Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Središnja Bosna hrvatski i katolički iskon bosanskih Hrvata i dokaz izvorne nacionalne, vjerske i državnopravne hrvatske pripadnosti srednjevjekovne Bosne.

Travnička kronika istrajnosti,opstojnosti i nesalomivog duha Hrvata u dolini Lašve.

Zenica tvrda stijena hrvatskih pradjedova i mjesto gdje se 8. travnja 1203. hrvatski ban iz Bosne Kulin skupa sa sljedbenicima odrekao javno bogumilske hereze, javno se pokajao, ispričao se Rimskom papi i vratio se zajedno s cijelim bosanskim pukom katoličanstvu.

U središtu travničkog kraja u srednjem vijeku nastala je župa Lašva. Tu je tijekom druge polovice 11. stoljeća izgrađen stari grad, te tvrđava koja se uzdiže iznad današnjega grada Travnika. Radi povoljnoga zemljopisnog i općenito i važnog strateškog položaja, Travnik je bio na raskrižju važnih prometnica i karavanskih puteva od najranijih vremena. Glede toga, podignuta je zarana i obrambena tvrđava kaštel. Gradnja kaštela može se s pravom uzeti i kao začetak podizanja grada Travnika. Ubrzo je Travnik postao iznimno bitnim upravnim, političkim i gospodarskim središtem šireg područja središnje Bosne. U predtursko vrijeme kad su u njemu živjeli samo Hrvati katolici, Travnik je bio na posjedima hrvatskoga plemića, vojvode i vojskovođe Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Krajem 14. stoljeća usljed povećanih migracijskih kretanja, došlo je do još većeg priljeva hrvatskog katoličkog puka u grad Travnik, većem nego na ostalom području travničkoga kotara.

Sama župa Lašva s Travnikom kao glavnim središtem, u pisanim dokumentima iz 1244. godine spominje se u popisu biskupskih posjeda. Hrvatska župa Lašva u srcu Bosne protezala se cijelim krajem doline rijeke Lašve i njezinih pritoka, a u upravnom pogledu pripadala je Gornjoj Bosni. Drugi povijesno važan pisani izvor o župi Lašva datira iz 1380. godine. Tada je kralj Bosne Hrvat Tvrtko I uputio pismo hrvatskome velikašu iz Donjih kraja ili današnje zapadne Bosne, Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, kojim ga imenuje velikim vojvodom i daruje mu tom prigodom kao leno ili srednjevjekovni vladarev dar, u vlasništvo Bilu, Trebeušu i Lupnicu, pripadajuća mjesta župe Lašva. Krajem 14. stoljeća župom Lašva je upravljao bosanski plemić Hrvat Batalo, koji je bio dvorski dostojanstvenik s titulom "tepčija", što znači odgojitelj mladih plemića. On je živio u vrijeme slabljenja i opadanja moći bosanske države, točnije u vrijeme vladavine kralja Dabiše, Jelene Grube i početkom u doba vladavine kralja Ostoje. Sve su to bili vladari hrvatske krvi i katoličke vjere i rođeni na tlu istočnohrvatskog Kraljevstva Bosne. Batalo je držao u svojim rukama i utvrdu Toričan. Njene ruševine postoje i danas i mogu se zamijetiti kod sela Varošluk u blizini danas islamiziranog Turbeta, nekad u srednjem vijeku hrvatskog i katoličkog uporišta iz kojeg je hrvatski plemić iz Bosne Batalo u svoje vrijeme gospodario cijelim krajem. Konačno, treći povijesno značajan spomen župe Lašve iz predturskog doba  je onaj iz vremena hrvatsko ugarskoga kralja Sigismunda oko 1400. godine, gdje on hrvatskome velikašu Vuku iz župe Lašva, sinu Nikole Drusića iz Guče Gore, dodjeljuje kao nagradu imanje Paka, odnosno današnji Pakrac u Slavoniji.

Na tridesetom kilometru od Travnika je grad Zenica. Povijesno je za hrvatski narod u Bosni najpoznatija po davno održanom Saboru na Bilinu polju, gdje su se 8. travnja 1203. u nazočnosti hrvatskoga bana iz Bosne Kulina on i njegova najbliža svita slijednika bogumula, kršćanske hereze, odrekli krivovjerja, zatražili oprost grijeha od vrhovnoga poglavara Katoličke crkve i dali prisegu na vječnu vjernost cijeloga bosanskoga puka katoličkoj vjeri. Iz trinaestoga stoljeća iz povijesti hrvatske Zenice na obalama rijeke Bosne, bitno je istaknuti još i povijesno važnu povelju hrvatsko - ugarskoga kralja Bele IV, obznanjenu u Zenici. Sadašnji naziv grada Zenice vezan je za 20. ožujka 1436. godine, a kasnije se Zenica razmjerno često spominje i u seriji pisanih dokumenata u svezi odnosa Bosne i Dubrovačke Republike.

U razdoblju srednjega vijeka, što je prethodilo turskoj okupaciji hrvatske Zenice, godine 1370. spominje se naselje Klopče, kao i hrvatska obitelj toga imena. Na dan 8. siječnja 1404. godine bosanski did iz hrvatskih Janjića kraj Zenice poslao je depešu dubrovačkome knezu Vlahu Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je katolička crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv. Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca. Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne u izravnoj je vezi sa Zenicom, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali istaknuta i naglašena činjenica političke moći. Blizina utvrđenoga hrvatskoga grada Vranduka u dolini Bosne, sjedište bosanskih kraljeva hrvatskih katolika, te Janjića i hiže dida bosanskih krstjana sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja, pored svega ostalog, dodatno daju na značaju zeničkome kraju u srednjem vijeku. Osobito je bio važan za povijesni razvoj bosanskih Hrvata. Samim imenom, što vodi etimološki porijeklo od serije izvedenica imena Bistua Nuova iz rimske epohe, te iz slavenskog perioda Bilinopolje i Brod, naposljetku i Zenica od 20.ožujka 1436. godine taj povijesni hrvatski grad u srcu Bosne vezan je jakim i neraskidivim karikama za povijest Hrvata središnje Bosne. Zenica je kao i Travnik i sva druga veća mjesta i gradovi središnje Bosne imala sve do prvih desetljeća nakon Drugog svjetskog rata u samoj gradskoj jezgri relativnu hrvatsku i katoličku većinu. To se u uvjetima tiranije nad Hrvatima Zenice i Travnika nakon 1945, a osobito nakon rata u Bosni od 1992. do 1995. drastično izmijenilo na štetu Hrvata, te danas Zenica nema hrvatsku etničku i katoličku vjersku "krvnu" sliku kakvu je gotovo čitavo tisućljeće s ponosom imala i time se dičila.

© Dragan Ilić

Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .