Od Istre do Boke Kotorske

Od Slavonije do Dalmacije

 

 

 



 

Od Međimurja do Srijema

Od Zagorja do Sandžaka

 

 

 

 

 

Nezavisna Država Hrvatska

Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.

 

Radio Krugoval :

 

 

Program internet radija “Krugoval”


 

Novo u eTrgovini :

 

Probne kovanice Nezavisne Države Hrvatske :

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Džepni sat Nezavisne Države Hrvatske : [ Više slika ]

 

Kupi ovdje : Shop.


 

Njemačka vojna udruga “Handschar” (Handžar) :

 

Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojna udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar".

U njoj su se skupili Njemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.

Udruga je izdala 10.4.1955 tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Udruga je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.

[
PROČITAJ VIŠE ]

 

Udruga je u suradnji sa Višnjom Pavelić izdala 1991 godine interesantne i vrlo rijetke kovanice u 6 različitih metala :

25 Banica : 50 priključenja Sandžaka
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
50 Banica : hrvatski ratnik
1 Kuna : Handžar divizija
1 Kuna : Tri srca juna
čka : grbovi Handžara, Kame i Prinz Eugena
2 Kune : grb HOSa
2 Kune : grb Državne Radne Službe
5 Kuna : Marija Oršić
5 Kuna :
Frane Tente
10 Kuna : Čuvaj se Četnika i Partizana
10 Kuna : Crna legija i Vitez Jure Francetić
50 Kuna : Poglavnik Dr. Ante Pavelić

Iste godine je izašla kovanica od
5 Kuna sa motivom “Violator” benda “Depeche Mode”. Ta kovanica je irađena u istim 6 materijalima kao gore opisane kovanica njemačke vojne udruge Handschar/Handžar i kćeri Poglavnika, Višnje Pavelić.

 

 

Jedina je razlika da na toj kovanici nema oznaka “TKH” za “Truppenkameradschaft Handschar” (Vojna udruga Handžar).

[
PROČITAJ VIŠE ]

U našoj e-trgovini možemo vam ponuditi nekoliko ovih kovanica.

Kupi ovdje : Shop.


 

Novo u eTrgovini :

 

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

 

IZDANJE SANDŽAK :

2024te godine su navijaći FK Novi Pazar (Torcida Novi Pazar) izdali marke na spomen proključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 29.4.1941 godine u dvije veličine.

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

 

IZDANJA “OMOTI” :

1993, 1994, 2022 i 2024 godine su izdani nizi od 16 maraka. Tema tih niza su bendovi ili omoti legendarni albuma po muzičkim stilovima.

 

Kupi ovdje : Shop.

1993 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 3 niza od benda Depeche Mode
- 1 niz od benda Kraftwerk
- 1 niz od benda Front 242
- 1 niz od benda Nitzer Ebb
- 1 niz od benda Front Line Assembly
- 1 niz od benda Skinny Puppy

i sljedećih muzički stilova :

- 8 niza 70s/80s/90s Synthie Pop, Darkwave, Dark Electro, Italo Disco, Neofolk, ... .
- 2 niza Electronic Body Music.
- 2 niza Neue Deutsche Welle.
- 2 niza House, Dance, ... .
- 3 niza Hip Hop, Miami Bass, Freestyle, ... .
- 3 niza Heavy Metal, Rock, Hard Rock, ... .
- 1 niz Punk, Oi, ... .
- 3 niza Italo Disco, Euro Disco, Hi NRG, ... .

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

1994 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od benda Erasure
- 1 niz od benda Pet Shop Boys
- 1 niz od benda Orchestral Manueuvres In The Dark
- 1 niz od benda The Cure

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2020 godine su izašli nizovi sljedeći muzički stilova :

- 3 niza Neofolk, Industrial ...

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2024 godine su izašli nizovi sljedećeg benda :

- 3 niza benda Rammstein

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2024 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od Adele
- 1 niz od Ariana Grande
- 1 niz od Beyoncé
- 1 niz od Christina Aguilera
- 1 niz od Lady Gaga
- 1 niz od Miley Cyrus
- 1 niz od Pink
- 1 niz od Rihanna
- 1 niz od Taylor Swift

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

 

Nepregledni niz i doprinos Hrvata islamske vjere u hrvatskoj književnosti.

Znameniti bosanski književnik Meša Selimović, slikovito i nadahnuto kroz stihove izražava pripadnost bosanskih muslimana hrvatskom narodu. U vrijeme buđenja hrvatske nacionalne svijesti muslimana i Selimović time daje svojevrsan obol. Premda su ga desetljećima Srbi , kao i mnoge druge ljude nesrpskog korijena smišljeno i sračunato svojatali, on se svojim književnim opusom i napose odanošću hrvatskoj nacionalnoj ideji, upravo posve suprotno deklarirao od onoga što su mu pripisivali Srbi. Uostalom , to je najbolje iskazao sljedećim stihovima:

"A zlatno doći će doba kad će hrvatske svijesti,

Na našem ognjištu opet zabuktat žarki plam,

I ti ćeš s hrvatstva dragog teške okove stresti,

A složna braća tebi zidat će veleban hram."

O mitopoetskoj predodžbi derviške Bosne Selimović piše u djelu "Derviš i smrt" i riječima jednog od junaka romana ilustrira stanje nacionalnog duha bosanskih muslimana svoga vremena: " Što smo onda mi? Lude? Nesrećnici? Najzamršeniji ljudi na svijetu. Ni s kim povijest nije napravila takvu šalu kao s nama. Do jučer smo bili ono što danas želimo da zaboravimo. Ali, nismo postali nešto drugo. Stali smo na pola puta, zabezeknuti. Ne možemo više nikud. Otrgnuti smo, a nismo prihvaćeni. Kao rukavac što ga je bujica odvojila od majke rijeke i nema više toka ni ušća, suviše malen da bude jezero, suviše velik da ga zemlja upije. S nejasnim osjećajem stida zbog porijekla i krivice zbog otpadništva, nećemo da gledamo unatrag, a nemamo kud da gledamo unaprijed. Zašto zadržavamo vrijeme, u strahu od ma kakvog rješenja? Preziru nas i braća i došljaci, a mi se branimo ponosom i mržnjom. Htjeli smo da se sačuvamo, a tako smo se izgubili da više ne znamo ni što smo. Nesreća je što smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i nećemo iz nje."

Tako veli literarni junak Mehmeda - Meše Selimovića. Ovaj opis stanja svijesti i duha muslimana Selimovićevog vremena kao pod indigom preslikava i današnje lutanje bosanskih muslimana. Kao da je vrijeme za tren zaustavljeno, a bosanski muslimani ostali zarobljeni na raskrižju dva smjera, jednoga što vodi putem i drugoga što navodi na stranputicu.Nema značajnijeg pomaka u razmišljanju današnjih muslimanskih naraštaja u odnosu na vrijeme koje Selimović dočarava kroz ispovijest spomenutoga naratora romana. Bez ikakvog prijepora, jedinstvo književnosti Hrvata katoličke i islamske vjere temelji se na barem pet glavnih značajki. To su hrvatsko nacionalno opredjeljenje, teritorijalna pripadnost, isti kriterij jezika i pisma, isti krug kulturnog stvaranja i pripadnost istom iskonskom korijenu nacije i religije, što se tijekom stoljeća preko bogumilstva i na druge načine transformirala iz katoličanstva u islam. Ovaj proces preoblikovanja izvorne katoličke kulturne baštine Bosne u islamsku tradiciju i mješanja utjecaja kultura Istoka i Zapada na tlu Bosne, odigrao se nakon prodora Osmanlija u hrvatske krajeve i njihovog zaposjednuća  Bosne i Hercegovine. Tada i dolazi do simbioze i jedinstvenoga ukrštanja zapadne i istočnjačke kulturne tradicije i običaja u Bosni i Hercegovini. To se, kao rijetko gdje, ogleda i kroz isprepletenu književnost, u kojoj se prelamaju uplivi katoličkog i islamskog svijeta na bosanskohercegovačkom prostoru.

Prvi doprinosi književnika islamske vjere u hrvatskoj književnosti javljaju se u Bosni i Hercegovini na štokavici i uglavnom na ikavici, te na pismu arabici. Ta se književna djela ubrajaju u takozvanu hrvatsku aljamiado književnost ( što označava pisanje arapskim pismom na nearapskom jeziku, kao što je slučaj i sa Maurima u Španjolskoj, Turcima, Irancima i Kurdima, a u južnoslavenskim zemljama pod turskom vlašću bilo je književnih djela na narodnom slavenskom jeziku pisanih i prilagođenih arapskim pismom zvanim aljamiado ). Radi se pretežito o vjerskim i pobožnim pjesmama ilahijama, zatim poučno moralističkim pjesmama kasidama, te pjesmama pritužbenog karaktera, domoljubnim pjesmama i ljubavnim stihovima. Već oko 1588 - 89. godine javlja se pisac, potpisan kao Mehmed, sa svojom "Hrvatskom pjesmom" ( Chirvat Turkisi ), zatim u XVII stoljeću pisac pritužbi Hadži Jusuf Livnjak, onda leksikograf Muhamed Hevaji Uskufi ( hrvatsko - turski rječnik ), pjesnik Hasan Kaimija Zrinović koji je napisao i poznatu domoljubnu, protumletačku pjesmu (..."Nemojte se kladiti, a Hrvate paliti, zato ćete platiti, kad vam ode Kandija"...). Iz XVIII stoljeća osobito je poznat "Duvanjski arzulah" ( arzulah označava molbu, predstavku ), a kao književni stvaratelji ističu se Muhamed Velihihodžić, Mustafa Bašeskija, najcjenjeniji autor pobožnih pjesama, Ahmed Karahodža, autor pjesme "Bošnjakuša", Hasan Mostarac, Mustafa Ejubović, Mahmud Mostarac, Nerkezi, alijas Muhamed Sarajlija i mnogi drugi.

U XIX stoljeću osobito se ističu pisci islamske vjere pod snažnim utjecajem pučke poezije. To su Seid Vehab Ilhamija, Umihana Čuvidina, prva poznata pjesnikinja muslimanka, autorica pjesme "Sarajlije idu na vojsku protiv Srbije," zatim Mustafa Firakija, autor opširnog arzulaha, Abdurahman Sirija, Feizo Travničanin, Hasan Travničanin, Jusuf beg Čengić, Abdul Kerim Tefterdarija, Omer Humo, osobito poznat kao promicatelj hrvatskih djela pisanih arabicom, zatim Salih Gašević, Hamza Puzić i ostali. Usporedo s hrvatskom aljamiado književnošću javljaju se i pisci islamske religije na orijentalnim jezicima i to turskom, arapskom i perzijskom. Izdvojenu skupinu tvore pisci koji upotrebljavaju latinicu i ubrajaju se u takozvane hrvatske islamiste. Među takvima se u XVI stoljeću ističu Mustafa paša Skenderpašić Jurišević, ujedno i zet sultana Selima Prvog, zatim Hasan Čafi Turhanović - Pruščak, Ibrahim beg Alajbegović, Ali Dedo, te Arif beg Rizvanović, poznat i pod pseudonimom Hikmet, a glasovit je kao pravnik, mistički filozof i autor povijesnih tema. Među hrvatskim islamistima tijekom XVIII stoljeća osobito se ističu Muhamed Jusufović, inače autor arapske sintakse na turskom, Mustafa Bošnjak, nekad i uz pseudonim Ledunni, Ahmed Mostarac, izvrsni poznavatelj islamskog prava, a iz razdoblja prije austrijskog zaposjednuća Bosne 1878. godine valja spomenuti Muhameda Šaćira Kurtčehaića, urednika službenih novina "Bosna,", te vlasnika i urednika časopisa "Gjulseni Saraj," i pjesnikinju Habibu, kći Ali paše Rizvanbegovića. Ovom književnom opusu pripadaju i muslimanske pučke epske pjesme nastale na području takozvane Turske Hrvatske na prostoru između Une i Vrbasa. Junaci tih pjesama su Đerđelez Alija, Mustaj Beglički iz Udbine, braća Mujo i Halil Hrnjica iz Kladuše, Budalina Tale... Pod pučku poeziju spadaju i mnogobrojne lirske pjesme, balade i romasne, kojih muslimani i katolici imaju daleko više u književnosti nego, primjerice Srbi. Najglasovitija muslimanska balada zasigurno jest "Hasanaginica," koja je prevedena ili obrađena na nekoliko svjetskih jezika. Ljepotom te balade bili su zadivljeni Goethe, Merimee, Byron, Puškin, Ljermontov, Grimm i drugi književnici svjetskog glasa. Osjećajnost hrvatskih muslimana našla je svoj najpotpuniji umjetnički izraz i u sevdalinki, ljubavnoj pjesmi punoj čežnje i lirske istančanosti.

