Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Srijemom je vladao niz hrvatskih kraljeva hrvatske loze Trpimirovića od kralja Tomislava do kralja Zvonimira.

Srijemom je vladao niz hrvatskih kraljeva i to Tomislav (910 - 929), Stjepan Držislav  (969 - 999), Svetislav Surina(995 - 1000), Stjepan Dobroslav (1035 - 1050) i Dmitar Zvonimir (1076 - 1089.)

Hrvati istočnog Srijema oduvijek su imali predodžbu i spoznaju o povijesnom pripadanju Srijema Kraljevini Hrvatskoj.

Prvi masovniji dolazak Srba u Srijem zabilježen je 1690. za vremena patrijarha Arsenija Čarnojevića.

Srbi su se odmah osilili kao pridošlice u hrvatskom Srijemu uz povlastice koje si im dali i Turci i Austrijanci na štetu  starosjedilaca srijemskih Hrvata.

Po poredbenim historiografskim analizama Bosendorfera 1952, Jakića 1994. i njihovih slijednika, niz hrvatskih vladara iz loze Trpimirovića su vladali, ne samo Slavonijom do Dunava, nego i Srijemom. To se poglavito odnosi na hrvatsko vladanje Srijemom za kraljeva Tomislava (910 - 929), Stjepana Držislava (969 - 999), Svetislava Surine (995 - 1000), Stjepana Dobroslava (1035 - 1050) i Dmitra Zvonimira (1076 - 1089.). Nakon izumiranja starohrvatske dinastije Trpimirovića, tijekom 12. stoljeća Kraljevina Ugarska pod Arpadovićima zajedno sa Slavonijom trajno osvaja i Srijem. Zato je hrvatska kultura u srednjovjekovnom Srijemu prije turske okupacije očito bila vrlo raznolika i razgranata. Cvat su joj omogućavali moćni domaći hrvatski velmože iz Srijema.Tako su se Hrvati uspjeli stoljećima tu održati na svom pradavnom tlu i izgraditi na njemu vlastitu kulturu.

Jedan od najmoćnijih srijemskih Hrvata u srednjem vijeku je bio Nikola Iločki, graditelj iločkih utvrda i unutar njih dvora, kao hrvatski ban i kandidat za hrvatsko - ugarskog kralja. Od 1471. do svoje smrti 1477. ban Nikola Iločki bio je i okrunjeni kralj dijela Bosne, vladajući njenim sjeveroistočnim dijelom bliže Srijemu, a u oblasti današnje Semberije. Hrvatski su velmože u Srijemu nastavili ono što su Rimljani bili započeli isušivanjem močvara, gradnjom cesta, podizanjem palača i sakralnih građevina, sadnjom vinograda. Zato su srijemska vina bila nadaleko poznata i za turske vladavine, jer su muhamedanci trgovali sa "nevjernicima" i vinom. Tako poljski renesansni pjesnik Jan Kochanowski spominje u stihovima, kao znak svoga bogatstva i podrum sa srijemskim vinima. Srijem je zato bio do turske okupacije, kao i Slavonija "cvatuća pokrajina" s razvijenom i bogatom kulturom.

U doba turske vlasti od 1526. do kraja 17. stoljeća Srijem je opustio, a nakon izgona Turaka je Habsburška monarhija masovno dijelila ili prodavala negdašnje posjede hrvatskih velmoža stranome plemstvu. Primjerice, Odescalchi su dobili Ilok zbog zahvalnosti što je papa Inocent XI iz njihove obitelji pružio veliku novčanu pomoć za ratove u kojima su Turci protjerani iz Slavonije i Srijema. Brojne zemljišne posjede su od 18. stoljeća u Srijemu dobili i Srbi ili Rašani, koji su pod vodstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića od 1690. izbjegli sa Kosova, a potom se naselili u Srijemu, Slavoniji, Bačkoj i Banatu. Svi ti stranci nisu imali nimalo osjećaja za novo tlo koje su naselili, pa su i dalje rušili i ono što je čak pod Turcima još ostalo očuvano. Primjer za to je uništena tvrđava Gorjanskih, Talovaca i ostalih hrvatskih velmoža u Vukovaru, koju je sredinom 18. stoljeća srušila austrijska Vojna krajina. Dapače, u doba Vojne krajine, čije je postojanje neopravdano dugo potrajalo, austrijske vlasti su favorizirali srpske časnike, dajući im razne povlastice u Srijemu na štetu starosjedilaca Hrvata.

© Dragan Ilić

Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .