Salihović, Ismail Bahić, Mehmed Muftić, braća Alija i Hasan Šuljak, Ferid Kahriman... Većina navedenih književnika surađivala je u časopisu "Hrvatska revija", koji je u doba propale Jugoslavije izlazio u inozemstvu, objavljujući gotovo isključivo tekstove autora političkih emigranata. Svi pobrojani literarni stvaratelji među spomenutim muslimanima jasno su iskazivali hrvatsko podrijetlo i koljeno. Ukupni, pa tako i literarni život bosanskih muslimana doživljava 1878. godine snažnu promjenu ulaskom Bosne i Hercegovine u Austro - Ugarsku. U tom razdoblju muslimani proživljavaju svojevrsni nacionalni preporod u smislu oživljavanja i poticanja hrvatske narodne svijesti i iskonskih veza s Hrvatima katolicima. Nositelji tog preporoda bili su istaknuti muslimanski književnici, koji na razne načine žele razbuditi i kod bosansko - hercegovačkih muslimana učvrstiti spoznaju o njihovu slavensko hrvatskom podrijetlu i potrebi približavanja Zapadu, ali uz očuvanje islamske kulture kao jedne od bitnih sastojnica muslimanskoga duhovnog bića. Bosanskohercegovački muslimani nisu se velikim dijelom osjećali odsječenom granom zbog svoje religije, nego Hrvatima podjednako kao i katolici, upravo zaslugom spomenutih literarnih i općekulturnih djelatnika, posebice onih iz osamdesetih godina XIX stoljeća. U tom jačanju hrvatske narodne svijesti muslimana u Bosni i Hercegovini golem je doprinos dalo hrvatsko-muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica." Ono je neprekidno djelovalo od svog osnutka godine 1926, do zabrane rada i ukinuća 1946. godine. Istodobno, uhićen je predsjednik društva Edhem Mulabdić i osuđen na dugogodišnju robiju od čijih je posljedica kasnije i umro. Književni časopis "Gajret", glasilo istoimenog društva za pomoć muslimanskim đacima srednjih i viših škola, izlazio je u Sarajevu od 1909. do 1941. godine i uz prekide od 1914. do 1921. godine. Časopis je osnovao Edhem Mulabdić, uz materijalnu i moralnu potporu Ademage Mešića, hrvatskog domoljuba iz Tešnja i tadašnjeg reis - ul - uleme Teufika efendi Azapagića. Oko časopisa su bili okupljeni mnogobrojni muslimani hrvatske orijentacije. To je smetalo srpskim vlastima, pa sredinom dvadesetih godina XX stoljeća, nakon provedenog puča, nameću "Gajretu" srpsko obilježje. Od tada Beograd financira "Gajret", a časopis i društvo dobivaju atribut "muslimansko - srpski." Upravo je nametnuta srbizacija "Gajreta" nagnala Edhema Mulabdića da osnuje novo muslimansko društvo hrvatske orijentacije "Narodnu uzdanicu."

Među mnogobrojnim muslimanima koji su s ponosom isticali svoju hrvatsku pripadnost posebno mjesto zauzima Hadži Mehmed Džemaludin Čaušević, reis-ul-ulema od 1914. do 1930. godine. Najvažnije djelo ovoga duhovnog vođe muslimana jest prijevod Kur'ana  s arapskog na uzorni književni hrvatski jezik. Jedna od Čauševićevih osnovnih poruka vjernicima glasi: "Bosanskohercegovački muslimani moraju uvijek ići s Hrvatima, ako hoće da se održe i spase." Ovaj duhovni vođa u znak prosvjeda zbog donošenja zakona kojim je kraljevska diktatura ograničila djelatnost islamske vjerske zajednice, zahvalio se 1930. godine na visokoj dužnosti, čime je nedvojbeno očitovao svoj odnos prema velikosrpskoj politici. Umro je u Sarajevu 1938. godine u 68. godini života, zaboravljen i ponižen od strane srpskih vlasti. Istaknuto mjesto među hrvatskim prvacima islamske vjere zauzima i Ademaga Mešić. Dr. Ćiro Truhelka, govoreći o tom hrvatskom velikanu, kaže da mu je Starčevićeva nauka bila kao drugi Kur'an, te da "ni u najtežim prilikama, ni pod najjačim pritiskom nije zatajio svoje hrvatstvo, nego je vedra i ponosna čela dočekao čas hrvatskog uskrsnuća." Naposljetku, 1945. godine dao je i svoj život za Hrvatsku, kad su srbokomunisti počeli zatirati sve što je hrvatsko, a poglavito Hrvate islamske vjere. Zajedno sa Ademagom Mešićem radio je profesor Hakija Hadžić, koji je utemeljio list hrvatskih muslimanskih sveučilištaraca "Svijest." Djelovao je u "Narodnoj uzdanici" i u "Napretku", a zajedno s Ademagom Mešićem predvodio je muslimansko krilo Hrvatske seljačke stranke. Obnašao je, također, i dužnost veleposlanika Nezavisne Države Hrvatske u Budimpešti. Mnogi su se od spomenutih muslimanskih intelektualaca isticali u razjašnjavanju pojmova nacionalnog i vjerskog putem časopisa "Behar" i "Biser," i na taj način oživljavali i potvrđivali hrvatsku misao među muslimanima. Osim njih, svakako treba navesti i imena Osmana Hadžića, Hamida Džinića, Hamdije Kreševljakovića i Džafer - bega Kulenovića. Iz tuzlanske gimanzije bio je izbačen zbog fizičkog sukoba sa srpskim đacima na nacionalnoj osnovi. Za vrijeme školovanja na sveučilištu Džafer Kulenović bio je predsjednik starčevićanskoga muslimanskog društva "Svijest". Kasnije se kao doktor prava protivio sporazumu Cvetković - Maček iz 1939. godine smatrajući da predstavlja tek kulisu velikosrpske Jugoslavije koja njime "pokušava razbiti političko zajedništvo Hrvata katoličke i muslimanske vjere." U svom govoru protiv Vidovdanskog ustava na Ustavotvornoj skupštini u Beogradu doktor Džafer Kulenović ističe." Gospodo, ne samo da sam Hrvat i hrvatski nacionalist, nego tvrdim da se i bosanski muslimani kao cjelina, osjećaju dijelom hrvatskog naroda." U više je navrata ponavljao da se bizantski mehanizam lukavih prekodrinskih majstora podvala temelji na devizi "Podijeli, pa vladaj" ( prema latinskoj izreci "Divide et impera"), kojom su htjeli  što više udaljiti Hrvate muslimane od Hrvata katolika.

© Dragan Ilić

Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .