Radio Krugoval :

 

Program internet radija “Krugoval”

Filatelija Nezavisne Države Hrvatske od 1934 do danas!

Vlada Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji i HOP izdavali su službene marke do 1972. godine (po nekima do 1976. godine).

Privatna izdanja bila su djelo pojedinih domoljuba ili sličnih organizacija i udruga.

Pošto Nezavisna Država Hrvatska  nikada nije kapitulirala pred jugoslavenskim okupatorom je Nezavisna Država Hrvatska imala pravo da izdaje kao članica UPU-a poštanske marke. Pravno je Nezavisna Država Hrvatska bila okupirana, a sljednica jugoslavenske okupacije je Republika Hrvatska.

Svjetski poštanski savez (UPU) osnovan je 1874. godine u Parizu i jedna je od najstarijih svjetskih organizacija. Danas je više od 200 zemalja članica UPU-a.

Zato su ta izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji redovita i trebala bi biti u Michel katalogu.

Kapitulacijom pred silama Osovine 1941. godine prestala je postojati Kraljevina Jugoslavija, ali u katalogu Michela, primjerice, možete pronaći fantasy izdanja nekakve "jugoslavenske vlade u egzilu" iz Londona. Ista je stvar i sa zločinačkom SAO Krajinom, koja se također nalazi u Michelovim katalozima i koju nije priznala nijedna država svijeta, pa ni sama Srbija.

Cilj privatnih izdanja hrvatskih maraka bila je i promidžba Hrvatske, prikupljanje sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije.

Filatelistička izdanja nisu prestala sa Republikom Hrvatskom, koju neki u hrvatskoj emigraciji vide kao sljednicu jugoslavenske okupacije. Naprotiv, nikad nije izašlo više maraka Nezavisne Države Hrvatske nego nakon 1990 godine.

Pri hrvatskoj vladi u Buenos Airesu i Madridu djelovala je Hrvatska izvještajna služba s filatelističkim odjelom koja je dizajnirala i izdavala marke.

Primarni cilj izdavanja maraka bilo je prikupljanje sredstava za razne namjene.

Te marke nastoje otrgnuti od zaborava pojedine događaje iz dalje i bliže hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnošću i istovremeno vodeći tihi rat protiv komunizma.

Simboli i slike na poštanskim markama u emigraciji pobuđuju domoljubne i antikomunističke osjećaje.

Izdavačko poduzeće "Domovina" iz Madrida upisuje u svoje kataloge sva izdanja vlade Nezavisne Države Hrvatske u iseljeništvu do 1975. godine.

Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. Branko Marić, a drugo 1976. Višnja Pavelić, kći Poglavnika dr. Ante Pavelića.

Marke su prodavane trgovcima markama u SAD-u, Kanadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta.

Tako su neke marke dospjele i u tada jugo-srpsku okupiranu Hrvatsku.

Glavni distribucijski centri bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su se nalazili i uredi hrvatske vlade u iseljeništvu.

Marke su se tiskale, prodavale, kupovale i skupljale. Nitko na svijetu ne izdaje marke bez dobrog financijskog poslovanja, bez obzira na to u koje će se svrhe dobiti koristiti.

Privatna izdanja su na primjer izdanja HSS-a, Hrvatskog filatelističkog društva iz Sydneya, londonskog lista "Nova Hrvatska", hrvatskih franjevaca iz Pennsylvanije i "Hrvatske socijalne skrbi" iz New Yorka, serije UPU-a, ptice, cvijeće, Mostar od 500 Kuna i još neke koje su izdale privatne ruke.

Pročitajte više o bogatoj filatelističkoj povijesti Nezavisne Države Hrvatske :

- Izdanja prve emigracije iz 1934. godine

Regularna izdanja :

- 1941
- 1942
- 1943
- 1944
- 1945
- Probe
- Posebna filatelistička izdanja

Lokalna izdanja :

- Alpenvorland Adria
- Banat
- Banja Luka
- Belišće
- Berane
- Boka Kotorska
- Brač
- Hvar
- Korčula
- Lastovo
- Međimurje
- OZAK
- Prinz Eugen Gau
- Rijeka / Kupa
- Sandžak
- Šibenik
- Split
- Sušak
- Ugljan
- Velika župa Dubrava
- Velika župa Rasa
- Zadar

Biljegi općina i gradova :

- Banja Luka
- Bjelovar
- Derventa
- Dubrovnik
- Granešinska Dubrava
- Hrvatska Mitrovica
- Hrvatski Karlovci
- Karlovac
- Koprivnica
- Kustošija
- Nova Gradiška
- Osijek
- Petrinja
- Petrovaradin
- Plehan
- Rajlovac
- Ruma
- Samobor
- Sarajevo
- Sinj
- Sisak
- Slavonski Brod
- Slavonska Požega
- Stara Pazova
- Stenjevec
- Sveta Klara
- Sveta Nedelja
- Šestine
- Tuzla
- Vinkovci
- Virovitica
- Vrapče
- Vrbovec
- Vukovar
- Zagreb
- Zemun
- Ostali biljegi

Sva druga izdanja :

- Biljegi
- Doplatne marke
- Dunav osiguranje
- Evropsko osiguranje
- Hitlerjugend
- Hrvatska Državna Željeznica
- Hrvatski Crveni Križ
- Inselpost
- Katolička crkva
- Marke za pristup SS diviziji
“Princ Eugen”
- Mirovinska zaklada namještenika
S.P.Ž.
- Mirovinski fond
- Monopol
- Muslimanska zajednica
- Nacionalna Obrana
- Njemačka Narodna Skupina
- Novinarska Mirovinska Naklada
- Obranbeni prirezi
- Porezne marke
- Porto marke
- Pristojba za putni fond
- Savez hrvatskih planinarskih društava
- Službene marke
- Sport
- Studentski fond
- Sudski biljegi
- Trake za kontrolu poreza na promet
- Trošarinski biljegi
- Vinjete
- Vojne marke
- Zagrebački električki tramvaj

- Neizdane marke
- Nepoznate marke


Izdanja nakon II. Svijetskog rata :

- "Alternativni hrvatski grb” i Velike Župe Nezavisne Države Hrvatske
- Australsko filatelističko društvo
- Bend Rammstein
- Borče! Misli na svoju majku!
- Čuvaj se Jugoslavena!
- Erich von Däniken
- Fantazijska izdanja i falsifikati
- Fazlagića kula
- Hrvatska jela
- Hrvatske Obrambene Snage (HOS)
- Hrvatski Franjevci
- Hrvatski navijaći
- Hrvatski Sandžak
- Hrvatski zračni asovi
- Izdanje vlade Nezavisne Države Hrvatske u emigraciji
- Kralj Tomislav II. i kraljica Irena (1941 - 1943) Nezavisne Države Hrvatske
- Muslimani u vojsci Nezavisne Države Hrvatske
- Nezavisna Država Hrvatska : Krajobrazi
- Njemačka vojna udruga "Handschar" (Handžar)
- “Omoti” 1993
- “Omoti” 1994
- “Omoti” 2020
- “Omoti” 2024
- Papa Ivan Pavao II.
- Povijest Hrvata
- Povijesna karta
- "Republika Hrvatska" iz 1971. godine
- Sandžak, 2024
- “Slava Ukrajini” / "Putler"
- Sva druga izdanja emigracije Nezavisne Države Hrvatske
- Tifusar i šumski bandit Josip Broz Tito
- Ustaša
- Velika Smradija
- Zvonimir Boban

Interesantno :

- Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
- Dionice
- Hrvatska Državna Banka
- Izdanja jugo-srpskog okupatora Nezavisne Države Hrvatske
- Izložba : Borba ujedine Evrope na istoku
- Lutrija
- Pečati Nezavisne Države Hrvatske
- Poštanski troškovi
- Pošta u radnim logorima
- Razglednice

Dizajneri poštanski maraka :

- Antonini, Otto
- Horvat, Radoslav
- Kirin, Vladimir
- Kočiš, Volođa
- Kocmut, Božidar
- Režek, Ivo
- Seizinger, Karl
- Vulpe, Milan

Bosansku biskupiju utemeljio je u 11. stoljeću hrvatski kralj Petar Krešimir IV i crkveno je bila podložna Splitskoj nadbiskupiji.

To je dokazom više da je Bosna i crkveno i državnopravno središnji zemljopisni dio Kraljevine Hrvatske.

Bosna ponosna bila je nastanjena samo Hrvatima rimokatolicima, čakavcima koji su govorili ikavski.

Bosanska biskupija osnovana je u drugoj polovici 11. stoljeća između 1060. i 1075. godine. Utemeljitelj biskupije je hrvatski kralj Petar Krešimir IV, a u vrijeme osnivanja bila je podložna Splitskoj nadbiskupiji. Poslije joj je ovisno o vladarima i političkim okolnostima mijenjan status, pa je bila sufraganska biskupija Dubrovačke i Kaločke nadbiskupije. U trinaestom stoljeću sjedište biskupije bilo je u Vrhbosni ( današnjem Sarajevu ), gdje je biskup Ponsa izgradio katedralnu crkvu sa kaptolom. Osim Vrhbosne, narečena biskupija obuhvaćala je i šest župa Središnje Bosne: Bosnu, Vogošću, Lepenicu, Lašvu, Brod i Trstivnicu. Prvi put se u sačuvanim i dostupnim izvorima spominje u knjizi popisu sufraganskih biskupija Splitsko makarske nadbiskupije Prvinciale Vetus, a drugi spomen je iz 1089. godine, kad je pod juriskdikcijom barskog nadbiskupa, a za vlasti dukljanskoga kralja Bodina.

Prijelomni moment u povijesti srednjevjekovne Bosanske biskupije je papina odluka o prijenosu jurisdikcije na kaločkog nadbiskupa iz 1247. godine, s čime se bosanski krstjani, pripadnici praktički paralelne vjerske organizacije, nikako nisu mogli pomiriti, tako da bosanski biskup oko 1252. godine prelazi u Đakovo. Bosanska biskupija postojala je do 9. srpnja 1773. godine, a tada je ujedinjena sa Srijemskom biskupijom. Pogledajmo sada i kronološki popis biskupa Bosanske biskupije od njezinoga osnutka, pa do ukinuća i imena biskupa, koji su obnašali božju službu.

Dvanaesto stoljeće :

Oko 1141. Vladislav

Oko 1151. Milovan

Oko 1171. Radogost poznat i kao Rhadagastus

Trinaesto stoljeće :

Poslije 1209. Dragonja

Poslije 1210. Bratoslav

1223. Vladimir

1233 - 1239.  Bl. Ioannes Teutonicus, dominikanac poznat i kao bl. Ivan Nijemac

1239 - 1272.  Ponsa, dominikanac, poznat i kao Povša, Izgradio je katedralu sv. Petra u selu Brdo u Vrhbosni.

1272 - 1273. Roland

1280. Andrija Ugrin dominikanac

1291 - 1299. Toma

Četrnaesto stoljeće :

1301 - 1304. Nikola

1308 - 1314. Grgur augustinac

1314 - 1316. Benedikt Guiscard

1317 - 1334. Petar I dominikanac

1334 - 1336. Upražnjeno mjesto

1336 - 1347. Lovro Lorandov

1347 - 1349. Ivan II

1349 - 1356. Peregrin Saksonac franjevac

1356 - 1376. Petar II

1376 - 1382. Dominik dominikanac

1382 - 1387. Đuro

1387 - 1407. Ivan III Mrnjavić

Petnaesto stoljeće :

1407 - 1410. Upražnjeno mjesto

1410 - 1427. Benedikt II de Benedictis

1427 - 1428. Dionizije de Jakč de Kusely

1428 - 1436. Josip de Bezza

1444 - 1454. Rafael

1454 - 1455. Filip Gothali

1455 - 1457. Upražnjeno mjesto

1457 - 1459. Pavao

1459 - 1463. Grgur II franjevac; Otomansko carstvo osvaja Bosnu 1463.

1463 - 1465. Upražnjeno mjesto

1465 - 1466. Demetrije Čupor

1468. - ? Benedikt III Levey

1486 - 1489. Matija de Warda

1489 - 1491. Stjepan od Velike Luke

1491 - 1493. Luka, poznat i kao Lucas Szegedi, zagrebački biskup ( 1500 - 1510.).

1493 - 1501. Gabrijel Polgar dominikanac, poznat i kao Polner ili Polver.

Šesnaesto stoljeće :

1501 - 1516. Mihalj Kešerić de Chybarth

1516 -  ? Donat a Ture poznat i kao Donato della Torre.

1524 - 1526. Juraj II Paližna

1526 - 1533. Upražnjeno mjesto

1533. Bernard Gentilis

1533 - 1573. Upražnjeno mjesto

1573 - 1583. Anto Matković franjevac, poznat i kao Antonio Poli de Mathaeis.

1583 - 1588. Upražnjeno mjesto

1588 - 1615. Franjo Baličević franjevac

Sedamnaesto stoljeće :

1615 - 1625. Anto Matić Požežanin

1625 - 1631. Upražnjeno mjesto

1631 - 1635. Ivan IV Tomko Mrnavić

1635 - 1639. Upražnjeno mjesto

1639 - 1644. Toma V Mrnavić

1645 - 1660. Marijan Maravić

1660 - 1669. Upražnjeno mjesto

1669 - 1701. Nikola III Ogramić franjevac koji je kratko obnašao dužnost. Ubijen je 14. kolovoza 1701.

Osamnaesto stoljeće :

1701 - 1703. Upražnjeno mjesto

1703. Petar III Stanko Crnković

1703 - 1716. Đuro Patačić od Zajezda poznat i kao Juraj III Patačić

1716 - 1751. Franjo III Thauszy

1751 - 1773. Josip Antun Čolnić

© Dragan Ilić

Molimo Vas za donacije na Paypal račun gosp. Dragana Ilića na : dragan.ili@yahoo.com .