|
|
|
|
|
|
Radio Krugoval :
|
|
|
|
|
|
Program internet radija “Krugoval”
|
|
|
|
Novo u eTrgovini :
|
|
|
|
Probne kovanice Nezavisne Države Hrvatske :
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje :  .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Džepni sat Nezavisne Države Hrvatske : [ Više slika ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Njemačka vojna udruga “Handschar” (Handžar) :
|
|
|
|
Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojna udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar".
U njoj su se skupili Njemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.
Udruga je izdala 10.4.1955 tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži.
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
Udruga je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
Udruga je u suradnji sa Višnjom Pavelić izdala 1991 godine interesantne i vrlo rijetke kovanice u 6 različitih metala :
25 Banica : 50 priključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
50 Banica : hrvatski ratnik
1 Kuna : Handžar divizija
1 Kuna : Tri srca junačka : grbovi Handžara, Kame i Prinz Eugena
2 Kune : grb HOSa
2 Kune : grb Državne Radne Službe
5 Kuna : Marija Oršić
5 Kuna : Frane Tente
10 Kuna : Čuvaj se Četnika i Partizana
10 Kuna : Crna legija i Vitez Jure Francetić
50 Kuna : Poglavnik Dr. Ante Pavelić
Iste godine je izašla kovanica od
5 Kuna sa motivom “Violator” benda “Depeche Mode”. Ta kovanica je irađena u istim 6 materijalima kao gore opisane kovanica njemačke vojne udruge Handschar/Handžar i kćeri Poglavnika, Višnje Pavelić.
|
|
|
|
|
|
|
|
Jedina je razlika da na toj kovanici nema oznaka “TKH” za “Truppenkameradschaft Handschar” (Vojna udruga Handžar).
[ PROČITAJ VIŠE ]
U našoj e-trgovini možemo vam ponuditi nekoliko ovih kovanica.
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Novo u eTrgovini :
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
IZDANJE SANDŽAK :
2024te godine su navijaći FK Novi Pazar (Torcida Novi Pazar) izdali marke na spomen proključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 29.4.1941 godine u dvije veličine.
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
|
|
IZDANJA “OMOTI” :
1993, 1994, 2022 i 2024 godine su izdani nizi od 16 maraka. Tema tih niza su bendovi ili omoti legendarni albuma po muzičkim stilovima.
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
1993 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 3 niza od benda Depeche Mode
- 1 niz od benda Kraftwerk
- 1 niz od benda Front 242
- 1 niz od benda Nitzer Ebb
- 1 niz od benda Front Line Assembly
- 1 niz od benda Skinny Puppy
i sljedećih muzički stilova :
- 8 niza 70s/80s/90s Synthie Pop, Darkwave, Dark Electro, Italo Disco, Neofolk, ... .
- 2 niza Electronic Body Music.
- 2 niza Neue Deutsche Welle.
- 2 niza House, Dance, ... .
- 3 niza Hip Hop, Miami Bass, Freestyle, ... .
- 3 niza Heavy Metal, Rock, Hard Rock, ... .
- 1 niz Punk, Oi, ... .
- 3 niza Italo Disco, Euro Disco, Hi NRG, ... .
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
1994 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 1 niz od benda Erasure
- 1 niz od benda Pet Shop Boys
- 1 niz od benda Orchestral Manueuvres In The Dark
- 1 niz od benda The Cure
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
2020 godine su izašli nizovi sljedeći muzički stilova :
- 3 niza Neofolk, Industrial ...
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
2024 godine su izašli nizovi sljedećeg benda :
- 3 niza benda Rammstein
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
Kupi ovdje : .
|
|
2024 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :
- 1 niz od Adele
- 1 niz od Ariana Grande
- 1 niz od Beyoncé
- 1 niz od Christina Aguilera
- 1 niz od Lady Gaga
- 1 niz od Miley Cyrus
- 1 niz od Pink
- 1 niz od Rihanna
- 1 niz od Taylor Swift
[ PROČITAJ VIŠE ]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Četnička laž o hrvatskoj pjesmi “Spustila se gusta magla iznad Zagreba” :
|
|
|
|
|
|
Nisu SrBANDI dosta da prisvojavaju hrvatske književnice, vojskovođe, ... sada bi i pjesme :
Naiđem ja na svakakve pizdarije pa tako i na tekst jednog novinara iz krivoslavnog nesveto-savskog komšiluka koji je ljut jerbo u knjizi muzičkog obrazovanja njegove kćerke stoji pjesma
"Spustila se gusta magla" i to po taktovima one naše, samo je tekst ,
„Spustila se gusta magla, tu mi sedi mlado momče pokraj Dunava, pokraj Dunava, sedi i uzdiše, sedi i uzdiše, spustila se gusta magla, tu mi sedi mlado momče, haj, pokraj Dunava, haj, sedi i uzdiše“.
Naravno, napisao je cijeli tekst originala i zgražava se kako je moguće da kopiraju takvo što u bilo kojem obliku. Svoje jadikovke završava sa nevjericom i zaključkom :
"Čisto sumnjam da hrvatska deca uče po taktovima „Marširala, marširala kralja Petra garda“ .
Evo koliko je i novinar neuk i neznan pa jadan misli da je barem ta njihova. "Druže" moj i ta je nastala puno prije no što ste je preradili za kralja.
Original je nastao prije 1890. u 53. pješačkoj pukovniji Zagreb :
"Marširala, marširala, Jelačića vojska,
marširala, marširala, Jelačića vojska;
korak ide za korakom,
a ja junak za barjakom.
I tako dalje, a nama je poznata i po
frajlama koje su istrčale"
A sad SrBANDA?
|
|
|
|
|
53. pješačka pukovnija Zagreb (K.u.K. Infanterieregiment Nr. 53 Agram) bila je zagrebačka pukovnija Austro-ugarske vojske. Između 1835. i 1898. nosila je ime nadvojvode Leopolda. Od tada do 1904. nosila je ime "Edler von Latour". Od 1905. do 1913. nazivala se "Ritter Plentzner v. Scharneck", da bi od 1913. dobila naziv "grof Viktor Dankl von Krasnik".
U Ratu za austrijsku baštinu, 1741. barun Franjo Trenk s dozvolom Marije Terezije osniva "Pandurski korpus baruna Franje Trenka". Tijekom travnja i svibnja 1741. okupio je više od tisuću dobrovoljaca, većinom iz Slavonije. 1745. Marija Terezija odobrava Trenkov prijedlog i korpus poput regularnih postrojbi pretvara u pandursku pukovniju. Nakon Aachenskog mira Trenkova pandurska pukovnija 22. prosinca 1748. pretvara se u Slavonski bataljun. Početkom Sedmogodišnjeg rata 8. rujna 1756. Slavonski bataljun je pretvoren u redovnu pukovniju, što je potvrđeno carskim dekretom 20. listopada 1756. Pješačka pukovnija je dobila broj 53.
Nakon sklapanja saveza Prusije i Italije protiv Austrije 8. travnja, Habsburška Monarhija provodi 21. travnja mobilizaciju svoje vojske u Italiji, nazvane Južna vojska. Pješačka pukovnija "Nadvojvoda Leopold" br. 53., kao dio Južne vojske, upućena je na talijansko ratište, gdje se borila pod zapovjedništvom pukovnika Hermanna Dahlena von Orlaburga. Postrojba je odigrala važnu ulogu prilikom bitke kod Custozze 24. lipnja 1866. Devet i pol satnija pukovnije "Nadvojvoda Leopold" br. 53 našlo se u odlučnom trenutku bitke kod Custozze na rješavajućoj točki i znatno pridonijelo osvajanju tog sela. Za pothvate u bitci tri su časnika i 11 dočasnika i vojnika odlikovani, a još šest časnika i 39 dočasnika i vojnika su pohvaljeni.
Ubrzo nakon toga, odlučujući poraz austrijske Sjeverne vojske u sukobima s Prusima kod Sadove (Königsgratza) i opasnost koja je prijetila Beču doveli su do prebacivanja pukovnije na sjever zajedno s većim dijelom Južne vojske. Nakon sklapanja primirja na tom području 53. pukovnija se vraća u Italiju, gdje borbe također ubrzo prestaju. Od početka sukoba na talijanskom ratištu do kraja rata sudjelovala je i IV. bojna 53. pukovnije, koja se istaknula u obrani od žestokih talijanskih napada na mostobran kod Borgofortea.
Austrijskim postrojbama, jačine 82.000 ljudi, suprotstavila se slabo organizirana pretežno muslimanska milicija od 40.000 vojnika (uz određen broj pridruženih pravoslavnih harambaša), koju je vodio sarajevski agitator Hadži Lojo. Glavne austrijske snage, tzv. "okupacijske snage" od 9.400 vojnika pod zapovjedništvom baruna Josipa Filipovića, brzo su prodrle kroz sjevernu Bosnu osvojivši Banju Luku, Maglaj i Jajce, dok su postrojbe pod zapovjedništvom podmaršala Stjepana Jovanovića nadirale iz Dalmacije. Nakon bitke kod Viteza 16. kolovoza u srednjoj Bosni u kojoj su presudno porazile vojsku bosanskih muslimana, Filipovićeve postrojbe 19. kolovoza zauzele su Sarajevo u kojemu je pružen žestok otpor domaćeg muslimanskog stanovništva, te napredovanjem kroz Hercegovinu i Novopazarski sandžak zauzele cijelu Bosnu i Hercegovinu. Osvajanje je trajalo manje od tri mjeseca, tijekom kojih su ukupni gubitci austrijskih postrojbi iznosili 946 poginulih i 3980 ranjenih vojnika.
1913., pukovnija je preimenovana u 53. pješačku pukovniju "grof Viktor Dankl" (Ungarisch-Kroatisches Infanterie Regiment "Dankl" Nr. 53.). 1914. tri zagrebačke bojne 53. pukovnije nalazile se u sastavu 72. pješačke brigade, 36. divizije, pod zapovjedništvom XIII. zagrebačkog zbora, dok se četvrta nalazila u sklopu 6. gorske brigade 18. pješ. divizije XVI.bosansko-hercegovačkog zbora. Većina pukovnije je zajedno sa zagrebačkim korpusom 1914. upućena na istočno (balkansko) ratište. Početkom 1915. XIII. zbor je prebačen na rusko bojište u sastav 7. vojske u Bukovini. Pukovnija, kojoj je u međuvremenu vraćeno staro ime, se posebno istaknula na tom ratištu pri zauzimanju istočne Galicije i Bukovine. Zajedno s korpusom pukovnija je prebačena u veljači 1918. na jugozapadno (talijansko) bojište, gdje se već od otvaranja bojišta sredinom 1915. borila 4. bojna 53. zagrebačke pješačke pukovnije. Tu se postrojba posebno istaknula prilikom 12. sočanske ofenzive.
|
|
|
|
|
|
|
|
O ljudskim gubitcima svih hrvatskih postrojbi austro-ugarske vojske uoči Božića 1915. govori Miroslav Krleža u romanu Zastave (citirajući vjerodostojno onodobne novinske izvještaje). Pritom spominje i 53. pukovniju s 18.000 poginulih. Do točnih podataka je teško doći, jer su oni zametnuti i rasuti po arhivima u Beču, Budimpešti i Beogradu.
5. prosinca 1918. oko 13 sati vojnici, časnici i dočasnici 53. pješačke pukovnije krenuli su iz Rudolfove vojarne zajedno s 25. domobranskom na Jelačićev trg u Zagrebu prosvjedovati protiv monarhije i ulaska Hrvatske u Kraljevinu SHS nakon završetka Prvog svjetskog rata. Vojnike, kojima se priključio veći broj građana, na uglu Frankopanske i Ilice nastojale su zaustaviti vladine snage, koje se nakon par hitaca u zrak povlače. Demonstranti nastavljaju prema središnjem zagrebačkom trgu uz povike podrške hrvatskoj republici. Na Trgu im se priključilo još građana. Domobrani i vojnici su razvili hrvatske trobojnice i otvoreno skandirali republika i Hrvatska. Čim su došli na Jelačićev trg na njih je otvorena puščana i mitraljeska vatra s krovova okolnih zgrada. U sukobu je ubijeno 13, a ranjeno 17 ljudi, što je poznato pod nazivom Prosinačke žrtve.
Stvaranjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba pokrenut je krajem 1918. proces demobilizacije u kojem su raspuštene hrvatske postrojbe bivše austro-ugarske vojske i hrvatskog domobranstva. Raspuštanje postrojbi počelo je u studenome 1918. i nastavilo se u prvim mjesecima 1919. Početkom siječnja 1919. naređeno je ukidanje 25. i 26. pješačke pukovnije kao i onih iz zajedničke austro-ugarske vojske.
Smatra se da je slavna koračnica "Marširala, marširala, Jelačića vojska" nastala među vojnicima 53. pukovnije. Uz nju, u ovoj dugovječnoj postrojbi nastale su i druge pjesme, poput Pazi, care, na Hrvate, koja je nastala tijekom zaposjedanja BiH. Službene boje uzoraka na paradnim odorama časnika i dočasnika bile su tamnocrvena sa srebrnim pucetima. Postrojbu se često nazivalo i "Leopoldcima", jer je dugo vremena nosila naziv 53. pukovnija nadvojvode Leopolda.
Dan postrojbe slavio se 24. lipnja u znak sjećanja na bitku kod Custozze 1866. Tad se služila svečana misa u crkvi sv. Marka, uručivana su odlikovanja i pohvale, vojna glazba i odredi postrojbe paradirali su ulicama Zagreba, nakon čega je obično organiziran svečani ručak za najviše uzvanike.
1873. stožer se nalazio izmješten u Grazu, dok su sve bojne pukovnije bile u Zagrebu. Između 1904. i 1907. zapovjedništvo zajedno s 3. i 4. bojnom nalazi se u Bjelovaru, a 1. i 2. bojna u Zagrebu. Od 1908. do kraja rata stožer pukovnije i tri bojne bili su smješteni u Zagrebu, u Rudolfovoj vojarni, dok je četvrta bojna bila smještena u Foči.
|
|
|
|
|
|
|
|
Zapovjednici :
1873. - puk. vitez Ludwig von Pielsticker
1903. – 1904. - puk. Josef Rowenski
1905. – 1908. - puk. Friedrich Novak
1909. – 1911. - puk. Friedrich Gostischa
1912. – 1914. - puk. Franz Mahr von Oraviczabánya
1914. - puk. Friedrich Schirmer
Inačica iz 1916.
Austrougarsku, ili bosansku verziju pjesme pjeva Lojo Edhem, vojnik 1. bosanskohercegovačkog pješadijskog regimenta. Snimljeno 29. 1. 1916. u Budimpešti.
Marširala, marširala prva regimenta
Marširala, marširala prva regimenta
Samo korak za korakom,
a ja junak za barjakom
Milka nosi crven-beli-plavi,
ajmo ajmo svi u boj!
Marširala, marširala ispred Sarajeva
Marširala, marširala ispred Sarajeva
Samo korak za korakom,
a ja junak za barjakom
Milka nosi crven-beli-plavi,
ajmo ajmo svi u boj!
Istrčale, istrčale sve Sarajvske frajle
Istrčale, istrčale sve Sarajvske frajle
Samo korak za korakom,
a ja junak za barjakom
Milka nosi crven-beli-plavi,
ajmo ajmo svi u boj!
Verzija pjesme iz Nezavisne Države Hrvatske :
Spustila se gusta magla
Iznad Zagreba
To ne biva gusta magla
Iznad Zagreba
Već to bila hrabra vojska
Poglavnikova
Poglavniče skupljaj vojsku
Sve pod jedan broj
Pa ju vodi sve do Drine
U krvavi boj
Poglavnik im dao ime
Hrabre Ustaše
To je vojska koja brani
Domove naše
Spustila se gusta magla
Iznad Kupresa
To ne biva gusta magle
Iznad Kupresa
Pod džamijom viče Boban
Hrabri Ustaša
Poglavnik im dao ime
Crna Legija
To je bila hrabra vojska
Crna Legija
|
|
|
|
|
|
|
Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :
- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.
- Lažemo zbog slobode.
- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.
- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“
- „Laž je srpski državni interes.“
- „Laž je u samom biću Srbina“.
- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“
- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“
Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :
- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."
Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”
U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.
Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"
Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"
Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.
Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"
Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”
“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.
1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
