Od Istre do Boke Kotorske

Od Slavonije do Dalmacije

 

 

 



 

Od Međimurja do Srijema

Od Zagorja do Sandžaka

 

 

 

 

 

Nezavisna Država Hrvatska

Što Bog da i sreća junačka. // Na ljutu ranu ljutu travu. // Ž.A.P.

 

Radio Krugoval :

 

 

Program internet radija “Krugoval”


 

Novo u eTrgovini :

 

Probne kovanice Nezavisne Države Hrvatske :

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Džepni sat Nezavisne Države Hrvatske : [ Više slika ]

 

Kupi ovdje : Shop.


 

Njemačka vojna udruga “Handschar” (Handžar) :

 

Nakon II. Svijetskog Rata je u Njemačkoj nastala vojna udruga, sastavljena od prijašnjih vojnika i častnika SS divizije "Handžar".

U njoj su se skupili Njemci, njemački Volksdeutscheri iz Nezavisne Države Hrvatske te katolički i muslimanski Hrvati u egzilu iz od Jugo-Srba i domaćih izdajnika okupirane Nezavisne Države Hrvatske.

Udruga je izdala 10.4.1955 tri srebrena prstena sa motivom Handžar divizije, grbom Nezavisne Države Hrvatske i motivom Ustaške mladeži.

 

Kupi ovdje : Shop.

 

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Udruga je između 1955 i 1994 godine izdala 80 niza sa 4 do 32 donacijski maraka koje ne možete naći niti u jednim filatelističkom katalogu.

[
PROČITAJ VIŠE ]

 

Udruga je u suradnji sa Višnjom Pavelić izdala 1991 godine interesantne i vrlo rijetke kovanice u 6 različitih metala :

25 Banica : 50 priključenja Sandžaka
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
50 Banica : hrvatski ratnik
1 Kuna : Handžar divizija
1 Kuna : Tri srca juna
čka : grbovi Handžara, Kame i Prinz Eugena
2 Kune : grb HOSa
2 Kune : grb Državne Radne Službe
5 Kuna : Marija Oršić
5 Kuna :
Frane Tente
10 Kuna : Čuvaj se Četnika i Partizana
10 Kuna : Crna legija i Vitez Jure Francetić
50 Kuna : Poglavnik Dr. Ante Pavelić

Iste godine je izašla kovanica od
5 Kuna sa motivom “Violator” benda “Depeche Mode”. Ta kovanica je irađena u istim 6 materijalima kao gore opisane kovanica njemačke vojne udruge Handschar/Handžar i kćeri Poglavnika, Višnje Pavelić.

 

 

Jedina je razlika da na toj kovanici nema oznaka “TKH” za “Truppenkameradschaft Handschar” (Vojna udruga Handžar).

[
PROČITAJ VIŠE ]

U našoj e-trgovini možemo vam ponuditi nekoliko ovih kovanica.

Kupi ovdje : Shop.


 

Novo u eTrgovini :

 

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

Kupi ovdje : Shop.

 

IZDANJE SANDŽAK :

2024te godine su navijaći FK Novi Pazar (Torcida Novi Pazar) izdali marke na spomen proključenja Sandžaka Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 29.4.1941 godine u dvije veličine.

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

 

IZDANJA “OMOTI” :

1993, 1994, 2022 i 2024 godine su izdani nizi od 16 maraka. Tema tih niza su bendovi ili omoti legendarni albuma po muzičkim stilovima.

 

Kupi ovdje : Shop.

1993 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 3 niza od benda Depeche Mode
- 1 niz od benda Kraftwerk
- 1 niz od benda Front 242
- 1 niz od benda Nitzer Ebb
- 1 niz od benda Front Line Assembly
- 1 niz od benda Skinny Puppy

i sljedećih muzički stilova :

- 8 niza 70s/80s/90s Synthie Pop, Darkwave, Dark Electro, Italo Disco, Neofolk, ... .
- 2 niza Electronic Body Music.
- 2 niza Neue Deutsche Welle.
- 2 niza House, Dance, ... .
- 3 niza Hip Hop, Miami Bass, Freestyle, ... .
- 3 niza Heavy Metal, Rock, Hard Rock, ... .
- 1 niz Punk, Oi, ... .
- 3 niza Italo Disco, Euro Disco, Hi NRG, ... .

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

1994 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od benda Erasure
- 1 niz od benda Pet Shop Boys
- 1 niz od benda Orchestral Manueuvres In The Dark
- 1 niz od benda The Cure

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2020 godine su izašli nizovi sljedeći muzički stilova :

- 3 niza Neofolk, Industrial ...

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2024 godine su izašli nizovi sljedećeg benda :

- 3 niza benda Rammstein

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

Kupi ovdje : Shop.

2024 godine su izašli nizovi sljedeći bendova :

- 1 niz od Adele
- 1 niz od Ariana Grande
- 1 niz od Beyoncé
- 1 niz od Christina Aguilera
- 1 niz od Lady Gaga
- 1 niz od Miley Cyrus
- 1 niz od Pink
- 1 niz od Rihanna
- 1 niz od Taylor Swift

[ PROČITAJ VIŠE ]

 

 

Hrvatska i katolička Bosanska Posavina bila je povijesno dijelom Hrvatskog Kraljevstva, tek na kratko u 14. stoljeću dijelom Bosne i nikada do velikosrpske agresije od 1992 - 1995. nije imala srpsku i pravoslavnu većinu naroda.

Bosanska Posavina nalazi se na prostoru veličine 2660 četvornih kilometara i obuhvaća općine Bosanski Brod, Derventu, Doboj ( Komaricu ), Odžak, Bosanski Šamac, Modriču, Orašje, Brčko i Gradačac (Tramošnicu ). Taj cijeli posavski pojas što leži uz desnu obalu rijeke Save i sve od Dubočca do Brčkog, sve je od najranije doselidbe Hrvata u te krajeve od sedmoga stoljeća poslije Krista i sve do velikosrpske agresije na BiH od 1992 - 1995. bio naseljen pretežito hrvatskim katoličkim pučanstvom. I kao zasebno zemljopisno i povijesno područje unutar Bosne i Hercegovine, Bosanska Posavina je oduvijek bila jedna zaokružena gospodarska i ekonomska cjelina i posebna regija.

Hrvati na prostor današnje Bosanske Posavine doseljavaju već 626. godine u prvoj polovici sedmoga stoljeća i netom po dolasku tijekom Velike seobe naroda na današnje hrvatske etničke prostore od Drave na sjeveru do Jadrana na jugu. Bosanska Posavina je tijekom vladavine hrvatskih knezova i kraljeva bila sastavnim dijelom višestoljetnog Hrvatskog Kraljevstva i nakon što je Hrvatska 1102. godine ušla u personalnu uniju s Ugarskom i kad na prijestolju Hrvata nije bila više hrvatska narodna dinastija Trpimirovića. No, Bosanska Posavina ostala je i dalje u sklopu Hrvatske. Ona nije bila sastavnim dijelom Bosne niti za vrijeme vladavine glasovitog bosanskog bana hrvatske krvi Kulina Kotromanića koncem 12. i početkom 13. stoljeća. O tome postoje i izvorni dokumenti, kao i dokument kojim ban Kulin jamči Dubrovčanima slobodu trgovanja po Bosni. Taj dokument izvorno ovako glasi:

"U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, Ja ban bosanski Kulin prisezaju ( prisežem ) tebe kneže Krvašu i vsem gradam dubrovam pravi prijatelj bili u pravu vjeru dokolje sam živ. Vsi Dubrovčani kire hode po mojemu vladanj trgujuće, gdje si kto krevat, godi si kto mine, pravov vjerov i pravim srce držati je bez vsakoje zledi razvije mkto svojov voljom poklon i da mu ne bude od mojih cest nikov sile i dokolije u mene bude, dati im savjet i pomoć, kakore i sebe, kolikore bez vsega primislja. Tako mi Bog pomagaj i se sveto evanđelje."

I iz 1244. godine postoji pisan trag o hrvatskoj Posavini ( "Terra Tolys" o zemlji oko rječice Tolise, a 1324. godine spominje se Nenavište, prostor s obje strane rijeke Bosne. Prvi bosanski kralj Tvrtko Prvi Kotromanić ( 1353 - 1391 ) pripojio je prvi puta Posavinu teritoriju Bosne. U svojoj povelji bosanski kralj hrvatskog podrijetla Tvrtko Prvi Kotromanić spominje župu Jakeš i župu Modriču. U 15. stoljeću Bosanska Posavina se ponovno priključuje svojoj matici Hrvatskoj u okviru Ugarsko - Hrvatskog Kraljevstva. I to stanje potrajat će ve do 1536. godine kada Posavina pada pod tursku okupaciju. Onu pravu središnju Bosnu Turci su okupirali još 1463. godine, pune 73 godine prije nego su zauzeli Posavinu. Iz turskoga razdoblja vladavine Posavinom vrijedi istaknuti pisanu povelju Ahdnamu, izvorno vladarsku povelju turskoga sultana.

