Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Banja Luka je povijesno nazvana svetim hrvatskim gradom Jeruzalemom.

Čak je taj naziv Banjoj Luci priznao i velikosrpski povjesničar Vaso Čubrilović u djelima "Politička prošlost Hrvata" i "Istorija Zagrebačke biskupije"

Usprkos toj spoznaji Srbi i dalje bezočno kradu i krivotvore povijest hrvatske Banje Luke.

Povijesnu hrvatsku Banju Luku utemeljio je hrvatski vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i sve do pada pod Turke 1528. bila je cijelim tisućljećem sastavnim i zemljopisno središnjim dijelom Hrvatskog Kraljevstva.

Tijekom sedmoga stoljeća, netom nakon doselidbe na današnje prostore srednjega i južnog dijela Europe i Jadrana, Hrvati od 626. godine naseljavaju i Banju Luku. U srednjem vijeku Hrvati su utemeljili grad na ušću Vrbanje u Vrbas, točnije na lijevoj obali Vrbasa, a na području današnje Banje Luke. Taj su grad, preteču suvremene Banje Luke Hrvati nazvali Vrbaški grad. Tijekom srednjega vijeka Vrbaški grad se nalazio u sklopu Hrvatskog Kraljevstva, a od 1102. bio je dio Hrvatsko - Ugarskog Kraljevstva, da bi u 14. i 15. stoljeću dolazio iz sastava banovine Slavonije u sastav banovine Bosne, koja je bila pod vladavinom hrvatskoga bana iz Bosne Stjepana II Kotromanića.

Banja Luka je izvorno bila najjužnija veća utvrda i najjače južno uporište Zagrebačke biskupije, a u teritorijalnom smislu pripadala je Donjim krajevima, odnosno starohrvatskoj župi Plivi. Početkom 15. stoljeća tadašnji Vrbaški grad dolazi u posjed hrvatskoga plemića Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Taj glasoviti hrvatski velikaš i ratnik Vrbaški grad je i prezvao današnjim imenom Banja Luka. Doslovno to ima značenje Banske livade, nazvane po hrvatskome banu koji je stolovao i vladao Banjom Lukom, ili kako su je još u davna vremena zvali i Banskom Lukom. I nakon pada Bosne pod Turke 1463. Banja Luka ostaje, naravno, dio Hrvatskog Kraljevstva, jer sve do turskih pohoda i zauzeća današnje Bosne i Hercegovine, Banja Luka je oduvijek bila dio Hrvatskoga Kraljevstva i u njoj su živjeli samo Hrvati rimokatolici, koji su govorili čakavicom i ikavicom. U vremenu turskih vojnih pohoda i osvajanja teritorija današnje Bosne i Hercegovine, Banja Luka je spadala pod vojnu formaciju Jajačku banovinu, utemeljenu i ustrojenu radi pružanja vojnoga otpora turskome osvajaču. I u toj bespoštednoj borbi za opstanak Hrvata na tim povijesnim i etničkim hrvatskim prostorima, Banja Luka je bila jedan od glavnih bedema žestokih bitaka Hrvata protiv nadirućih Turaka.

Godine 1528. Turci su vojno osvojili cijelu Jajačku banovinu, time i hrvatski grad Banju Luku. U osmanskoj državi ona je postala sjedištem nahije i zvala se Banjolučka nahija, od 1553. postala je dijelom Bosanskog sandžaka Turske Hrvatske, zatim od 1580. do 1639. spadala je pod Bosanski vilajet, a od 1851. godine ona je administrativno postala dijelom Banjolučkog okruga. Razdoblje turske vlasti završeno je 1878. godine, kada su Turci vojno poraženi i zauvijek protjerani iz Bosne i Hercegovine. Te 1878. godine Banja Luka, kao i cijela Bosna i Hercegovina, dolazi pod protektorat Austro - Ugarske Monarhije. Upravo u to vrijeme između turske i austrijske vladavine, došlo je i do bitnih etničkih promjena u sastavu stanovništva dotad etnički čvrste hrvatske cjeline i većine u Banjoj Luci. Veliki dio hrvatskog stanovništva, još od turskoga zaposjednuća grada 1528. godine, iselio je prema sjevernim i zapadnim hrvatskim krajevima preko Save. Preostali dio hrvatskoga starosjedilačkog pučanstva Banje Luke je islamiziran i potomci tih islamiziranih Hrvata Banje Luke, danas su se prozvali novim, izmišljenim i umjetnim imenom naroda Bošnjaka. Dolaskom Turaka u Banju Luku 1528. godine s njima je doselio i veliki broj romanskog stanovništva Vlaha. Oni su kasnije popravoslavljeni i posrbljeni i njihovi današnji potomci u Banjoj Luci izjašnjavaju se najvećim i fanatičnim Srbima, iako je činjenica da potječu od posrbljenih Vlaha, koje je SPC uz suglasnost i potporu turskih vlasti pretvorila u Srbe.

Sve ove povijesne činjenice Srbima su predočili čak i njihovi velikosrpski povjesničari Vladimir Ćorović, Vaso Čubrilović, Milorad Ekmečić i mnogi drugi srpski povjesničari ujedno i rođeni na tlu Bosne i Hercegovine. No, spoznaja da na očigled cijeloga svijeta pokušavaju uzaludno proglasiti Banju Luku srpskim gradom na povijesnoj i etničkoj hrvatskoj zemlji, ne smeta ih i dalje lagati i obmanjivati svijet o prošlosti, nacionalnoj, vjerskoj i državnopravnoj pripadnosti Banje Luke. U zabludi su ako misle da svijet mogu trajno držati u zabludi o iskonskom hrvatstvu i katoličanstvu Banje Luke, ili hrvatskoga grada Jeruzalema, kako ga je nazvao u trenutku priznanja povijesne istine i sam srpski povjesničar Vaso Čubrilović. Njegovo javno priznanje o hrvatstvu i katoličanstvu Banje Luke ima iznimno veliko značenje, budući je Čubrilović kao pripadnik organizacije "Mlada Bosna" i pripadnik skupine atentatora na Franza Ferdinanda, slovio za velikoga protivnika hrvatske nacionalne ideje i cijeli je život proveo kao deklarirani i zakleti velikosrbin. Kad jedan takav dokazani i osvjedočeni neprijatelj Hrvata prizna u svojim znanstvenim radovima da je Banja Luka višestoljetni i od pamtivijeka hrvatski i katolički grad, onda takvo jedno srpsko priznanje istine o hrvatskoj Banjoj Luci ima i dodatnu i posebnu težinu.

© Dragan Ilić

Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .