|
|
|
|
|
|
Radio Krugoval :
|
|
|
|
|
|
Program internet radija “Krugoval”
|
|
|
|
Novo u eTrgovini :
|
|
|
|
Probne kovanice Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :  .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Džepni sat Nezavisne Države Hrvatske : [ Više slika ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Njemačka vojna udruga “Handschar” (Handžar) :
|
|
|
|
Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojna udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar".
U njoj su se skupili Njemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.
Udruga je izdala 10.4.1955 tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži.
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
Udruga je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
Udruga je u suradnji sa Višnjom Pavelić izdala 1991 godine interesantne i vrlo rijetke kovanice u 6 različitih metala :
25 Banica : 50 priključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
50 Banica : hrvatski ratnik
1 Kuna : Handžar divizija
1 Kuna : Tri srca junačka : grbovi Handžara, Kame i Prinz Eugena
2 Kune : grb HOSa
2 Kune : grb Državne Radne Službe
5 Kuna : Marija Oršić
5 Kuna : Frane Tente
10 Kuna : Čuvaj se Četnika i Partizana
10 Kuna : Crna legija i Vitez Jure Francetić
50 Kuna : Poglavnik Dr. Ante Pavelić
Iste godine je izašla kovanica od
5 Kuna sa motivom “Violator” benda “Depeche Mode”. Ta kovanica je irađena u istim 6 materijalima kao gore opisane kovanica njemačke vojne udruge Handschar/Handžar i kćeri Poglavnika, Višnje Pavelić.
|
|
|
|
|
|
|
|
Jedina je razlika da na toj kovanici nema oznaka “TKH” za “Truppenkameradschaft Handschar” (Vojna udruga Handžar).
[ PROČITAJ VIŠE ]
U našoj e-trgovini možemo vam ponuditi nekoliko ovih kovanica.
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Novo u eTrgovini :
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
IZDANJE SANDŽAK :
2024te godine su navijaći FK Novi Pazar (Torcida Novi Pazar) izdali marke na spomen proključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 29.4.1941 godine u dvije veličine.
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
IZDANJA “OMOTI” :
1993, 1994, 2022 i 2024 godine su izdani nizi od 16 maraka. Tema tih niza su bendovi ili omoti legendarni albuma po muzičkim stilovima.
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
1993 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 3 niza od benda Depeche Mode
- 1 niz od benda Kraftwerk
- 1 niz od benda Front 242
- 1 niz od benda Nitzer Ebb
- 1 niz od benda Front Line Assembly
- 1 niz od benda Skinny Puppy
i sljedećih muzički stilova :
- 8 niza 70s/80s/90s Synthie Pop, Darkwave, Dark Electro, Italo Disco, Neofolk, ... .
- 2 niza Electronic Body Music.
- 2 niza Neue Deutsche Welle.
- 2 niza House, Dance, ... .
- 3 niza Hip Hop, Miami Bass, Freestyle, ... .
- 3 niza Heavy Metal, Rock, Hard Rock, ... .
- 1 niz Punk, Oi, ... .
- 3 niza Italo Disco, Euro Disco, Hi NRG, ... .
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
1994 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 1 niz od benda Erasure
- 1 niz od benda Pet Shop Boys
- 1 niz od benda Orchestral Manueuvres In The Dark
- 1 niz od benda The Cure
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
2020 godine su izašli nizovi sljedeći muzički stilova :
- 3 niza Neofolk, Industrial ...
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
2024 godine su izašli nizovi sljedećeg benda :
- 3 niza benda Rammstein
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
2024 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 1 niz od Adele
- 1 niz od Ariana Grande
- 1 niz od Beyoncé
- 1 niz od Christina Aguilera
- 1 niz od Lady Gaga
- 1 niz od Miley Cyrus
- 1 niz od Pink
- 1 niz od Rihanna
- 1 niz od Taylor Swift
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatski književnici islamske vjere u razdoblju između dva svjetska rata.