Kad je 1463. godine sultan Mehmed osvajanjem Bobovca, stolnoga grada Kraljevine bosanskih Hrvata u blizini današnjeg Vareša i na raskrižju puta od Vareša prema Kaknju, vojno osvojio glavna uporišta Kraljevine Bosne, koju su nastavali tad isključivo Hrvati katolici iz Bosne, tog istočnog Hrvatskog Kraljevstva, sultan je riješio izdati povelju Ahdnamu, dokument kojim jamči vjerska prava slobode i vjeroispovijesti hrvatskih katolika u Bosni. Te iste 1463. godine turski sultan je osvojenu Bosnu administrativno nazvao turskim Sandžakom sa dijelom u Vrhbosni na prostoru današnjeg Sarajeva. Na zamolbu franjevca Anđela Zvizdovića, sultan se, prije nego se zaputio natrag u Carigrad i prije nego je imenovao Mehmedbega prvim sandžakom u Bosni, izdao glasovitu Ahdnamu, kojom je katolicima u Bosni jamčena sloboda vjere. Prije turskog osvajanja područja Posavine, tamo je bilo osam velikih i znamenitih franjevačkih samostana, koje su sve do jednog Turci porušili i spalili.

Prema turskim defterima odnosno popisima pučanstva iz 16. stoljeća spominje se Nenavište u Posavini, naselje koje su pod pritiskom i naletom Turaka bili primorani napustiti starosjedioci toga kraja katolički Hrvati. I zatim su napuštenu hrvatsku i katoličku župu Nenavište i cijelo njezino oblasno područje, Turci pretvorili u Gradačačku nahiju. Nju su činili današnji gradovi Gradačac i Šamac. Drugi i veći dio Posavine po administrativnoj turskoj razdiobi oblasti Posavine nazivao se Derventska nahija. U njen su sastav ulazili Derventa, Odžak i Bosanski Brod. Od većih sela vrijedi istaknuti koncem 16. stoljeća Dubovac, Koraće, Foču, Dubicu i Plehan, te područne rijeke Savu, Ukrinu, Veličanku, Živanjsku, Lješnicu i Markovac. Treći dio Posavine prema turskoj upravnoj podjeli obuhvaćao je Brčko, Dubrave, Zovik, Ulice, Breške, Drijenču i Skakavu i nalazio se u Tuzlanskoj nahiji.

Nakon dogovorenog mira 1719. godine između Turske i Austrije utvrđene su granice Posavine, koje su trajale sve do 1939. godine i sporazuma Cvetković - Maček, kojim je uspostavljena Banovina Hrvatska s gotovo cijelom Posavinom u njezinom sastavu. U ratnom razdoblju borbi s Austrijancima od 1788. do 1792. godine Turci su ponovno protjerali Hrvate katolike iz Posavine, uz izliku da navodno Hrvati ne bi, ostanu li na svojim ognjištima, vojno pomogli Austrijance kao ratni saveznici u kršćanskoj alijansi protiv Turaka. Ipak, nakon svršetka austrijsko - turskog rata od 1788 - 1792. Hrvati su se vratili poslije četiri godine 1792. na svoja pradjedovska i višestoljetna ognjišta u Posavini, otkuda su ih Turci protjerali početkom rata 1788. godine. I opet je 1831. godine Bosanska Posavina izazvala posebnu pozornost turskih vlasti. Tada su pod vodstvom Husein bega Gradaščevića dragovoljci porazili tursku vojsku na Kosovu i u Travniku u središnjoj Bosni. No, već sljedeće 1832. godine Turci su u protunapadu uspjeli potisnuti pobunjenike i povratiti područje pod vlastitu kontrolu.

Utjecaj hrvatskog preporoda osjetio se i u Bosni i Hercegovini. Svesrdnu su im pomoć pružili i franjevci. Posebno se ističu fra Ivan Jukić i fra Martin Nedić iz Tolise. Fra Ilija Starčević u Tolisi je utemeljio i prvu pučku školu na teritoriju Posavine, a knjige za pučkoškolce su nabavljane iz Broda na Savi, odnosno Slavonskog Broda. Godine 1862. i 1863. Turci su protjerali muslimane slavenskog korijena iz Užica i Šapca u Srbiji i oni su doseljeni u podučja Bosanskog Šamca, Orašja i Brezova Polja. Upravo u to vrijeme protjerivanja islamiziranih Srba iz same Srbije na tlo Bosne, iz Smederava na Dunavu u Bosnu, točnije u Šamac, doseljavaju i preci obitelji današnjih političkih lidera bosanskih muslimana iz familije Izetbegovića. U Srbiji u njihovoj postojbini Smederevu oni su nosili prezime pravoslavnih Srba Živkovića, a u Bosni su se prezvali u Izetbegoviće da zametnu i prikriju tragove predaka. Bili su oduvijek svjesni da su kao islamizirani Srbi došli u hrvatski i katolički kraj, no oduvijek su Izetbegovići - Živkovići težili lažima, prijevarama i podvalama obmanuti i dovesti u trajnu zabludu islamizirane Hrvate u Bosni i Hercegovini da su im tobože "bliži" Srbi i Turci nego Hrvati katolici. Sami Izetbegovići - Živkovići jesu potekli od Srba pravoslavaca, njih su srbijanske sigurnosne službe oduvijek držale pod kontrolom, a oni nastavljaju obavljati prljavi i pokvareni posao u korist njihovih srpskih i turskih gazda Vučića i Erdogana, a na štetu Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini. I to uporno, drsko i bezobrazno provode Izetbegovići - Živkovići unatoč spoznaji da su Hrvati katolici iz Posavine i njihove daleke islamizirane Srbe iz Smedereva objeručke prihvatili kao izbjeglice pred turskom najezdom u Bosanskom Šamcu. Nezahvalnost bosanskih muslimana prema Hrvatima u Bosni očito ne datira samo od Domovinskog rata od 1992 - 1995. godine nego seže i u dalju i nedostatnu istraženu prošlost uzajamnih odnosa katolika i muslimana u Bosni i Hercegovini.

Slabljenje turske vlasti u 19. stoljeću dovelo je tadašnju Europu u raskorak istočnog pitanja i konačne podjele Turskog carstva nakon njegovog dolazećeg i neizbježnog rastakanja i konačne propasti. Zato je na međunarodnom kongesu održanom 1878. godine u Berlinu sređivanje političkih prilika u Bosni povjereno Austro - Ugarskoj. Time Bosanska Posavina opet dolazi u neposredni dodir sa Hrvatskom, pogotovo jer je u toj novouspostavljenoj državi pod paskom Austro - Ugarske imala i vlastitu autonomiju. Austrougarska je 1878. godine najprije vojno zauzela cijelu Bosnu i Hercegovinu i stavila je u potpunosti pod svoj nadzor. Svojom vojskom ušla je upravo kroz Posavinu iz pravca Brčkog, Šamca i Broda. Unijela je i novu civilizaciju, drugu uljudbu, zapravo europski duh u bosanske i gospodarski i duhovno opustošene krajeve. Odmah su Austrougari pristupili izgradnji mostova, putova, suvremenih gospodarskih objekata, škola, bolnica, željezničkih kolodvora, vodovoda, prestižnih zgrada, kazališta, pa i muzeja. Vrijedi izdvojiti posebno Zemaljski muzej koji zaprema 25 000 četvornih kilometara prostora, a čine ga mnoge zbirke povijesne, etnografske, biološko - arheološke  građe. I sve to je uređeno prema najsuvremenijim muzeološkim načelima. Muzej je danas jedan od najljepših na prostoru jugoistoka Europe od panonske ravnice preko Dinarida pa do Jadrana. Spomena je vrijedan i osnutak Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" 1902. godine. Napredak je u Bosanskoj Posavini ubrzo naišao na plodno duhovno tlo i dao razmjerno velike i značajne rezultate u opismenjavanju naroda i širenju kulture.