Doprinos muslimana hrvatskoj književnosti osobito je osnažio nakon zaposjednuća Bosne i Hercegovine 1878. godine. Među prvim piscima tog naraštaja izdvajaju se Mehmed beg Kapetanović Ljubušak, Safvet beg Bašagić, koji se potpisivao i kao Mirza Safet, te Osman Nuri Hadžić koji je u suradnji s katolikom Ivanom Miličevićem pisao romane i pripovjetke pod pseudonimom Osman Aziz. Ti su pisci ponajviše surađivali u literarnom časopisu "Nada", kojega je 1885. godine u Sarajevu pokrenuo urednik Silvije Strahimir Kranjčević, a već prvoga svibnja 1900. osnivaju muslimanski obiteljski list "Behar." Listu su namijenili ulogu prosvjećivanja bosansko - hercegovačkih muslimana, njihove izobrazbe u zapadnjačkom duhu i naposljetku, buđenja hrvatske nacionalne svijesti. Zadaće su im bile više nego teške budući da su pokretači "Behara" nailazili na zid patrijarhalnog odgoja i vjerskog konzervativizma što je zazirao od svih "inovjerskih novotarija." Među hrvatskim književnim realistima muslimanske provenijencije posebno se ističu već spomenuti Osman Nuri Hadžić ( 1869 - 1937 ), Edhem Mulabdić ( 1862 - 1954 ) i Hamid Šahinović-Ekrem ( 1882 - 1936 ). Prva dvojica su pripovjedači i romanopisci, a treći je pisac drama i komedija. Književnika Safvet bega Bašagića ( 1870 - 1934 ), pjesnika, prevoditelja, književnog istraživača, povjesničara, islamista i političara, mnogi književni kritičari svrstavaju među hrvatske realiste, a pojedini i među pisce hrvatske Moderne. Posebno je cijenjen njegov znanstveni rad i mnogi ga povjesničari stoga nazivaju hrvatskim muslimanskim preporoditeljem s ogromnim utjecajem na mlađe naraštaje. U hrvatsku Modernu spada svakako i pjesnik Musa Ćazim Ćatić ( 1878 - 1915 ), koji je na literarnom polju blisko kontaktirao s Matošem, Ujevićem i Galovićem. Ćatićeva je ljubavna lirika divan amalgam bosansko hrvatske književnosti i istočnjačkoga senzibiliteta.

 

© Dragan Ilić

 

Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .

 

 

Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :

- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.

- Lažemo zbog slobode.

- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.

- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“

- „Laž je srpski državni interes.“

- „Laž je u samom biću Srbina“.

- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“

- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“

Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :

- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."

 

Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”

U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.

Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"

Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"

Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.

Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"

Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”

“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.

1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"

U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.

 

 

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :

 

Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

1941 I 1942 I 1943 I 1944 I 1945 I Probe I Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

Alpenvorland Adria I Banat I Banja Luka I Belišće I Berane I Boka Kotorska I Brač I Hvar I Korčula I Lastovo I Međimurje I OZAK I Prinz Eugen Gau I Rijeka / Kupa I Sandžak I Šibenik I Split I Sušak I Ugljan
Velika župa Dubrava I Velika župa Rasa I Zadar

Biljegi općina i gradova :

Banja Luka I Bjelovar I Derventa I Dubrovnik I Granešinska Dubrava I Hrvatska Mitrovica I Hrvatski Karlovci I Karlovac I Koprivnica I Kustošija I Nova Gradiška I Osijek I Petrinja I Petrovaradin I Plehan I Rajlovac I Ruma
Samobor I Sarajevo I Sinj I Sisak I Slavonski Brod I Slavonska Požega I Stara Pazova I Stenjevec I Sveta Klara I Sveta Nedelja I Šestine I Tuzla I Vinkovci I Virovitica I Vrapče I Vrbovec I Vukovar I Zagreb I Zemun I Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

Biljegi I Doplatne marke I Dunav osiguranje I Evropsko osiguranje I Hitlerjugend I Hrvatska Državna Željeznica I Hrvatski Crveni Križ I Inselpost I Katolička crkva I Marke za pristup SS diviziji “Princ Eugen”
Mirovinska zaklada namještenika S.P.Ž. I Mirovinski fond I Monopol I Muslimanska zajednica I Nacionalna Obrana I Njemačka Narodna Skupina I Novinarska Mirovinska Naklada I Obranbeni prirezi i Porezne marke
Porto marke I Pristojba za putni fond I Savez hrvatskih planinarskih društava I Službene marke I Sport I Studentski fond I Sudski biljegi I Trake za kontrolu poreza na promet I Trošarinski biljegi I Vinjete I Vojne marke
Zagrebački električki tramvaj I Neizdane marke I Nepoznate marke

Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

"Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske I Australsko filatelističko društvo I Bend Rammstein I Borče! Misli na svoju majku! I Čuvaj se Jugoslavena! I Erich von Däniken
Fantazijska izdanja i falsifikati I Fazlagića kula I Hrvatska jela I Hrvatske Obrambene Snage (HOS) I Hrvatski Franjevci I Hrvatski navijaći I Hrvatski Sandžak I Hrvatski zračni asovi
Izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji I Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske I Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske I Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar) I “Omoti” 1993 I “Omoti” 1994 I “Omoti” 2020 I “Omoti” 2024 I Papa Ivan Pavao II. I Povijest Hrvata I Povijesna karta I "Republika Hrvatska" iz 1971. godine I Sandžak, 2024
“Slava Ukrajini” / "Putler" I Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske I Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito I Ustaša I Velika Smradija I Zvonimir Boban

Interesantno :

Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj I Dionice I Hrvatska Državna Banka I Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države HrvatskeIzložba : Borba ujedine Evrope na istoku I Lutrija
Pečati Nezavisne Države Hrvatske I Poštanski troškovi I Pošta u radnim logorima I Razglednice

Dizajneri poštanski maraka Nezavisne Drzave Hrvatske :

Antonini, Otto I Horvat, Radoslav I Kirin, Vladimir I Kočiš, Volođa I Kocmut, Božidar I Režek, Ivo I Seizinger, Karl I Vulpe, Milan



 


[ Otisak ] [ Izjava o privatnosti ] [ Opći uvjeti poslovanja ] [ Pravo na odustanak ] [ Poštarina ]


Flag Counter 


Facebook eBay Delcampe Njuskalo Youtube eMail

Ova stranica koristi kolačiće. Ako i dalje ostanete na ovoj stranici, prihvaćate našu upotrebu kolačića.

Izjava o privatnosti Prihvati