|
|
|
|
|
|
Između dva svjetska rata hrvatski književnici muslimani uklapaju se svojim djelima u literarne tokove na tlu Hrvatske, ali su i dalje tematski ostajali vezani za Bosnu i Hercegovinu. Među njima je Hifzi Abdurezak Bjelavac ( Mostar 1866 - Zagreb 1972 ) neopravdano zaboravljen, premda je nazvan "muslimanski Pierre Loti." Još valja spomenuti dramatičara Ahmeta Muratbegovića, liričara Saliha Alića, nešto manje poznatog Husniju Čengića, Aliju Nametka, Šemsudina Sarajlića, Hasana Kikića i Ziju Dizdarevića. Svakako najistaknutiji književnik tog razdoblja je Enver Čolaković, autor popularnog romana "Legenda o Ali paši." Uz već spomenuti hrvatski muslimanski književni časopis "Behar", urednika Bašagića, Mulabdića, Čauševića, Ćatića, Dvornikovića i Šahinovića, važan je i mostarski "Biser" koji 1912. godine izdaje Kalajdžić, a uređuje Ćatić. U razdoblju između dva svjetska rata izlaze revije "Novi behar" urednika Alije Nametka, "Novi vijek" urednika Hifzija Bjelavca i "Putokaz" urednika Hasana Kikića. Oko "Novog Behara" okupljali su se književnici hrvatske domoljubne i islamske vjerske usmjerbe, a oko "Putokaza" takozvani "ljevičari", osim Hamze Hume koji je inklinirao Beogradu. Za vrijeme drugoga svjetskog rata došlo je do polarizacije među muslimanskim književnicima, kao uostalom i među Hrvatima katolicima: Pojedini književnici izgubili su život za svoje ideale, poput Ismeta Žunića i Munira Šahinovića Ekremova, kojeg su partizani ubili nakon zauzeća Zagreba. Hasan Kikić ubijen je od četničke ruke, dok mnogobrojni drugi muslimanski književnici hrvatskog opredjeljenja bivaju poput Alije Nametka i skupine oko "Novog Behara" protjerani, proganjani ili uhićeni.
Sretnom okolnosti nastavlja stvarati Mak Dizdar koji je hrvatskoj poeziji darovao pravu riznicu liriskih i domoljubnih osjećaja. Literarno stvaranje Saliha Alića, Envera Čolakovića, Hamida Dizdara; Saita Orahovca, Nazifa Frndića, Nusreta Idrizovića i drugih čini prvi val pjesnika muslimana hrvatske poslijeratne lirike, kojem su se kasnije pridružili Džemaludin Alić, Nasiha Kapidžić Hadžić, Mubera Pašić, braća Asaf i Zijo Duraković, Enes Duraković, Esad Ekinović, Meho Mašić, Meho Baraković i Enver Mehmedagić ( urednik "Hrvatske volje"), zatim književnik Husnija Hrustanović, Ferid Salihović, Ismail Bahić, Mehmed Muftić, braća Alija i Hasan Šuljak, Ferid Kahriman... Većina navedenih književnika surađivala je u časopisu "Hrvatska revija", koji je u doba propale Jugoslavije izlazio u inozemstvu, objavljujući gotovo isključivo tekstove autora političkih emigranata. Svi pobrojani literarni stvaratelji među spomenutim muslimanima jasno su iskazivali hrvatsko podrijetlo i koljeno. Ukupni, pa tako i literarni život bosanskih muslimana doživljava 1878. godine snažnu promjenu ulaskom Bosne i Hercegovine u Austro - Ugarsku. U tom razdoblju muslimani proživljavaju svojevrsni nacionalni preporod u smislu oživljavanja i poticanja hrvatske narodne svijesti i iskonskih veza s Hrvatima katolicima. Nositelji tog preporoda bili su istaknuti muslimanski književnici, koji na razne načine žele razbuditi i kod bosansko - hercegovačkih muslimana učvrstiti spoznaju o njihovu slavensko hrvatskom podrijetlu i potrebi približavanja Zapadu, ali uz očuvanje islamske kulture kao jedne od bitnih sastojnica muslimanskoga duhovnog bića. Bosanskohercegovački muslimani nisu se velikim dijelom osjećali odsječenom granom zbog svoje religije, nego Hrvatima podjednako kao i katolici, upravo zaslugom spomenutih literarnih i općekulturnih djelatnika, posebice onih iz osamdesetih godina XIX stoljeća. U tom jačanju hrvatske narodne svijesti muslimana u Bosni i Hercegovini golem je doprinos dalo hrvatsko-muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica." Ono je neprekidno djelovalo od svog osnutka godine 1926, do zabrane rada i ukinuća 1946. godine. Istodobno, uhićen je predsjednik društva Edhem Mulabdić i osuđen na dugogodišnju robiju od čijih je posljedica kasnije i umro. Književni časopis "Gajret", glasilo istoimenog društva za pomoć muslimanskim đacima srednjih i viših škola, izlazio je u Sarajevu od 1909. do 1941. godine i uz prekide od 1914. do 1921. godine. Časopis je osnovao Edhem Mulabdić, uz materijalnu i moralnu potporu Ademage Mešića, hrvatskog domoljuba iz Tešnja i tadašnjeg reis - ul - uleme Teufika efendi Azapagića. Oko časopisa su bili okupljeni mnogobrojni muslimani hrvatske orijentacije. To je smetalo srpskim vlastima, pa sredinom dvadesetih godina XX stoljeća, nakon provedenog puča, nameću "Gajretu" srpsko obilježje. Od tada Beograd financira "Gajret", a časopis i društvo dobivaju atribut "muslimansko - srpski." Upravo je nametnuta srbizacija "Gajreta" nagnala Edhema Mulabdića da osnuje novo muslimansko društvo hrvatske orijentacije "Narodnu uzdanicu."
Među mnogobrojnim muslimanima koji su s ponosom isticali svoju hrvatsku pripadnost posebno mjesto zauzima Hadži Mehmed Džemaludin Čaušević, reis-ul-ulema od 1914. do 1930. godine. Najvažnije djelo ovoga duhovnog vođe muslimana jest prijevod Kur'ana s arapskog na uzorni književni hrvatski jezik. Jedna od Čauševićevih osnovnih poruka vjernicima glasi: "Bosanskohercegovački muslimani moraju uvijek ići s Hrvatima, ako hoće da se održe i spase." Ovaj duhovni vođa u znak prosvjeda zbog donošenja zakona kojim je kraljevska diktatura ograničila djelatnost islamske vjerske zajednice, zahvalio se 1930. godine na visokoj dužnosti, čime je nedvojbeno očitovao svoj odnos prema velikosrpskoj politici. Umro je u Sarajevu 1938. godine u 68. godini života, zaboravljen i ponižen od strane srpskih vlasti. Istaknuto mjesto među hrvatskim prvacima islamske vjere zauzima i Ademaga Mešić. Dr. Ćiro Truhelka, govoreći o tom hrvatskom velikanu, kaže da mu je Starčevićeva nauka bila kao drugi Kur'an, te da "ni u najtežim prilikama, ni pod najjačim pritiskom nije zatajio svoje hrvatstvo, nego je vedra i ponosna čela dočekao čas hrvatskog uskrsnuća." Naposljetku, 1945. godine dao je i svoj život za Hrvatsku, kad su srbokomunisti počeli zatirati sve što je hrvatsko, a poglavito Hrvate islamske vjere. Zajedno sa Ademagom Mešićem radio je profesor Hakija Hadžić, koji je utemeljio list hrvatskih muslimanskih sveučilištaraca "Svijest." Djelovao je u "Narodnoj uzdanici" i u "Napretku", a zajedno s Ademagom Mešićem predvodio je muslimansko krilo Hrvatske seljačke stranke. Obnašao je, također, i dužnost veleposlanika Nezavisne Države Hrvatske u Budimpešti. Mnogi su se od spomenutih muslimanskih intelektualaca isticali u razjašnjavanju pojmova nacionalnog i vjerskog putem časopisa "Behar" i "Biser," i na taj način oživljavali i potvrđivali hrvatsku misao među muslimanima. Osim njih, svakako treba navesti i imena Osmana Hadžića, Hamida Džinića, Hamdije Kreševljakovića i Džafer - bega Kulenovića. Iz tuzlanske gimanzije bio je izbačen zbog fizičkog sukoba sa srpskim đacima na nacionalnoj osnovi. Za vrijeme školovanja na sveučilištu Džafer Kulenović bio je predsjednik starčevićanskoga muslimanskog društva "Svijest". Kasnije se kao doktor prava protivio sporazumu Cvetković - Maček iz 1939. godine smatrajući da predstavlja tek kulisu velikosrpske Jugoslavije koja njime "pokušava razbiti političko zajedništvo Hrvata katoličke i muslimanske vjere." U svom govoru protiv Vidovdanskog ustava na Ustavotvornoj skupštini u Beogradu doktor Džafer Kulenović ističe." Gospodo, ne samo da sam Hrvat i hrvatski nacionalist, nego tvrdim da se i bosanski muslimani kao cjelina, osjećaju dijelom hrvatskog naroda." U više je navrata ponavljao da se bizantski mehanizam lukavih prekodrinskih majstora podvala temelji na devizi "Podijeli, pa vladaj" ( prema latinskoj izreci "Divide et impera"), kojom su htjeli što više udaljiti Hrvate muslimane od Hrvata katolika.
|
|
|
|
© Dragan Ilić
|
|
|
|
Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .
|
|
|
|
|
|
|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