Nezadovoljni pripajanjem Bosne i Hercegovine Austrougarskoj, jer to remeti iz osnova njihove velikosrpske državne planove, Srbi su 28. lipnja 1914. godine organizirali atentat na austrougarskog prijestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda. Bio je to izravni povod za oružani napad Austrougarske na Srbiju, koja je atentatom na austrougarskog prijestolonasljednika u organizaciji vlasti Kraljevine Srbije i uz logistiku i potporu Rusije i njegovim ubojstvom izravno izazvala i Veliki rat, točnije Prvi svjetski rat od 1914 - 1918. godine. U Velikom ratu sudjelovao je i književnik Mato Blažević, posavski Hrvat iz Bosanskog Šamca. On je njegova ratna sjećanja ovjekovječio u romanu "Zaboravljeni grobovi." Vještom političkom igrom Srbi su 1918. godine pripojili hrvatske povijesne krajeve u umjetnu državu nazvanu rogobatnom i kompliciranom složenicom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ili kraticom Kraljevina SHS.

Sljedeći događaj od povijesnog značenja za Bosansku Posavinu vezan je za 1939. godinu kada je na dan 29. kolovoza te godine uspostavljena Banovina Hrvatska. U nu su ušle i posavske općine Derventa, Bosanski Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Gradačac, Orašje i Srebrenik. Cijeli taj prostor sporazumom Cvetković - Maček iz 1939. definiran je kao hrvatski i time je i državnopravno ušao u sklop Banovine Hrvatske. Tamo već od 1939. nisu više vrijedili zakoni jugosrbijanske dinastije Karađorđevića. Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske u travnju 1941. godine Bosanska Posavina je teritorijalno i prema upravnoj raspodjeli unutar Nezavisne Države Hrvatske još više uvećala svoj prostor. Tako su u njen sastav još ušle i oblasti Semberije s najvećim semberskim gradom Bijeljinom. Područje je dobilo naziv Velika župa Posavina i prostiralo se teritorijalno sve do Drine sa sjevera, zahvaćajući zemljopisno čak i hrvatske općine s druge strane Save Slavonski Brod i Županju.

 

© Dragan Ilić

 

Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .

 

 

Srpski akademik Dobrica Ćosić (lijevo) u svojoj knjigi “Deobe” o svojim Srbima na stranici 135 kaže :

- „Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja.

- Lažemo zbog slobode.

- Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije.

- Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“

- „Laž je srpski državni interes.“

- „Laž je u samom biću Srbina“.

- „U ovoj zemlji svaka laž na kraju postaje istina.“

- „Srbe je toliko puta u istoriji spašavala laž…“

Dobrica Ćosić u svojoj knjigi “Deobe”, (Otokar Keršovani, Rijeka, 1977.) na stranici 168 piše :

- "Šteta je što se u Srbima, kroz šest stotina godina robovanja pod Turcima, do neverovatnih razmera razvila neka poznata svojstva robova. U njihovoj nacionalnoj etici,na rang-listi vrlina, posle hrabrosti odmah dolazi laž. Kapetan F., naš stručnjak za njihovu istoriju, priznaje da ne zna nijedan drugi narod koji je u nacionalnim i političkim borbama umeo tako uspešno i srećno da se koristi sredstvima obmanjivanja, podvaljivanja i laganja svojih protivnika i neprijatelja kao što su to umeli Srbi. Oni su pravi umetnici u laži."

 

Ima i A. G. Matoš nešto o Srbima reći : “Srbima je laž od Boga.”

U Finskoj se i dan danas kaže : “Lažes kao Srbin”.

Veliki crnogorski domoljub dr. Sekula Drljević piše u “Balkanski sukobi 1905-1941”: "Riječ podvala ni u jednog drugog naroda u susjedstvu ne postoji, ali nitko ne može tako podvaliti kao što to umije Srbin!"

Srpska predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko kaže : "Cijela srpska povijest je laž!"

Srpski “istoričar” Živko Andrijašević je jednom rekao : "Mi kada falsifikujemo ne radimo to po malo, mi krečimo sve”.

Patrijarch Bartolomej Srbima : "Živite već 800 godina u lažima!"

Sigmund Neumann zapisao je: “Povjest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem i laži, bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj su laž, prijevara, izdaja, osveta, ubojstva, zločini, priznati kao normalno pravilo ponašanja. Tako su rasle srpske generacije i četništvo, kao istomišljenici generala Mihajlovića, pa se može bez muke razjasniti ta politička banda!”

“Uz američke i evropske laži, ravnopravno, ali sramnije i besmislenije su srpske laži u režiji Slobodana Miloševića, a koje raznose i umnožavaju generali, političari i novinari: okupacija Kosova tumači se odbranom državne celine i suvereniteta. U porušenoj, obogaljenoj i poraženoj Srbiji sa hiljadama ubijenih i ranjenih, proglašava se nacionalna pobeda. Farsa za farsom! Nadrealizam istorije". Dnevnik Dobrice Ćosića, u noći kada je NATO obustavio bombardiranje Jugoslavije.

