|

|
|
Radio Krugoval :
|
|
|
Program internet radija “Krugoval”
|
|
Novo u eTrgovini :
|
|
Probne kovanice Nezavisne Države Hrvatske :
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
Džepni sat Nezavisne Države Hrvatske : [ Više slika ]
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
Njemačka vojna udruga “Handschar” (Handžar) :
|
|
Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojna udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar".
U njoj su se skupili Njemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.
Udruga je izdala 10.4.1955 tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži.
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|
Udruga je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
Udruga je u suradnji sa Višnjom Pavelić izdala 1991 godine interesantne i vrlo rijetke kovanice u 6 različitih metala :
25 Banica : 50 priključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. 50 Banica : hrvatski ratnik 1 Kuna : Handžar divizija 1 Kuna : Tri srca junačka : grbovi Handžara, Kame i Prinz Eugena 2 Kune : grb HOSa 2 Kune : grb Državne Radne Službe 5 Kuna : Marija Oršić 5 Kuna : Frane Tente 10 Kuna : Čuvaj se Četnika i Partizana 10 Kuna : Crna legija i Vitez Jure Francetić 50 Kuna : Poglavnik Dr. Ante Pavelić
Iste godine je izašla kovanica od 5 Kuna sa motivom “Violator” benda “Depeche Mode”. Ta kovanica je irađena u istim 6 materijalima kao gore opisane kovanica njemačke vojne udruge Handschar/Handžar i kćeri Poglavnika, Višnje Pavelić.
|
|

|
|
Jedina je razlika da na toj kovanici nema oznaka “TKH” za “Truppenkameradschaft Handschar” (Vojna udruga Handžar).
[ PROČITAJ VIŠE ]
U našoj e-trgovini možemo vam ponuditi nekoliko ovih kovanica.
Kupi ovdje : .
|
|
Novo u eTrgovini :
|
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
IZDANJE SANDŽAK :
2024te godine su navijaći FK Novi Pazar (Torcida Novi Pazar) izdali marke na spomen proključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 29.4.1941 godine u dvije veličine.
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
|
IZDANJA “OMOTI” :
1993, 1994, 2022 i 2024 godine su izdani nizi od 16 maraka. Tema tih niza su bendovi ili omoti legendarni albuma po muzičkim stilovima.
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
1993 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 3 niza od benda Depeche Mode - 1 niz od benda Kraftwerk - 1 niz od benda Front 242 - 1 niz od benda Nitzer Ebb - 1 niz od benda Front Line Assembly - 1 niz od benda Skinny Puppy
i sljedećih muzički stilova :
- 8 niza 70s/80s/90s Synthie Pop, Darkwave, Dark Electro, Italo Disco, Neofolk, ... . - 2 niza Electronic Body Music. - 2 niza Neue Deutsche Welle. - 2 niza House, Dance, ... . - 3 niza Hip Hop, Miami Bass, Freestyle, ... . - 3 niza Heavy Metal, Rock, Hard Rock, ... . - 1 niz Punk, Oi, ... . - 3 niza Italo Disco, Euro Disco, Hi NRG, ... .
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
1994 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 1 niz od benda Erasure - 1 niz od benda Pet Shop Boys - 1 niz od benda Orchestral Manueuvres In The Dark - 1 niz od benda The Cure
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
2020 godine su izašli nizovi sljedeći muzički stilova :
- 3 niza Neofolk, Industrial ...
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
2024 godine su izašli nizovi sljedećeg benda :
- 3 niza benda Rammstein
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|

|
Kupi ovdje : .
|
2024 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 1 niz od Adele - 1 niz od Ariana Grande - 1 niz od Beyoncé - 1 niz od Christina Aguilera - 1 niz od Lady Gaga - 1 niz od Miley Cyrus - 1 niz od Pink - 1 niz od Rihanna - 1 niz od Taylor Swift
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatsku župu Vrhbosnu na tlu današnjega Sarajeva utemeljeli Hrvati katolici a Turci su na temeljima uništene Vrhbosne sagradili tursku kabasu Sarajevo :
|
|
|
|
|
Vrhbosnu preteču grada Sarajeva je posjedovao hrvatski plemić Pavao Radinović, od Turaka je oslobodio hrvatski ban Matko Talovac koji je banovao i Beogradom, a u hrvatski posjed je pokušao vratiti kralj Bosne Hrvat Stjepan Tomašević.
Na juriš je Sarajevo oslobodio od Turaka 1878. godine hrvatski barun Josip Filipović s elitnim postrojbama hrvatske pukovnije, te je za dva dana porazio združene dragovoljce Turskoga carstva bosanske muslimane i posrbljene Vlahe koji su dobrovoljno ginuli za turske interese.
Danas je Sarajevo tema prijepora Bošnjaka i Srba iako je očito da taj grad sazidan na temeljima hrvatske Vrhbosne povijesno ne pripada ni jednima niti drugima nego Hrvatima kao utemeljiteljima, starosjediocima grada i njegovim braniteljima i osloboditeljima od Turaka.
Povijesnu hrvatsku župu Vrhbosnu utemeljili su Hrvati rimokatolici, koji su bili i njezini jedini stanovnici u doba prije turske navale i okupacije Bosne. Župa Vrhbosna na lokalitetu današnjega grada Sarajeva spominje se u povijesnim dokumentima još u 13. stoljeću kao jedno od glavnih mjesta u tadašnjoj Bosanskoj banovini. Utoliko je bila značajnija što je zemljopisno zauzimala samo srce srednjevjekovne Bosne, ili drukčije rečeno istočnohrvatskoga Kraljevstva Bosne. Najznačajnija mjesta na području župe Vrhbosne su glasoviti grad Hodidjed, Gradac ili Kotorac, te Tornik i Bulog. Vrhbosna se može smatrati jezgrom srednjevjekovne Bosne ili prvotnom i pravom Bosnom. Župa Vrhbosna prostirala se oko gornjeg, izvorišnog toka rijeke Bosne, odnosno u slivovima njenih pritoka Miljacke i Željeznice. Sa svih strana bila je omeđena gorjem Romanije, Jahorine, Trebevića, Bjelašnice i Igmana, pružajući se do prijevoja Kobiljače i rijeke Vogošće. Spomenute međe odvajale su hrvatsku župu Vrhbosnu od susjednih hrvatskih župa na području Bosne, a to su župe Vogošće, Bosne, Lepenice, Krivaje, Neretve, Komske, Zagorja, Prače i Bistrice. Sama Vrhbosna bila je ustrojena podjelom na nekoliko manjih oblasti. U slivu Mokranjske Miljacke osnovana je župa Mokro Glasinac, kojoj je od stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu Miljacke župa Pale. Ove župe bile su poslije sastavnim dijelom zemlje hrvatske plemićke obitelji Pavlovića iz Bosne, jednako kao i Vrhbosni susjedna Prača.
Rodonačelnik Pavlovića, hrvatske plemićke obitelji iz Bosne, je bio Radin Jablanić, a njegov je sin knez Pavao Radinović. On je udario temelje velikome obiteljskom posjedu te moćne hrvatske velikaške obitelji. Kasnije su ti posjedi nazvani "zemlja Pavlovića" prezvanim od pretka Radinovića u Pavloviće po njegovome imenu Pavao. Posjedi te utjecajne i jake plemićke hrvatske obitelji u Bosni prostirali su se u vrlo širokom pojasu između rijeke Bosne i Drine sa stolnim gradom Borčem. Knez Pavao Radinović posjedovao je Ustikolinu između Foče i Višegrada, Dobrun i Vrhbosnu. Držao je u svojim rukama i Praču, Borač kraj Vlasenice i olovni rudokop Olovo, a potkraj 14. stoljeća i Trebinje, Vrm sa Klobukom i dio Konavala. Trebinje i Popovo polje, kao i dio Konavala preuzeo je od hrvatske velikaške obitelji Sankovića, koji su vladali istočnom, lijevom stranom rijeke Neretve sve od Konjica na sjeveru Hercegovine i do samoga juga čak do Konavala.
Na brijegu iznad sastava Paljanske i Mokranjske Miljacke, a na 35 kilometara sjeveroistočno od današnjega Sarajeva bio je povijesni hrvatski srednjevjekovni grad Hodidjed, najznačajnije naseljeno mjesto hrvatske katoličke župe Vrhbosne. Već od 1416. godine Hodidjed je kao i cijela Vrhbosna bio izložen žestokim i neprestanim vojnim napadima Turaka, koji su željeli na tom tlu uspostaviti što prije utvrdu zapadne granice svoga carstva, da bi u nastavku s te strateški bitne kote prodirali i osvajali nova područja. Godine 1428. Turci su za kratko prvi puta ovladali Hodidjedom. Ubrzo ga je povratio u hrvatski posjed hrvatski ban Matko Talovac. On je bio hrvatski velikaš i slavonski ban podrijetlom s otoka Korčule i bio je građanin dubrovački. U službi kralja Žigmunda ban Matko Talovac je 1433. godine imenovan upraviteljem Zagrebačke biskupije, zatim 1434. postaje priorom vranskim, a 1435. godine i banom čitave Slavonije. Hrvatski ban Matko Talovac važio je za iznimno moćnoga gospodara širokoga prostora od Beograda do Senja i od Drave do Neretve. Borbe za Hodidjed i Vrhbosnu između Hrvata i Turaka nisu prestajale. Turci su 1435. ponovno zauzeli to povijesno hrvatsko područje u Bosni kada ga je turski vojskovođa Barak u kolovozu mjesecu vojno osvojio i priključio Osmanskom carstvu. I nakon toga bilo je hrvatsko - turskih bitaka za Vrhbosnu i Hodidjed, a značajno je spomenuti da je posljednja velika bitka bila ona iz 1459. godine kad je u velikome požaru stradao Hodidjed nakon što ga sa svojom vojskom kralj bosanskih Hrvata Stjepan Tomašević nije uspio ponovno vratiti u hrvatski posjed, jer su Turci uspjeli odbiti hrvatsku ofenzivu na njihove položaje u zaposjednutome Hodidjedu i Vrhbosni.
U Novom vijeku Bosnu i grad Sarajevo opet su od Turaka, kao i u srednjem vijeku, branili i oslobađali Hrvati, a slavu njihove pobjede prisvajali drugi i hvalili se da su oni pobjeđivali Turke, a ne Hrvati kao što je bilo u stvarnosti. Hrvatski barun Josip Filipović, ujedno i hrvatski plemić i austrijski general u nezadrživom vojnom pohodu, gotovo je na juriš oslobodio Sarajevo od Turaka 19. kolovoza 1878. godine. Opsežne pripreme prethodile su nezadrživom jurišu vojske na čijem je čelu bila pobjednička hrvatska pješačka pukovnija predvođena zapovjednikom barunom Josipom Filipovićem, Ličaninom rodom iz Gospića i mlađim bratom istaknutoga hrvatskog generala Franje Filipovića. Kao jedan od najboljih vojskovođa austrougarske vojske Josip Filipović je postavljen glavnim zapovjednikom vojne akcije oslobađanja Sarajeva, grada niklog na temeljima od strane Turaka srušene, spaljene i uništene hrvatske Vrhbosne. Zato je hrvatsko pješaštvo pod vodstvom baruna Josipa Filipovića bilo do krajnjih granica motivirano da nakon više od četiri stoljeća turskoga tlačenja i ugnjetavanja Hrvata u Bosni uzvrati smrtonosni udarac Turcima i njihovome carstvu na izdisaju. U munjevitoj i rekordno brzoj vojnoj akciji vojska vojskovođe Josipa Filipovića do nogu je potukla Turke, a zanimljivo je da su najjači otpor nezaustavljivoj hrvatskoj vojsci pružili domaći bosanski muslimani iz Sarajeva, kao i lokalni Srbi. I jedni i drugi bili su od strane Turaka nabrijani da ginu za njihove interese i prolijevaju krv u ime Turske kao suvremeni janjičari. No, Hrvati su brzo slomili otpor združenih turskih sluga bosanskih muslimana i posrbljenih Vlaha iz Sarajeva i okolice. Obustavili su otpor za manje od dva dana borbi za grad. Nisu mogli izdržati napad 13. vojnog zbora, potom i 2. armije pod zapovjedanjem baruna Josipa Filipovića. Time je ispunjena zadaća i postavljeni cij, potaknut čak i iz krugova poslovično nesklonim Hrvatima, kao što je primjerice Engleska. Čak je i Englezima postalo jasno tko su i što su Turci, te je na njihov prijedlog i Austro - Ugarska Monarhija 1878. i organizirala opisanu vojnu akcju oslobađanja Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine od turskoga višestoljetnoga ropstva, te je Beč od strane Londona bio pozvan da napokon riješi vojnom silom veliku istočnu krizu.
|
|
© Dragan Ilić
|
|
Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .
|
|
|

|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
|