1871. godine je srpski književnik Milan Milicević napisao : "Ne mogu naši potomci znati istinu o nama, jer je mi i ne kazujemo, nego izlažemo što nam podmiruje račun"

U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori je poznata izreka : “Nema nitko što Srbin imade, pogotovo kad od Hrvata jezik, teritorije i povijest ukrade i uz to još i debelo slaže!”.

 

 

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934. godine do danas :

 

Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

1941 I 1942 I 1943 I 1944 I 1945 I Probe I Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

Alpenvorland Adria I Banat I Banja Luka I Belišće I Berane I Boka Kotorska I Brač I Hvar I Korčula I Lastovo I Međimurje I OZAK I Prinz Eugen Gau I Rijeka / Kupa I Sandžak I Šibenik I Split I Sušak I Ugljan
Velika župa Dubrava I Velika župa Rasa I Zadar

Biljegi općina i gradova :

Banja Luka I Bjelovar I Derventa I Dubrovnik I Granešinska Dubrava I Hrvatska Mitrovica I Hrvatski Karlovci I Karlovac I Koprivnica I Kustošija I Nova Gradiška I Osijek I Petrinja I Petrovaradin I Plehan I Rajlovac I Ruma
Samobor I Sarajevo I Sinj I Sisak I Slavonski Brod I Slavonska Požega I Stara Pazova I Stenjevec I Sveta Klara I Sveta Nedelja I Šestine I Tuzla I Vinkovci I Virovitica I Vrapče I Vrbovec I Vukovar I Zagreb I Zemun I Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

Biljegi I Doplatne marke I Dunav osiguranje I Evropsko osiguranje I Hitlerjugend I Hrvatska Državna Željeznica I Hrvatski Crveni Križ I Inselpost I Katolička crkva I Marke za pristup SS diviziji “Princ Eugen”
Mirovinska zaklada namještenika S.P.Ž. I Mirovinski fond I Monopol I Muslimanska zajednica I Nacionalna Obrana I Njemačka Narodna Skupina I Novinarska Mirovinska Naklada I Obranbeni prirezi i Porezne marke
Porto marke I Pristojba za putni fond I Savez hrvatskih planinarskih društava I Službene marke I Sport I Studentski fond I Sudski biljegi I Trake za kontrolu poreza na promet I Trošarinski biljegi I Vinjete I Vojne marke
Zagrebački električki tramvaj I Neizdane marke I Nepoznate marke

Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

"Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske I Australsko filatelističko društvo I Bend Rammstein I Borče! Misli na svoju majku! I Čuvaj se Jugoslavena! I Erich von Däniken
Fantazijska izdanja i falsifikati I Fazlagića kula I Hrvatska jela I Hrvatske Obrambene Snage (HOS) I Hrvatski Franjevci I Hrvatski navijaći I Hrvatski Sandžak I Hrvatski zračni asovi
Izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji I Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske I Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske I Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar) I “Omoti” 1993 I “Omoti” 1994 I “Omoti” 2020 I “Omoti” 2024 I Papa Ivan Pavao II. I Povijest Hrvata I Povijesna karta I "Republika Hrvatska" iz 1971. godine I Sandžak, 2024
“Slava Ukrajini” / "Putler" I Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske I Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito I Ustaša I Velika Smradija I Zvonimir Boban

Interesantno :

Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj I Dionice I Hrvatska Državna Banka I Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države HrvatskeIzložba : Borba ujedine Evrope na istoku I Lutrija
Pečati Nezavisne Države Hrvatske I Poštanski troškovi I Pošta u radnim logorima I Razglednice

Dizajneri poštanski maraka Nezavisne Drzave Hrvatske :

Antonini, Otto I Horvat, Radoslav I Kirin, Vladimir I Kočiš, Volođa I Kocmut, Božidar I Režek, Ivo I Seizinger, Karl I Vulpe, Milan



 


[ Otisak ] [ Izjava o privatnosti ] [ Opći uvjeti poslovanja ] [ Pravo na odustanak ] [ Poštarina ]


Flag Counter 


Facebook eBay Delcampe Njuskalo Youtube eMail

Ova stranica koristi kolačiće. Ako i dalje ostanete na ovoj stranici, prihvaćate našu upotrebu kolačića.

Izjava o privatnosti Prihvati